Poreklo prezimena, selo Viševce (Vranje)

16. maj 2016.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Viševce, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Viševce je na levoj strani Barbarušinske i na obema stranama a u izvorištu Viševske Reke; uglavnom sa obe strane rida između Viševske i Barbarušinske Reke.

Mala Zagradeno je na levoj strani Viševske Reke.

Mala Prisoje se nalazi na desnoj strani Viševske Reke, u prisuoju.

Frulačka Mala je na levoj strani Frulačkog Dola, desne pritoke Viševske Reke.

Mala Jazvinje je u izvorištu a sa obe strane Barbarušinske Reke.

Međačka Mala je na levoj strani dola Magarevca, leve pritoke Barbarušinske Reke.

Seliška Mala je ispod Međačke Male, na mestu Selištu.

Mala Klečipas je sa obe strane jednog dola, čiji je potok leva pritoka Barabarušinske Reke.

Mala Garvan je sa obe strane Gravanskog Dola, leve pritoke Barbarušinske Reke.

Stanimirovska Mala je sa obe strane Stanimirovska Dola, leve pritoke Barbarušinske Reke.

Mala Selo je ne mastu zvanom „Selo“, ispod Stanimirovske Male.

Leve strane dolina Barbarušinske i Viševske Reke su većim delom pod šumom, najviše visokim bukvama. Kuće se na tim stranama jedva vide.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora, kladenaca, kojih ima dosta, jer je mesto u izvorištu reka i potoka „vododražno“. Poznati su kao jači: Krstati, Kladenac, Virovi, Turski Kladenac, Kitka, Bačevište, Peć, Osmanovče, Konjarica i Studeno Kladanče.

Zemlje i šume.

Njiva imaju malo oko kuća, sva im je na Viševskom Ridu, koji je između Viševske, Surdulske u Barbarušinske Reke i današnje (zapravo ondašnje) srpsko-turske granice, a na mestima zvanim: Ćurčina Livada, Dub, Paunov Čukar, Bara, Svinjarnik, Barin Čukar, Pobijen Kamen, Magarevac, Bačevište, Dančul, Podralice, Konjarica, Jazvinje, Ključ, Sv. Ilija, Osmanovče, Babinske Njive, Čuka, Beli Kamen, Milenkov Grob, Žuta Padina, Kopotina i dr. Ova mesta su udaljena od kuća od četvrt do na sat hoda.. Na pojedinim od tih mesta imaju mnogi pored njiva livade i branike.

Selo ima zajedničku šumu i pašu na mestima zvanim: Garina, Svinjarnik i Balabanovo Osoje; sva je na levoj strani Viševske Reke, ispod Zagradenog, daleko od kuća od 5 do 40 minita pešačkog hoda.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, podeljeno na male: Zagradeno (3 kuće) – u kojoj žive Blizanci, Dejanovci i Marinkovci; Prisoje (8) – Ivanovci, Stošini ili Fićorci i Jovanovi; Frulačku Malu (3) – Cvetkovci ili Frulaci; Jazvinje (2) – Sorminci; Međačku Malu (3) – Dejanovci ili Međaci; Selišku Malu (5) – Rašinci; malu Klečipas (9) – Damnjanovci, Đorđijini i Blizanci; Garvan (5) – Tankinci, Veselinovci i Rašinci; Stanimirovsku Malu (6) – Stanimirovci, Petrovci i Tolini i malu Selo (5) – Mitrovci i Cigani.

Ime selu.

Ne priča se ništa o nastanku imena sela Viševce.

Stanimirovska, Međačka i Frulačka mala su dobila imena po prezimenima stanovnika u njima, ostale: Zagradeno, Prisoje, Jazvinje, Seliška, Klečipas, Garvan i Selo – po topografskom nazivu mesta na kome su.

Starine u selu.

I ovo selo je postalo od „sela“, koje je bilo na mestu zvanom „Selo“; odakle su se razišli, izuzev nekih, pre 80—90 godina. Ma tom mestu su danas mnoge rovine a tu je i Spahijska Njiva.

U seli Višeevcu postoji i Staro Selište, gde je danas Seliška Mala; ti je do skoro bilo zidina. Za to negdašnje selo ne postoje nikakva saznanja.

Današnje goblje je na mestu Starog Groblja, gde ima i zidina od stare crkve.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Kao što je rečeno pri opisu sela Barbarušinca, sela Viševce i Barbarušince postala su od dva brata; Ariza i Kraguja, koje je spahija doveo od Prizrena.

Ariz je zaselio Viševce, nastanivši se na današnjem mestu zvanom Selo, na levoj strani Barbarušinske Reke, koje je prema „Selu“ sela Barbarušinca, gde se Kraguj nastanio. Ariz je u „Selu“ naišao na Cigane – Đorgovce, kojih i danas tu ima. Pričaju da je Ariz imao tri sina, a jedan od njih sedam sinova. Pre 100 godina, vele da je bilo 10 kuća a kada je Usejin Paša isteran iz Vranja 1842. godine, bilo je 17 kuća.

Glavnu masu stanovnika u ovom selu čine potomci Ariza i to su:

-Blizanci, Dejanovci, Marinkovci, Ivanovci, Stošini ili Fićorci, Cvetkovci ili Frulaci, Dejanovci ili Međaci, Rašinci, Damnjanovci, Đorđijini, Tankinci, Veselinovci, Stanimirovci, Petrovci, Tolini i Mitrovci.

Osim njih u selu su:

-Sormini, koji vode poreklo od jednog „bećara“, koji je pre nekih 80-90 godina došao iz sela Ćurkovice, iz sominske porodice, u selu zastao i udomio se, i:

-Jovanovci (u mali Prisoju), koji su od jednog „prizetka“ iz sela Zlatokopa (Pčinjski srez). On je prizećen pre 40-50 godina.

Osim njih niko se docnije nije doselio u ovo selo.

Svi stanovnici slave Aranđelovdan i Nikoljdan.

Seoska slava je Sv. Trojica – Duhovi.

Viševčani se od okolnih stanovnika odlikuju time, što su uopšte svi veoma vredni i najbolji majstori (pored Crnotravčana) u vranjskom okrugu.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Vranjska Pčinja“.  Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Čudnovato je kretanje Srba. Ima sličnosti u pogledu naseljavanja i drugih sela.