Poreklo prezimena, selo Nesvrta (Vranje)

Poreklo stanovništva sela Nesvrta, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Nesvrta je izrazito planinsko selo.Okolna naselja su: Kriva feja, Klisurica, Rđavica i dr.

Vode.

Meštani korise vodu za piće iz izvora. U selu izbijaju ovi izvori: Ostrec, Garine, Golema Livadica, Vratnište, Ristinski Izvor i dr.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi potesa su: Bukova Glava, Borovik, Osterc, Kitka, Preštipna Čuka, Vrvi Kobila, Sokolovac, Gorun, Preko Kamenje, Šilegarnik, Staro Selo, Mrkša Ostrica i Klisurčevica.

Tip sela.

Nesvrta je selo jako razbijenog tipa. Sastoji se iz pet mahala: Prozorek, Sokolovac, Ristinci, Vratnište i Staje. U svakoj mahali žive stanovnici jednog roda.

Nesvrta je 1953. godine imala ukupno 64 domaćinstava.

Postanak sela i starine.

U sredini današnjeg naselja je potes Staro Selo. Na zmljištu Staog Sela su njive, livade i šuma. Tu je bilo neko „predno selo“, koje je za vreme Turaka uništeno. Danas se na tom mestu poznaje jedno crkvište čije su „zidine urasle u travu“.

Nesvrta je staro naselje. Osnovale su ga, krajem XVIII veka, pet doseljeničkih kuća. Od tih doseljenika razvili su se današnji rodovi. Pred kraj turske vladavine na ataru Nesvrte „imao je čivlak“ neki musliman Kumbaradžija iz Vranja. Vlasnik je na čifliku gajio ovce i konje. Njegovu stoku „otkarali su Srbi“ 1878. godine.

Stanovnici Nesvrte najpre su imali zajedničkogroblje sa Klisuricom i Sebevranjem. To se groblje nalazi na potesu Selište u ataru Klisurice. U novije vreme ovo groblje je napušteno.

Seoska slava je Spasovdan.

Poreklo stanovništva.

U Nesvrti su ovi rodovi:

-Ristinci* su poreklom iz okoline Bosiljgrada.

-Vraništani* žive u istoimenoj mahali. Ne znaju za svoje poreklo.

-Terzici* žive u mahali Prozorek. Ne znaju za svoje poreklo.

-Slavkovci* žive u mahali Sokolovac. Ne znaju za svoje poreklo.

-Staje* su „došli iz Stajevca od kud Makedoniju“. Iz Stajevca u Gornjoj Pčinji.

*Ne kaže se koju slavu slave.

Iseljenici.

-Deda Stankovi i Mladenovići su se iselili u Rđevicu.

-Stamenkovići su prešli u Jelašnicu.

-Cvetko Nalbatin se iselio u Alakince.

-Šopovi su se iselili u Gumerište.

-Dodići su se iselili u Vranjsku Banju.

-Vučkovci su se iselili u Prevalac.

-Mladenovići su se iselili u Korbevac.

-Meandžinci su se iselili u Donje Korminjane kod Glinjana.

Posle Drugog svetskog rata osam porodica iz Nesvrte je kolonizovano u Vojvodini.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.