Poreklo prezimena, sela Topli Dol (Surdulica)

25. jul 2016.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Topli Dol*, opština Surdulica  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Krajište i Vlasina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1905 do 1909. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Topli Dol je selo u gornjem slivu Toplodolštice, desne pritoke Božičke Reke. Centralni deo sela ne postoji (nema „Selo“), već samo mahale, koje su po stranama doline: Nikolčina, Berkovi, Lazarovi, Pešićeva, Mutavina, Samardžijina, Čipilova, Velkova i Stambolijina. Mutavini su znatno izdvojeni od ostalih, kuće su im sa leve straneToplodolštice. Jedna mahala ovog sela, Vesina Mala (Vesini – 20 kuća) je van doline Toplodolštice, već u dolini Ržanske Reke.

U selu ima oko 90 kuća.

Zemlje i šume.

Njive, livade, paše i šuma su na mestima zvanim: Stranje, Kamik, Gradište, Skrivenica, Predel, Borje („imalo borina“-borova), Stolove, Dlga Zanoga, Golemo Ravnište, Mečid i Pretvor.

Poreklo stanovnika.

-Musini, su poreklom iz Babine Poljane, u slivu Pčinje, odakle su im došli preci odavno. Nekada su bili najbogatiji u selu.

-Ćosini su, sa prethodnima, najstariji u selu, kojih je danas najmanje u selu, od Musinih je ostala jedna kuća a od Ćosinih je ostao samo jedan starac. Ne zna ime se poreklo.

-Samardžijini, staro prezime Čipilovi, su od Kočana, odakle su im došli preci zbog zuluma.

-Pržini ili Pržljaci su „od kude skopačko“, odakle su im došli preci stariji od pradedova. Od njih su:

-Nikolčini, Velkovi, Stambolijini i dr. Njih je najviše u selu.

-Pešićevi su iz Samokova.

-Berkovi (Doganovi) su poreklom od Berkovice.

-Mutavini. Za njih se na zna odakle su.

-Kardanovi su, izgleda, sa Vardenika.

Neki su se prizetili i posinili:

-Pejča iz Donje Ljubate i;

-Stojča iz Dukata (posinjen).

*NAPOMENA: Po Nikolićevoj knjizi ovo selo se nalazi u Bugarskoj pod imenom Topli Do. Nedvosmisleno je utvrđeno da je dotično selo u opštini Surdulica pod nazivom Topli Dol.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Krajište i Vlasina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1905 do 1909. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. toplodolac

    Ovo je deo teksta iz knjige Riste T. Nikolića ukratko rečeno prepričan. Neke stvari su samo onako nabacane. Reka se ne zove Toplodolštica već Toplodolska reka. Nikada nijedan jedini čovek iz našeg kraja nije rekao Toplodolštica ni u šali. Mahala Lazarovi je u stvari Vesina mahala koja se pominje da se nalazi u dlini Ržanske reke. Isini za volju ona se nalazi na toj strani s koje se vidi Ržanska reka ali je daleko i od reke i od doline 🙂 Nalazi se poprilično na vrhu, to je kao da kaže neko da se i Lisinska mahala Kolišta ili mahla Nikodimovi nalazi u dolini Ržanske reke jer se iz pomenutih vidi ta reka. Iz naše mahale se vidi i planine Crnook i Besna Kobila pa ne spadamo pod njih, već pod Topli Dol.

    Što se tiče pominjanja sela Topli Dol koje se nalazi u Bugarskoj, pod *NAPOMENA, takođe nešto ne štima! Ako je po Risti T. Nikoliću selo Topli Dol bilo u Bugarskoj, zašto je onda išao da popisuje stanovništvo Srbije u Bugarskoj.

    U stvari radi se o sledećem. Selo Topli Dol je bilo jedno selo sve do podele i demarkacije granice između Srbije i Bugarske. Danas postoje dva sela Topli Do – donji Topli Do ili ti najgluplja moguća odrednica (što u svojoj knjizi “Krajište” govori i sam autor Aleksandar Sande Trajković iz surduličkog sela Jelašnica) Srpski Topli Do i Topli Dol – gornji Topli Dol ili još gluplja odrednica od prethodne Bugarski Topli Dol. Kao što rekoh i A. Trajković u svojoj knjizi kaže: “Prosto mi nije jasno i neverovatno je da i posle “vraćanja” tog dela teritorije Srbiji ljudi i dalje govore srpski i bugarski Topli Dol”. A stvarno i jeste za čuđenje tim pre ako se zna da je današnji donji Topli Do(l) dotle se otišlo da se i L odbilo i na saobraćajnim znacima (iako meštani govore Topli Dol) nastao tako što je u zajednici u kojima je na celom prostoru Vlasine i Krajišta živeo naš narod, iz mahale Samardžijini jedan ili dva brata sada ne mogu da se setim preselio i nastanio/li se na prostoru današnjeg donjeg Toplog Dola. Dakle to je bilo isto selo. O tome govori i A.Trajković u svojoj knjizi.

    Što se tiče mahale koja se pominje kao Pešićevi, niko nikada u selu je nije tako zvao, ta mahala se i danas, a i tada (kada je prolazio Rista T. Nikolić kroz Topli Dol) zvala Peščovi. Navodim samo činjenično stanje, ne sporeći da su se stanovnici te mahale, možda prezivali Pešić – mada, ne mogu sada da tražim po knjigama, ali mislim da je Rista T. Nikolić zapisao i da su se doselili iz Samokova iz Bugarske (Samokovo su smatrali skroz do Trakije).

    Da se vratim i na mahalu Vesini odnosno Vesaci koja je u stvari mahala Lazarovi. Taj neki Veselin, naš predak doselio se još u ono vreme turskih zuluma zbog ubistva nekog Turčina kako su naši stari govorili, “iz Vranjsko!”, a u stvari najverovatnije po mojim saznanjima i istraživanjima više je iz kumanovsko, tačnije iz Staro Nagoričane.
    Posle Veselina bio je Momčil, a posle njega Lazarpo kome i dan danas mahala nosi ime Lazarovi.

    Nadam se da sam malo pojasnio neke stvari jer je gornji tekst prilično štur. Srdačan pozdrav!