Poreklo prezimena, selo Novo Selo (Surdulica)

16. jul 2016.

komentara: 1

Poreklo stanovništva, selo Novo Selo, opština Surdulica  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Novo Selo se nalazi u dolini Pčinje izmađu Barbaca na jugozapadu, Bladovca na severu i Šapranca na severoistoku. Kuće su raspoređene po dolinskom dnu i visoko na padinama.

Vode.

Meštani obiluju vodom zapiće, koja se dobija iz izvora. Izvori se zovu: Slup, Selski Izvor, Kolarnica, Ogoretina, Rosulja, Mali Dol i dr. U selu ima i dva bunara.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi sa njive, pašu i šumu su: Crevi Čukar, Kolovac, Glavičica, Neravski Rid, Oskoruša, Čukar, Bojčinica, Markova Stupalka, Gredobrčina, Ramnište, Plandište, Grašište, Gladno Doleč, Kućetine, Krive Njive i Avlija.

Tip sela.

-Novo Selo je razbijenog tipa i podeljeno je na pet mahala: Vukanska, Dudinska, Tasinska, Rosuljska i Škekinska. Prve dve mahale su desno a ostele levo od Pčinje.

Novo Selo je 1949. godine imala 10 rodova i 35 domaćinstavaa.

Postanak, ime sela, starine i prošlost.

Severno od Novog Sela, „u planini“, nalaze se ostaci starih građevina. Meštani smatraju da su to ostaci od nekadašnje tvrđave i zovu ih Kale. Na ovom mestu iskopavaju se zemljani sudovi i stari novac.

Mesto Kućetine je desko pokraj Pčinje, pored sadašnje Vukanske Mahale. Tu je ranije bilo ostataka od kuća („duvarine“) gde su stanovnici nalazili kamen, cigle, zemljane ćupove, bakarni novac i dr. Pored Kuećetina nalazi se potes Krive Njive. Tu su postojali stari grobovi. Osim toga u Krivim Njivama bilo je starina istih kao i na Kućetini. Za ovo staro selo u narodu se ne kazuje ništa. Na Selištu se sada zida zadružni dom.

Ostaci od starina nalaze se i na uzvišenju Crveni Čukar, koji je na dolinskoj padini desno od Pčinje. Meštani misle da je na Starom Čukaru bilo utvrđenje, a možda i kakva kasarna ili karaula.

Na granici između Novog Sela i susednog Petrovca postoji kamen Markova Stopalka. U kamenu se „poznaje trag od stopalke Kraljevića Marka i od kopita njegovog konja“.

Na ataru Novog Sela postojala je i jedna crkvina „od staro vreme“. Nalazila se levi od Pčinje na mestu gde je sada crkva Sv. Jovana Preteče (11 septembra), sagrađena u XIX veku.

Po J. H. Vasiljeviću neke starine na ataru Novog Sela potiču „od rimskog i vizantijskog perioda“.

Sadašnje Novo Selo osnovali su, odnosno obnovili, preci današnjih starijih seoskih rodova: Babinci, Vukanci, Škekini i dr. Pose osnivanja zemlju su „zagrabili Turci“; oni Novo Selo pretvaraju u čifčijsko naselje. Od poslednjih vlasnika čiflika pamte se: Jusuf-aga, Aguš-aga, Arif-aga i Zaim-aga.

Pomenuti vlasnici čiflika do 1878. godine živeli su u Vranju ili u vranjskim selima; posle su prešli u Kumanovo i u Levosoje kod Preševa. Pred kraj turske vladavine oni su u Novom Selu sagradili kuće i stalno se naselili. Kuće su im bile sa leve strane Pčinje. Godine 1912. pomenuti vlasnici čiflika iz Novog Sela su se iselili a zidine njihovih kuća i od Zaimove kule sada se poznaju.

Svi stanovnici su radili čifčijksu zemlju. Početkom ovog (XX) veka neki domaćini postepeno su otkupljivali njive od vlasnika, koji su bili „kartaši“; sva seoska zemlja je otkupljena je tek kada suse vlasnici čiflika odselili iz Novog Sela. Neki Jašar-aga je 1912. godine imao vodenicu pa se sada to mesto zove Jašarova Vodenica.

Za tursko doba u Novom Selu izvesni vreme živeli su i Cigani. Bili su skitači i prosjaci. Kasnije su ti Cigani prešli u Pelince kod Kumanova.

Selo je dobilo ime po osnovu toga što je onovano  kasnije od okolnih naselja.

Poreklo stanovništva.

Rodovi su:

-Babanci ili Deda Nedeljkovi, Nikoljdan. Neki za njih pričaju da su starinci dok drugi misle da su oni stariji doseljenici. Imaju jednu iseljenu porodicu u Karavukovu – Bačka.

-Vukanci, Mitrovdan, su poreklom iz Leve Reke kod Vranja. Tamo je neki njihov predak „utepao Turčina“ i dobegao ovde, gde je postao čifčija. U Novo Selo su relativno rano doseljeni. Ime su dobili po nekoj babi Vukani. Jedna njihova porodica je kolonizovana u Aliđercu kod Preševa; zovu ih Zlatkovi.

-Škekini, Mitrovdan, su ogranak roda Vukanci. Po jednu porodicuimaju u Pretini kod Bujanovca, Starcu i Tabanovcu kod Kumanova i u Trnavi kod Preševa – Depko.

-Kovačevci. I oni su „od Vukanska krv“. Sluti se da slave Nikoljdan.

-Dudinci, Mitrovdan, imaju isto poreklo kao i Vukanci. Ime su dobili po nekoj ženi Dudi. Po jdna porodica živi u Mališevu kod Gnjilana, Preševu, Leskovcu i Lebanu.

-Đeneski, Aranđelovdan, su poreklom iz nekog sela kod Krive Palanke. Doseljeni su dosta rano kao čifčije na turskom imanju. Za ovj rod se priča da imaju veliki „podig“ – priraštaj.

-Lukačovci, Mitrovdan, su doseljeni relativno rano. Ne znaju za svoju starinu.

-Rosuljci, Nikoljdan. Došao im ded današnjih pripadnika roda iz susednog Šapranca. Ime su dobili po mestu gde su im kuće. U Šaprancu su bili doseljeni a za dalju starinu ne znaju.

-Mika, Mitrovdan. Osnivač roda bio je „prizetko“ u ondašnjem rodu Vukanci. Poreklom suiz Klinovca kod Bujanovca. Imaju jednu porodicu iseljenu u Ceru – zaselak Tabanovaca kod Kumanova i u Vojvodini.

-Mita Gulja, Mitrovdan, su poreklom iz Bajlovca kod Kumanova. Osnivač roda je ovde bio „momak“ i tako ostao. Imaju jednu iseljenu porodicu u Preševu.

Crkvena i seoska slava je Sv. Jovan Preteča. Tada domaćini u Novom Selu primaju goste iz mnogih okolnih naselja, a kod crkve se priređuje veliki sabor.

Iseljeni rodovi.

-Nešini u Gornjem Ristovcu u okolini Vranja poreklom su iz Novog Sela. Tamo su odvedeni da budu turski momci.

-Cvetkoski žive u Maloj Reci. Potiču od Cvetka, koji se iselio iz Novog Sela pre oko 110 godina.

-Pešini žive u Mamincu kod Preševa od 1920. godine.

-Perinci su jednim delom izumrli a neki se iselili. Kuće su im bile oko crkve. Za njih je 1909. godine J. H. Vasiljević označio da su tada imali 4 kuće.

Nekim stanovnicima Novo Selo je poslužilo kao etapa u daljem preseljavanju. Tako se priča da suse pre oko 150 do 180 godina u Novo Selo doselila tri brata iz sela Nerava. Nisu u selu dugo ostali, već su potražili planinsko mesto u blizini, gde su na krčevinama osnovali sadašnja visoka sela Petrovac i Gornovac.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Danijel

    Pozdrav,
    Samo bi hteo da kazem da ovaj podatak za Novo selo nije tacan, ovo je podatak za Novo selo kod Vranja.
    Bilo bi lepo kada bi moglo da se ispravi.