Poreklo prezimena, varoš Bela Palanka

1. maj 2016.

komentara: 8

Poreklo stanovništva varoši Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Bela-Palanka

Geografsko topografske prilike.

Bela Palanka je varoš, glavno mesto i najrazvijenije naselje Srednjeg Nišavlja. Ona leži gotovo u sredini Belopalanačke, po njoj tako nazvane, kotline. Pretežni deo naselja je u ravnici kotline, sa leve strane Nišave, u nišavskoj aluvijalnoj ravni, na nadmorskoj visini od 285 metara i najnižoj nišavskoj terasi od 5-6 (290-291 m), gde su uglavnom središnji delovi naselja, oko crkve i drumskog raskršća. Naseljski krajevi u neposrednoj supodini Velikog (539 m) i Malog Kurila (408 m) izgrađeni su na ovećoj raspljoštenoj plavini Koritničke Reke, koja se, do sadašnje potpune regulacije korita, po isteku iz epigenetske, 180 metara duboke, klisure Mokranjskog Ždrela, u kojoj je prosečen južni obod kotline, razlivala, na toku kroz naselje, u tri glavna rukavca, koji su se sjedinjavali u jednu tekućicu, tek pri samom ušću Koritnice u Nišavu. Za postanak i lokaciju naselja na današnjem položaju, od značaja je Belopalanačko Vrelo, koje izbija u gradskom parku pod visokim odsecima kraškog obluka Velikog Kurila. Više naseljske krajeve čine Varoš Mala i Nova Mala. Varoš Mala, najstariji hrišćanski kraj naselja, koji su Turci tako nazvali i koji se i danas tako zove, leži pod temenom Malog Kurila, topografski vezana za njegovu, severoistoku okrenutu, padinu, u kojoj su se iskidanim komadima usečene, u vidu uskih polica, Nišavske terase od 35 i 50-60 metara, na kojima se u redovima po nekoliko kuća ove mahale. Nova Mala je na temenu i odseku zapadu okrenute strane Nišavske terase od 15 (305 m). Najviše kuća Nove Male uzlaze sa gornje ivice terase i prelaze liniju nivoa isticanja Belopalanačkog Vrela, na visini od 306 metara, priljubljujući se uz istočne Velikog Kurila.

Saobraćajne komunikacije

Bela Palanka se razvila u gradsko naselje i kao takva se održala počev još od najstarije antičke prošlosti do našeg doba, zbog vrlo podobnog saobraćajnog smeštaja. U naselju se ukršta sa Nišavskim uzdužnim putem, poprečni put Bela Palanka – Babušnica, koji kroz dolinu Koritnice i doline Lužnice i Puste Reke izlazi u južno Pomoravlje na moravsko-vardarsku saobraćajnicu. Toj poprečni put sa juga na severu se preko niskog sedla Babine Glave (817 m) nastavlja jednim krakom u važan Palanačko-timočki-vidinski put, kojem je završna tačka Vidin u Donjem Podunavlju.

Vode.

Stanovništvo se snabdeva vodom sa Belopalanačkog Vrela, pumpi, bunara dubokih 5-6 metara. Bunari „na đeram“ su oko Vrelske reke otoke Vrela, kod prvih kuća Nove Male, duboki su do 2 metra i služe za zalivanje bašti. Sa Vrela se služe vodom: Nova Mala, Vrbak, Studenska i Grobljanska Mala.

Granice atara, zemlje i šume.

Granice varoškog atara su na mestima: Tabje, Veliko Kurilo i Malo Kurilo – sa Mokrom; Popov Vrh, Janćina Padina i Jevezovica – sa Kremenicom. Sa Klenjem Bela Palanka je omeđena na Đolovima a sa Mokrištem na Murici.

Topogradska imena za obradive površine su: Murica, Tabje, Drašćina Strana, Čukar, Carina, Trap, Bojčina Bara, Đolovi. Utrina i šume obuhvataju: Veliko i Malo Kurilo, Ćesibradinska Braništa, Dražin Dol, Janćini Padinu i Golovršinu Česmu.

Tip naselja.

Bela Palanka je tipično drumsko naselje krstastog oblika, tipa tzv patrijahalnih varoši. U naselju se razlikuju dvadeset mahala i krajeva krstasto, pretežno simetrično, navrstanih i ušorenih njvećim delom duž glavnih puteva suprotnih smerova. Mahale i krajevi sa brojem rodova i približnim brojem kuća su: Varoš Mala (42 rodova i 116 kuća), Gornja Ciganska Mala (31/70), Nova Mala (19/66), Donja Mala (38/43), Vrbak Mala (22/38), Mala Preko Rampe (22/32), Donja Ciganska Mala (10/29), Staničanjska Mala (22/33), Studenska Mala (13/27), Mala Pod Kale (14/27), Naselje Dolci (9727), Grobljanska Mala (14/26), Bulski Brod Mala (12/24), Mala Gradine (7/12), Stara Kolonija (7/11), Toljinska Mala (2/9), Pijac i Čaršija (6/6); najmlađi naseljski krajevi su Nova Kolonija i Novo Naselje.

Poreklo stanovništva.

Napomena:

Poreklo stanovništva Bele Palanke izlaže se radi potpune preglednosti, po naseljskim krajevima („malama“). Socrealističkom izgradnjom novih stambenih blokova nastalo je unutrašnje razmeštanje stanovništva, naročito u poslednje vreme. Porodice sa više članova domaćinstva i ove koje nisu imale potreban stambeni prostor, prešle su, iz krajeva u kojima su stanovale u vremenu ispitivanja u novoizgrađena naselja – Novo Naselje i Novu Koloniju. Njihovo poreklo je uneto u ovom pregledu, u onaj naseljeni kraj u kome su pre 1952. godine stanovale. Rodovi i porodice, čiji ogranci nastanjuju dva ili više naseljska kraja, zbeleženi su samo u jednom – u onom gde su najpre konstatovani, prilikom terenskih ispitivanja.

Varoš Mala

Doseljeni rodovi i porodice su:

-Velkovci i Džurdžinci (Stojanovići i Antići), Nikoljdan, su iz Novog Sela, Imali su prekor Zlatari, jer su pronašli ćup sa zlatnicima. Velkovci su trgovci i zanatlije a Džurdžinci samo zanatlije. Od Velkovaca tri kuće su nastanjene u Donjoj Mali. Velkovaca ima odseljenih u Niš a Džurdžinaca u Beogadu i Svilajncu.

-Šućinci (Tošići), Nikoljdan, su iz Novog Sela, zemljoradnici. Ima ih odseljenih u Nišu i Beogradu.

-Minčinci (Nikolići), Nikoljdan, su iz Novog Sela, zemljoradnici. U Donjoj Mali nastanjena je jedna kuća.

-Milenkovci (Milenkovići), Nikoljdan, su iz Novog Sela, zanatlije. Ima ih odseljenih u Nišu i Kraljevu.

-Jankulovci i Cenini (Jovanovići i Cenići), Jovanjdan, su iz Novog Sela.

-Draškinci (Cvetkovići), Jovanjdan, su iz Novog Sela, zemljoradnici i zanatlije.

-Domšinci (Jovanovići i Todorovići), Aranđelovdan, su iz Novog Sela, zemljoradnici

Svi pobrojani rodovi, koji slave Nikoljdan i Jovanjdan, doseljeni su u Varoš Malu, od Turaka tako nazvan ovaj najstariji srpski kraj Bele Palanke, u XVII veku.

-Džogajci (Nikolići), Sv.Đorđe, su iz Vrgudinaca od roda Stambolijini-Veselinovci. Doseljeni kao spahijske čivčije.

-Živkovci (Živkovići), Sv. Vrači, su iz Vrgudinaca, doseljeni oko 1930. godine kao zemljoradnici.

-Nikolići prvi, Mitrovdan, su iz Televca, doseljeni 1938. godine, zemljoradnici.

-Nikolići drugi, Mitrovdan, su iz sela Crnče, doseljeni 1939. godine, šumar.

-Lilići, Aranđelovdan, su iz Vrgudinca doseljeni 1940. godine, zemljoradnici.

-Kosmovčani (Damnjanovići), Alimpijevdan, su iz Kosmovaca, doseljeni 1942. godine, radnici.

-Klisurci (Manići), su iz Klisure, doseljeni 1948. godine, službenik.

-Izvorci (Davidovići), Aranđelovdan, su iz pirotskog Izvora, doseljeni 1842. godine, zemljoradnici.

-Kostini (Pejčići), Jovanjdan, su iz Mokre, doseljeni pre 1877. godine, trgovci.

-Zajinci (Jocići), Savindan, su iz Oreovaca, doseljeni pre 1877. godine, zanatlije. Jedna kuća je naseljena u Gornjoj Ciganskoj Mali. Ima ih u Smederevu i Beogradu.

-Jocini (Jocići), Jovanjdan, su iz Mokre od istoimenog roda, doseljeni neposredno iza 1877. godine, zemljoradnici. Ima ih u Nišu.

-Garginci (Pejčići), Nikoljdan, su iz Mokre od istoimenog roda, doseljeni oko 1910. godine, pekari.

-Čavdinci (Antići), Aranđelovdan, su iz Oreovica, doseljeni oko 1910. godine, zanatlije. Ima ih u Nišu.

-Ignjatovci (Ignjatovići), Jovanjdan, su iz Divljane od istoimenog roda, doseljeni oko 1910. godine, trgovci.

-Koritničani (Veljkovići), Mitrovdan, su iz Donje Koritnice, doseljeni oko 1930. godine, zanatlije.

-Lužničani (Veljkovići), Aranđelovdan, su iz Šljivovika, radnici.

-Krstinci (Krstići), Jovanjdan, su iz Mokre od istoimenog roda „Vojničke loze“, doseljeni 1948. godine, kovači.

-Bandžarevci (Nikolići), Nikoljdan, su iz Bancareva, doseljeni 1947. godine, zemljoradnici.

-Todorovići, Sv. Todor, su iz Miranovca, doseljni 1937. godine, zemljoradnici.

-Barovci (Videnovići), Sv. Vrači, su iz Miranovca, doseljeni 1943. godine, trgovci.

-Nikolići treći, su iz Vitanovca, službenik. Ne kaže se koju slavu slave.

-Miloševci (Miloševići), Nikoljdan, su iz Gorčinca u Lužnici, Doselio se Miloš (Mihailo – 70 godina, Vasa, Pejča i Miloš), koji je kupio zemlju od Turaka u potsu Bojčinoj Bari. Miloševci su živeli u Miloševskoj Mali koja ja postradala od velike poplave 1939. godine, pa se raselili u Varoš Malu, Staru Koloniju i Studensku Malu. Osnivač roda Miloš bio je trgovac a njegovi potomci trgovci i ćurčije, a u najnovije vreme i intelektualci. Ima ih odseljenih u Nišu, Skoplju i Rumi. Sve tri kuće su se odselile „zbog službe“.

-Andreinci (Andrejići), Nikoljdan, su iz Lužnice, zanatlije.

-Konjovodci (Ranđelovići), Aranđelovdan, su iz Lužnice, zemljoradnici.

-Boboconini (Pejčići, Petrovići), Aranđelovdan su iz Lužnice, zanatlije i zemljoradnici. Jedna kuća nastanjena u Mali Vrbak. Ima ih u Beogradu.

-Božinci (Mitići), Aranđelovdan, su iz Lužnice, zemljoradnici i lončari. Ima ih u Nišu.

-Ćukanci (Ranđelovići), Aranđelovdan, su iz Lužnice, zanatlije. Ima ih u Zemunu i Kraljevu.

-Ćosinci (Ristići), Savindan, su iz Lužnice, zanatlije. Ima ih u Nišu.

-Marinkovci (Marinkovići), Mitrovdan, su iz Lužnice, zemljoradnici i lončari. Ima ih u Beogardu i Nišu.

-Durini (Marinkovići), Sv. Vrači, su iz Lužnice, zanatlije.

-Milinci (Milići), Nikoljdan, su iz Lužnice, doseljeni neposredno iza 1877. godine, zemljoradnici i zanatlije: Ima ih u Nišu.

Svi pobrojani rodovi doseljeni iz Lužnice, osim prvog i poslednjeg, naseljavani su uglavnom od Turaka sredinom i naročito u drugoj polovini XVII veka, većinom kao čivčije. Izvesno je, iako terenskim ispitivanjem to nije potvrđeno, da su lužnički rodovi u Varoš Mali iz Gorčinca, u pomenuto vreme i tokom XIX veka, najrazvijenijeg i najpoznatijeg lužničkog naselja, što dokazuju brojni dokumenti pronađeni u samom tom naselju.

-Stojmenovići, Nikoljdan, su iz Bosiljgrada, doseljeni 1939. godine, službenik.

-Karavuldžije (Pejići), Nikoljdan, su iz Crvene Jabuke, doseljeni pre 120 godina. „Pobegao od čume“ u karaulu u Crvenu Reku a zatim prešao u Belu Palanku. Ima ih u Nišu i Beogradu i jedan železničar u Smederevu..

-Avladžije (Cvetkovići), Sv. Petka, su iz Kičeva, doseljeni oko 1900 godine, poslastičari. Ima ih u Nišu i Beogradu.

Gornja Ciganska Mala.

Rod nepoznatog porekla su:

-Kujdinci (Krstići), Nikoljdan. Stari srpski narod koji se smatra da su starosedeoci.

Doseljeni rodovi i porodice su:

-Likići, Nova Godina, su verovatno iz negdašnje varoši Kuričesme (današnjeg belopalanačkog sela Klisure), doseljeni u XVII veku; Cigani-Romi, kovači – muhamedanci.

-Toskići, Nova Godina i Mitrovdan, su verovatno iz Kuričesme, doseljeni kad i Likići; Cigani-Romi, kovači.

-Baćirovići, Nova Godina, su verovatno iz Kuričesme, doseljeno zajedno sa prethodnima. I oni su Cigani-Romi, svirači i kovači.

-Džorinci (Đurići), Mitrovdan, su iz Klisure od roda Markovci, doseljeni u tursko doba. Ima ih u Beogradu.

-Denčini (Živići), Jovanjdan, su iz Kremenice, doseljeni u tursko doba, trgovci.

-Petraćani (Golubovići), su iz Moklišta, stolar.

-Popovci (Popovići), Sv. Petka, su iz Toponice, doseljeni 1928. godine od istoimenog roda, trgovci.

-Veljkovići, Aranđelovdan, su iz Špaja od roda Jovinci, doseljeni 1941. godine, službenik.

-Čoljinci (Ćirići), Alimpijevdan, su iz Klisure od istoimenog roda, doseljeni 1942. godine. Ima ih u Žablju, Zemunu i Beogradu.

-Ramadanovci (Lilići), Nikoljdan, su iz Čiflika od istoimenog roda, doseljeni 1946. godine, zanatlije.

-Maninci (Nikolići), Alimpijevdan,  su iz Bukurovca od roda Prvulovi, doseljeni 1946. godine.

-Raletovci (Živići), Nikoljdan, su iz Moklišta od istoimenog roda, doseljeni 1951. godine.

-Šunjinci (Petkovići), Nikoljdan, su iz Klisure od istoimenog roda, doseljeni 1952. godine, radnici.

-Dušmirovići, Nova Godina, su doseljeni iz Pirota 1905. godine, Cigani-Romi, kovači.

-Manići, Nova Godina, su doseljeni iz pirota 1928. godine, Cigani-Romi, radnici.

-Govedarovci (Živkovići), Nikoljdan, su iz Šljivovika, doseljeni u tursko doba i 1950. godine. Ogranak doseljen 1950. godine živi u Staničanjskioj Mali, službenik. Ima ih u Nišu, Beogradu i Bačkoj Palanci.

-Mašići, Nova Godina, su iz Oreovca, doseljeni 1943. godine, Cigani-Romi, radnici.

-Šiljinci (Manići), Alimpijevdan, su iz Gulijana, doseljeni pre 150 godina, trgovci.

-Sokolovići, Mratindan, su iz Trešnjanaca, doseljeni u tursko doba, terzije i službenici. Ima ih u Beogradu.

-Krstići, Nikoljdan, su iz Borova kod Dimitrovgrada, doseljeni 1920. godine, kolari.

-Jovanovići, Nikoljdan, su iz Lužnice, doseljeni u tursko doba, zanatlije.

-Kokorondžini (Denčići), Nikoljdan, su iz sela Radinjinci, doseljeni 1882. godine, piljari.

-Kukavčani (Ilići), Nikoljdan, su iz Bogdanovaca, doseljeni oko 1890. godine, zemljoradnici.

-Mladenovići, Sv. Petka,su iz Krnjina, doseljeni 1902. godine, zanatlije.

-Budurci (Stamenkovići), Pejčindan, su iz sela Masurovci, doseljeni 1932. godine.

-Mečkonjini (Aranđelovići), Jovanjdan, su iz Studene u Lužnici preko Pirota, sveštenik.

-Kendžini (Sokolovići), Aranđelovdan, su iz Crvene Jabuke od Vojinovića, doseljeni u tursko doba, trgovci.

-Cincari treći (Stevčići), Jovanjdan, su iz Kruševa, doseljeni oko 1850. godine, zanatlije. Ima ih odseljenih u Pirot.

-Salijevići, Nova Godina, su sa Kosova, doseljeni 1944. godine, Cigani-Romi, radnici.

-Radovići su iz Siska, doseljeni 1939. godine, šofer.

Nova Mala.

Doseljene porodice i rodovi su:

-Čuljinci (Đurići), Aranđelovdan, su iz Tamnjanice, doseljeni 1877. godine, grnčar.

-Telovčani prvi (Jonići), su iz Telovca od roda Boinci. Jedni su zanatlije (dlakari i kazandžije) a drugi, naseljeni oko 1920. godine su zemljoradnici. Od starijih doseljenika ima 5 kuća odseljenih u Zemun i Beograd i svi su kalajdžije.

-Barčini (Mitrovići), Jovanjdan, su iz, doseljeni neposredno iza 1877. godine, tkač. Ima ih u Nišu i Beogradu.

-Topolničani (Đorđevići), Sv. Todor, su iz Toponice, doseljeni oko 1880. godine, trgovci.

-Gligorijani (Jovanovići), Aranđelovdan, su iz Vete, doseljeni oko 1880. godine, bravari.

-Telovčani drugi (Stefanovići), Nikoljdan, su iz Telovca, doseljeni oko 1890. godine, grnčar.

-Klisurci (Antići), Sv.Đorđe, su iz Klisure od roda Jankovci – Mađinci, doseljeni oko 1910. godine, opančari.

-Glogovčani (Jovanovići), Nikoljdan, su iz Glogovca, doseljeni oko 1920. godine, zemljoradnici i službenici.

-Markovci-Kremenčani (Nikolići), Nikoljdan, su iz Kremenice od roda Zdravkovci, doseljeni 1938. i  1946. godine, zanatlije i službenici. Jedna kuća je nastanjena u Varoš Mali.

-Šumanovci (Antići, Mladenovići i Tričkovići), Aranđelovdan, su iz Kremenice od istoimenog roda. Jednu kuću Šumanovaca zovu Tričkovići, doseljeni 1945. godina kao grnčari, nastanjena je u mali Vrbak, a druga Mladenovići, doseljeni 1912. godine, zidari, u Studenskoj Mali.

-Glamci (Penići), Mitrovdan, su iz Donje Glame od roda Draganovci, crepar.

-Lilići su iz Kremenice. Najpre se naselili u mahalu Vrbak, pa se premestili zbog poplave u Novu Malu i Pijac Malu, kao bombondžije, prodavali slatkiše po selima o saborima i seoskim slavama. Ne kaže se koju oni slavu slave.

-Đelini (Jovanovići), Sv.Đorđe, su iz Pirota, doseljeni oko 1880. godine, trgovac.

-Tošići, Aranđelovdan, su iz Pirota, doseljeni 1941. godine, službenik.

-Modrićani (Jankovići), Savindan, su iz Oreovca pre 1877. godine, dlakari i šussteri.

-Jocinci (Jocići), Nikoljdan, su iz Gornje Koritnice, doseljeni pre 1877. godine, šusteri, Ima ih u Nišu.

-Vrangini (Živkovići), Nikoljdan, su iz Šljivovika, doseljeni 1877. godine, tkač.

-Veselinovci (Mitrovići), Savindan, su iz Oreovca, doseljeni oko 1910. godine, zemljoradnici. Najpre kupili kuću sa placem i dve njive, pa se potom doselili.

-Mačinci (Pavlovići), Mitrovdan, su iz Gornje Koritnice, zanatlije. Ima ih u Vojvodini.

-Džonjinci (Despotovići), Jovanjdan, su iz Okruglice, doseljeni oko 1800. Godine, pretežno zemljoradnici. Bili su naseljeni pod Ćesibradinsko branište kod Golovršine Česme u izdvojenom srpskom kraju turske varoši.

-Strelčalji (Manojlovići), Nikoljdan, su iz Strelca, doseljeni 1876. godine, dunđeri.

-Mitinci (Mitići), Aranđelovdan, su iz Krnjina, doseljeni 1920. godine, zidari.

-Šumari (Milenkovići), Sv.Đorđe, su iz Krčimira, šumar.

-Đorđevići, Aranđelovdan, su iz Pakleštice u Visoku, doseljeni oko 1890. godine, platnar.

-Karaleinci (Petrovići), Mitrovdan, si iz Godeča pod Starom Planinom u Bugarskoj, predak doseljen oko 1890. godine i naselio se u Novu Malu; tu se oženio Persom iz lužničkog sela Strelca i otpočeo da radi kao zanatlija – platnar. Ima ih u Zemunu.

-Mušinci (Pejići), Nikoljdan, su iz Crvene Jabuke sa Vlasine („Bukovik“) pre 1877. godine, zanatlije (albati, ćurčije, kasapi). Ima ih u Beočinu.

-Tucijanini (Smiljanići), Pejčindan, su iz Skoplja, doseljeni oko 1900. godine, kalajdžija.

-Cincari (Taškovići), Aranđelovdan, su iz Kruševa, doseljeni 1887. godine, kazandžije.

-Jere (Tošići), su iz Užica, doseljeni oko 1880. godine, službenici. Do puštanja pruge u saobraćaj bili poštonoše; „na konju nosio poštu pre voza“. Ima ih u Nišu.

Donja Mala.

Doseljene porodice i rodovi:

-Pavlovci-Fendijini (Pavlovići), Nikoljdan, su iz Klenja, doseljeni 1872. godine, kondurdžija. Ima ih u Nišu, zanatlije.

-Džidini (Veličkovići), Jovanjdan, su iz Glogovca, doseljeni 1887. godine, službenik.

-Pejčini-Šankovci (Jovanovići), Alimpijevdan, su iz Gornje Glame, doseljeni 1888. godine, trgovci i službenici. Jedna kuća ovog roda nastanjena je u Čaršiji. Ima ih u Nišu (trgovci) i Kobišnici kod Negotina.

-Nikolići, Nikoljdan, su iz Špaja, doseljeni 1892. godine, službenik. Ima ih u Beogradu.

-Vranci (Jovanovići), Aranđelovdan, su iz Vran Dola, doseljeni 1895. godine, trgovac.

-Jaguridinci (Živići), Aranđelovdan, doseljeni 1932. godine iz Kremenice, potkivač.

-Drkalci (Stojanovići), Aranđelovdan, su doseljeni 1935. godine iz Laništa, službenik.

-Tričkovci (Živkovići, Mitrovići), Aranđelovdan, su doseljeni iz Vrgudinca. Živkovići su doseljeni 1937. godine, zanatlija, a Mitrovići 1951. godine, službenik.

-Dojkini (Mladenovići), Pejčindan, su iz mokliškog zaseoka Orašja, doseljeni 1944. godine, službenik.

-Veličkovci (Mitići), Nikoljdan su doseljeni 1944. godine iz Glogovca.

-Popovci (Mišići), Aranđelovdan, su doseljeni 1946. godine iz Moklišta, službenik.

-Rogljinci (Ćirići), Jovanjdan, su iz Tamnjanice, doseljeni preko Babušnice 1947. godine, službenik.

-Pavlovci (Stankovići), Sv. Petka, su iz Moklišta, doseljeni 1950. godine, službenik.

-Đorgovi (Đorđevići), Sv. Vrači, su iz Toponice, zemljoradnici.

-Niksinci (Mišići), Nikoljdan, su iz Donjeg Rinja, službenik. Preselio se iz Stare Kolonije 1955. godine, gde se doselio 1946. godine.

-Kalamkovci (Živići), Nikoljdan, su iz Klisure, doseljeni 1955. godine, radnik.

-Lžci (Petrovići), Nikoljdan, su iz Pirota 1903. godine, šnajder. Ima ih u Knjaževcu.

-Stankovići, Jovanjdan, su iz Pirota, doseljeni 1952. godine, službenik.

-Džurinci (Pavlovići), Nikoljdan, su iz Donje Koritnice od istoimenog roda, doseljeni 1881. godine. Jedan ogranak Džurinaca koji slave Aranđelovdan, doseljeni su 1938. godine, zemljoradnici, nastanjen  je u Mali Vrbak.

-Ognjanovci (Milojevići), Jovanjdan, su iz Mokre, doseljeni 1897. godine, trgovac.

-Žerinci (Mitrovići), Alimpijevdan, su doseljeni 1930. godine iz Mokre, trgovac.

-Rakinci (Rakići), Jovanjdan, su doseljeni 1954. godine iz Mokre, službenik.

-Staninci (Mitrovići), Nikoljdan, su doseljeni 1955. godine iz Mokre, zanatlija.

-Marinci (Mitrovići), Jovanjdan, su iz Šebeta, doseljeni 1949. godine, zemljoradnik.

-Studenci (Cvetkovići), Nikoljdan, su iz niške Studene, doseljeni 1905. godine, službenik.

-Pišljinci (Pešići), Nikoljdan, su iz Miranovca, doseljeni 1954. godine, zemljoradnik.

-Kukavčani (Ilići), Nikoljdan, su iz Bogdanovaca, ranije Kukavice, doseljeni 1861. godine, zemljoradnici. Doselio se Stojko do koga broji: Miroljuba, Peru, Dragog i Manojla.

-Maljinci (Rančići), Nikoljdan, je iz Raljina, doseljeni 1895. godine, zanatlije. Ima ih u Beogradu.

-Mladenovići, Nikoljdan, su iz Provaljenika, doseljeni 1915. godine, zemljoradnik.

-Tošići, Aranđelovdan, su iz Suračova, doseljeni 1843. godine.

-Sidžinci (Mitrovići), Aranđelovdan, su iz lužničke Studene, doseljeni 1951. godine, službenik.

-Čoleinci (Tošići), Aranđelovdan, su iz Gornjeg Striževaca preko Niša, doseljeni 1951. godine, službenik.

-Ristići, Nikoljdan, su iz Striževaca preko Lapova, doseljeni 1954. godine, službenik.

-Vatovci (Ćirići), Alimpijevdan, su iz Izvora u Lužnici preko Gnjilana, službenik.

-Čegavinci (Radovanovići), Aranđelovdan, su iz Jalovik Izvora, doseljeni 1920. godine, zemljoradnik.

-Vranjanci (Đorđevići), Nikoljdan, su iz Vranja preko Niša, doseljeni 1944. godine, trgovac.

-Golubovci (Vučkovići), Sv.Đorđe, su iz Crne Gore, doseljeni 1932. godine, službenik.

-Brečko, Aranđelovdan, su iz Čajniča u Bosni, doseljen 1935. godine, penzioner.

Vrbak Mala.

Rod nepoznatog porekla:

-Džurkini (Tošići), Nikoljdan. Stara zanatlijska porodica, terzije. Smatraju se starosedeocima. Ima ih odseljenih u Niš.

Doseljenici su:

-Rančinci (Rančići), Aranđelovdan, su iz Kremenice, doseljeni iza 1877. godine, zemljoradnci. Ima ih odseljenih u Beograd i Kraljevo.

-Lelekavci (Stanojevići), Mratindan, su iz Gornjeg Rinja od istoimenog roda, doseljeni oko 1910. godine, zemljoradnici i zanatlije – platnari.

Pešini (Ognjanovići), su iz Miklišta, doseljeni 1824. godine, kazandžije.

-Telovčani (Mitići), Aranđelovdan, su iz Telovca, doseljeni 1925. godine, zemljoradnici.

-Miškovići (Jocići), Jovanjdan, su iz Kremenice, doseljeni 1925. godine, zemljoradnici.

-Milići, Nikoljdan, su iz mokliškog zaseoka Dračja od roda Gradištanci-Dračjanci, doseljeni 1927. godine, zanatlija.

-Radenkovci (Radenkovići), Nikoljdan, su iz Bukurovca od roda Petkovi, doseljeni 1932. godine, potkivač.

-Stojići, Nikoljdan, su iz Dolca, doseljeni oko 1940. godine, službenik.

-Đorđinci ili Džordžinci (Đorđevići), Aranđelovdan, su iz Telovca od istoimenog roda, doseljeni 1948. godine, lončari.

-Stamenkovci (Stamenkovići), Sv. Đorđe, su iz Pirota, doseljeni 1908. godine, šuster. Ima ih u Beogradu.

-Mećdžije, su  iz Piroda, doseljeni 1910. godine. Ne kaže se koju slavu slave.

-Džadžulovci (Veljkovići i Nikolići), Nikoljdan i Alimpijevdan, su iz Donje Koritnice, doseljeni neposredno iza 1877. godine, zanatlije. Ima ih u Boru.

-Ranđelovići, Jovanjdan su iz Divljane, doseljeni neposredno iza 1877. godine, terzija.

-Tajkovci (Taskovići), Jovanjdan, su iz Gornje Studene od roda Didinci, doseljeni 1924. godine, zemljoradnici.

-Rajkovići, Mitrovdan, su iz Ostrovice, doseljeni oko 1900. godine, kazandžija.

-Babinokalci (Đurđevići), Nikoljdan, su iz Babinog Kala, doseljeni 1917. godine, službenici. Ima ih u Nišu.

-Babinokalci drugi (Vučići), Nikoljdan, su iz Babinog Kala, doseljeni 1945. godine, službenici.

-Brigadirovi (Voinovići), Aranđelovdan, su iz Lužnice, doseljeni u tursko doba, zemljoradnici. Ima ih u Americi.

-Ćesibradinci (Mladenovići), Aranđelovdan, su iz sela Miroslavci kod Trna u Bugarskoj, doseljeni oko 1800. godine, zemljoradnici.

-Dedaživinci (Živići), Jovanjdan, su doseljeni iz Trna u Bugarskoj oko 1800. godine, zemljoradnici. Sa Ćesibradincima su u tursko doba živeli u drugom srpskom kraju naselja, kod Golovršne Česme.

-Cincari drugi (Janići), Sv, Atanasije, su iz Grčke, doseljeni iza 1877. godine, zanatlije. Ima ih u Nišu.

Staničanjsaka Mala.

Doseljenici su:

-Igićevi (Igići i Milići), Nikoljdan, su iz Dola, doseljeni 1860. godine, zemljoradnici. Ovo je najstariji neposredo doseljen rod u ovu mahalu. Ima ih odseljenih u Niš.

-Igići, Nikoljdan, su iz Crvenog Brega, doseljeni 1872. godine, zemljoradnici.

-Pinteri (Stefanovići), Aranđelovdan, su iz Krupca, doseljeni 1924. godine.

-Pištoljčovci (Ćirići), Aranđelovdan, su iz Klisure, doseljeni oko 1930. godine, zemljoradnici.

-Kurtini (Tošići), Đurđic, su iz Klisure, doseljeni oko 1930. godine, službenik.

-Misirkovci (Živkovići), Mitrovdan, su iz Klisure, doseljeni 1931. godine, zemljoradnici.

-Popovci (Popovići), Nikoljdan, su iz Klisure, doseljeni 1931. godine, sveštenik.

-Čuranci (Pejići), Mitrovdan, su iz Vrgutinca, doseljeni 1940. godine, zemljoradnici.

-Savinci (Mitrovići), Aranđelovdan, su iz Vrgutinca, doseljeni 1941. godine.

-Kuklišovi (Ćirići), Đurđic, su iz Klisure, doseljeni 1942. godine, železnički službenik.

-Stojanovci (Stojanovići), Jovanjdan, su iz Klenja, doseljeni 1947. godine, penzioner.

-Paralžinci (Jocići), Nikoljdan, su iz Kremenice, doseljeni 1947. godine, radnik.

-Ćosinci (Nikolići), Alimpijevdan, su iz Miranovca od istoimenog roda, doseljeni 1932. godine, službenik.

-Racinci (Živići), Nikoljdan, su iz Miranovca od istoimenog roda, doseljeni 1947. godine, radnici.

-Božinci (Golubovići), Aranđelovdan, su iz Sinnjca, doseljeni 1941. godine, penzioner.

-Ćirinci su iz Divljane, doseljeni 1946. godine, službenik. Ne kaže se koju slavu slave.

-Juruci-Jovičinci (Veljkovići), Nikoljdan, su iz Mokre, doseljeni 1951. godine, zemljoradnici.

-Petrovići, Jovanjdan, su iz Brestova Dola, doseljeni oko 1900. godine, dlakari.

-Štrbovci (Milovanovići), Sv. Petka, su iz Štrbovca, doseljeni 1897. godine, zemljoradnici.

-Ristići, Sv.Đorđe, su iz Senokosa u Bugarskoj, kafedžija. Ima ih odseljenih u Niš.

-Crnovunci (Ristići), Nikoljdan, su iz Grčke, doseljeni u tursko doba. Milan R. Ristiuć Crnovunac unuk je nomadskog stočara Ašanina Janje, koji je sa suvoplaninskim Crnovuncima boravio u Valožju na mestu Crnuvunačke Kolibe a zatim na pojatama iznad belopalanačke Nove Male. Milan Crnovunac ima rođake u Prokuplju (Kosta Dimitrijević), selu Ceroviku i Nišu.

-Arsenijevići, Aranđelovdan, su iz Andrijevice, doseljeni 1927. godine, službenik.

Mala Preko Rampe.

Doseljenici su:

-Markovci (Markovići), Mitrovdan, su iz Dola, doseljeni oko 1900. godine, zemljoradnici.

-Lalini (Krstići), Jovanjdan, su iz Bukurovca, doseljeni oko 1900. godine, trgovci.

-Simonovci (Simonovići), Savindan, su iz Vrandola, doseljeni oko 1900. godine, zemljoradnici.

-Šiljinci (Spasići), Nikoljdan, su iz Crnče, doseljeni oko 1920. godine, zemljoradnici.

-Bači (Jovanovići), Aranđelovdan, su iz Dola, doseljeni 1920. godine, službenik. Ima ih odseljenih u Beograd.

-Ćirići, Sv.Đorđe, su iz Klenja, doseljeni 1937. godine, zemljoradnici i vunovlačari.

-Božići, Alimpijevdan, su iz Klenja od roda Božinci, doseljeni 1937. godine, potkivač.

-Ćirkovići, Nikoljdan, su iz Dola od roda Pančini, doseljeni 1937. godine, zemljoradnici.

-Tošići, Pejčindan, su iz Draževa od roda Tošinci, doseljeni 1937. godine, trgovac.

-Golubovići, Aranđelovdan, su iz Moklišta, doseljeni 1937. godine, lončar.

-Mladenovići, Aranđelovdan, su iz Donje Glame od roda Markovci, vunovlačar.

-Šiljinci-Spasići, Nikoljdan, suiz Donje Koritnice, doseljeno 1901. godine u Malu Pod Kale odakle je 1922. godine prešao u ovu malu, stolar. Ima ih odseljenih u Negotin.

-Stojanovići, Sv.Đorđe, su iz Donje Koritnice od roda Dančulovci, doseljeni 1932. godine, zemljoradnici.

-Denčići, Nikoljdan, su iz Bežišta, crepari.

-Džajinci (Đorđevići), Sv. Todor, su iz Vitanovca, doseljeni 1931. godine. Doselio se Milutin (60 godina) koji je kao vojnik graničar uštedeo nešto novca, kupio zemlju i podigao kuću. U Vitanovcu su Džajinci starinci, tamo im je „staro pokoljenje“ i imaju tri kuće. U Vitanovci Džajinci prislužuju Sv. Marka, seosku i crkvenu slavu, a u Palanci Spasovdan, takođe crkvenu i naseljsku slavu. Jedna kuća ovog roda doseljena je 1941. godine u Belu Palanku, nastanjena je u Novoj Mali, službenik. Ima ih odseljenih u Niš, službenik.

-Dojčovci (Mitići), Aranđelovdan, su iz Vitanovca od istoimenog roda, doseljeni 1943. godine, trgovac. Jedan ogranak Mitića nastanjen je u Varoš Mali.

-Vučići, Nikoljdan, su iz Babin Kala, doseljeni 1932. godine, vunovlačar.

-Kambelevčani (Jovanovići), Mitrovdan, su iz Kambelevca, doseljeni 1932. godine, zemljoradnici.

-Nikolići, Jovanjdan, su iz Lužnice od Kambelovaca, doseljeni 1932. godine.

-Damnjanovi (Aranđelovići), Mitrovdan, suiz Bugarske, doseljeni neposredno iza 1877. godine.

-Kicoševi (Krstići), Pejčindan, su iz Jalovik Izvora, doseljeni 1934. godine.

Antići, Stevanjdan, su iz Crne Trave, zidar.

Donja Ciganska Mala.

Doseljeni ciganski rodovi iz negdašnje varošu Kuričesme (današnje belopalanačko selo Klisura) iz XVII veka su:

-Alići, Nova Godina, kovači.

-Benići, Nova Godina, kovači.

-Kurtići, Nova Godina, svirači.

-Gunjići, Nova Godina, kovači.

-Ramadanovići, Nova Godina, kovači i radnici.

-Bećirovići, Nova Godina, kovači.

-Selimovići, Nova Godina, radnici.

Svi pobrojani rodovi se izdaju za starosedeoce, jer su u Beloj Palanci od začetka tog naselja.

Ostali doseljenici su:

-Asanovići, Nova Godina, su iz Pirota, doseljeni oko 1930. godine, Cigani-Romi, radnici.

-Demirovići, Nova Godina, su iz sela Rosomača u Visoku, doseljeni 1922. godine. Cigani-Romi, radnici.

-Radovanovići, Aranđelovdan, su iz Jalovik Izvora, doseljeni oko 1920. godine, Srbi, radnici.

Studenska Mala.

Doseljenici su:

-Ćirići, Nikoljdan, su iz Donjeg Rinja od roda Krakorci, doseljeni 1900. godine, službenik.

-Živići, Sv. Đorđe, su iz Kremenice od roda Koilkovci, doseljeni 1912. godine, zanatlije.

-Nešići, Mratindan, su iz Draževa, doseljeni oko 1920. godine, zidar.

-Čuljinci (Nikoljdan), Pejčindan – Sv. Paraskeva, Petkovača – su iz Glame, doseljeni oko 1920. godine, zanatlije.

-Lekinci (Pavlovići), Sv.Đorđe, su iz Kremenice, doseljeni oko 1930. godine, albatin.

-Šiljinci (Pavlovići), Savindan, su iz Oreovca od roda Ćosinaca, doseljeni 1932. godine, ćurčija.

-Studenci (Zlatanovići), Jovanjdan, su iz Gornje Studene, doseljeni u tursko doba, trgovci. Kupili su od palanačkog spahije Golovrše veliku vodenicu na Vrelskoj Reci, otoci Belopalanačkog Vrela, pa u njenoj blizini zasnovali istoimeni neseljski kraj. Ima ih odseljenih u Beogradu i Niškoj Banji.

-Taskovi ili Draškovi (Đorđevići), Sv. Mina, su iz Donje Studene, doseljeni 1911. godine. Stočari i stočarski trgovci od najstarijeg vremena, poreklom od Vlaha stočara.

-Svrljige (Bankovići), Aranđelovdan, su iz Svrljiga, doseljeni iza 1877. godine, zanatlije.

-Skoćinci i Radenkovići (Živkovići i Radenkovići), Mitrovdan i Aranđelovdan, su iz Babin Kala, doseljeni neposredno iza 1877. godine, kasapi. Skoćinaca ima odseljenih u Niš.

-Šoškalije (Mitići), Nikoljdan, su iz Striževaca, doseljeni neposredno iza 1877. godine, potkivač. Ima ih u Nišu.

-Šljekini (Petrovići), Aranđelovdan, su iz Kaluđerova u Lužnicima doseljeni neposredno iza 1877. godine, dunđeri.

-Nikolići, Jovanjdan, su iz Bogdanovaca, doseljeni 1936. godine, zanatlija.

Mala Pod Kale.

Doseljenici su:

-Bukurovčani (Pešići), Alimpijevdan, su iz Bukurovca od roda Veselinovi ili Pišljinci, doseljeni 1929. godine, crepar.

-Badulovci (Ristići), Alimpijevdan, su iz Dola, doseljeni 1936. godine, zemljoradnici.

-Mladenovići, Sv. Đorđe, Su iz Moklišta, doseljeni 1937. godine, radnici.

Živkovići, Sv. Đorđe, su iz Vrgutinca, doseljeni 1949. godine, službenik.

-Petrovići, Nikoljdan, su iz Gradašnice naseljeni najpre u Pirot, potom ovde 1904. godine, šnajder.

-Mitići, Nikoljdan, su iz Poljske Ržane, doseljeni oko 1920. godine, zemljoradnici.

-Petrinci (Pejići), Jovanjdan, su iz Mokre, doseljeni 1924. i 1930. godine, zemljoraadnici i zanatlije. U Donjoj Mali nastanjene su 4 kuće. Ima ih odseljenih u Niš, radnik.

-Gorolomci (Ranđelovići), Mitrovdan, su iz Mokre, doseljeni 1946. godine, stolari i zemljoradnici.

-Šumankovci (Vojinovići), Nikoljdan, su iz Ostrovice, doseljeni 1933. godine, zanatlije.

-Miranovčani (Golubovići), Nikoljdan, su iz Miranovca, doseljeni 1937. godine, zemljoradnici.

-Ilići, Nikoljdan, su iz Gorčinaca, doseljeni posle 1918. godine, zidar. Ima ih u Beogradu.

-Dučevci (Tošići), Nikoljdan, su iz Dučevca, doseljeni 1924. godine, radnici.

-Krstići, Jovanjdan, su iz Ragodeša, doseljeni 1941. godine, zemljoradnici.

-Pešići, Sv. Simeon Bogoprimac, su iz Prokuplja, doseljeni 1943. godine, službenik.

Naselje Dolci.

Do avgusta 1953. godine, kada su završena ispitivanja oovog naselja Bele Palanke, iz sela Dola bili su kolonizovani ovi rodovi:

-Maninci (Stefanovići i Ranđelovići), Aranđelovdan. Ranđelovići su naseljeni 1950. godine, nastanjeni su u mahali Bulski Brod. Ovaj rod je ogranak roda Andžije iz Dola.

-Vučinci (Krstići), Nikoljdan.

-Mačinci (Ignjatovići, Todorovići i Jovanovići), Aranđelovdan.

-Delčinci (Nikolići), Sv. Đorđe.

-Coninci (Ramđelovići), Nikoljdan.

-Miščinci (Mitići), Pejčindan.

Krstinci (Krstići), Nikoljdan, su iz Bukurovca, doseljeni preko Dola.

-Milojkovići, Mitrovdan, su iz Moklišta.

-Kozjanci (Nikolići), Pejčindan, su iz Kozje, doseljeni preko Dola.

Grobljanska Mala.

Rod nepoznatog porekla je:

-Stankovići, Jovanjdan, „Stari“ su živeli u Čukari kod Golovršne Česme, pečalbari.

Doseljenici su:

-Bukolići, Nikoljdan, su iz Špaja, doseljeni 1892. godine, trgovci. Ima ih u Beogradu.

-Vrndalovi (Jovanovići), Aranđelovdan, su iz Vran Dola, doseljeni 1892. godine, opančar.

-Vlajčovi (Ilići), Sv. Petka, su iz Moklišta od istoimenog roda, doseljeni 1902. godine, trgovci.

-Cuponjini (Jovanovići), Aranđelovdan, su iz Pirota, doseljeni u tursko doba, trgovci.

-Rančići, Nikoljdan, su iz Pirota, doseljeni 1892. godine, potkivač.

-Tošići, Aranđelovdan, su iz Pirota, doseljeni 1902. godine, krojač.

-Čunćinci (Nikolići i Pavlovići), Nikoljdan, su iz Donje Koritnice, doseljeni pre 1877. godine i 1949. godine, kolari i službenici. Jedna kuća doseljeni 1949. godine, nastanjena je u Mali Pod Kale a jedna Nikolića u Donjoj Mali.

-Oreovčani (Antići), Aranđelovdan, su iz Oreovca, doseljeni 1887. godine. Službenik. Ima ih u Nišu, Beogradu i Zagrebu.

-Cajinci (Veselinovići), Lučindan, su iz Donje Koritnice od istoimenog roda, doseljeni 1907. godine, zemljoradnici i zanatlije. Jedna kuća je nastanjena u Donjoj Mali.

-Petrovci (Petrovići), Jovanjdan, su iz Mokre od istoimenog roda, doseljeni 1909. i 1923. godine, službenici i trgovci. Jedna kuća je nastanjena u Donjoj Mali.

-Pejinci (Pejići i Ranđelovići), Mitrovdan i Jovanjdan, su iz Mokre od istoimenog roda, doseljeni 1890. i 1933. godine, zemljoradnici. Jedan ogranak nastanjen je u Donjoj Mali, a drugi, potomci Josifa, koji se doselio kao kolar, u Staničenjskoj Mali. Ima ih u Nišu, Sarajevu i Americi.

-Mladenovići, Nikoljdan, su iz Krnjina, doseljeni 1932. godine, zemljoradnici.

-Ralinci (Rančići), Aranđelovdan, su iz Ralina u Lužnici, doseljeni 1936. godine, trgovci.

Bulski Brod Mala.

Doseljenici su:

-Mitinci (Mitići), Aranđelovdan i Sv. Petka, su iz Dola od istoimenog roda, doseljeni 1880. i od 1947. Do 1953. godine, zemljoradnici. Od ovog roda u ovoj mahali nastanjena je samo jedna kuća, doseljena 1880. godine, ostalih 11 kolonizovano je u naselju Dolci.

-Anđini (Sokolovići), Nikoljdan, su iz Donjeg Rinja, doseljeni 1880. godine, bačvar. Ima ih odseljenih u Niš.

-Gradištani (Milići), Nikoljdan, su iz Gradišta, doseljeni 1910. godine, radnik. Ima ih odseljenih u Batajnicu.

-Jankovci (Jankovići), Alimpijevdan, su iz Klisure od istoimenog roda, doseljeni oko 1910. godine. Ovo je jedan od prvih rodova, doseljenih neposredno u ovu mahalu.

-Dinini (Dinići), Mitrovdan, su iz Ljubatovice, doseljeni 1938. godine, radnik.

-Miškovci (Pavlovići), Lučindan, su iz Kremenice, doseljeni 1947. godine, zanatlija.

-Zlatkovići, Nikoljdan, su iz Barje Čiflika, doseljeni 1843. godine , zanatlija.

-Tričkovići, Nikoljdan, su iz Resnika, doseljeni 1862. godine. Ima ih odseljenih u Beograd.

-Beličovi (Tošići), Aranđelovdan, su iz Paježa od istoimenog roda, doseljeni 1934. godine.

-Arsenijevići, Mratindan, su iz Ćićevca, doseljeni 1946. godine, službenik.

-Samardžići, Sv. Đorđe, su iz Bileće, doseljeni 1912. godine, radnik.

-Lambići, Đurđevdan, su iz Konjica, doseljeni 1938. godine, radnik.

Mala Gradine.

Doseljenici su:

-Kljokše (Ranđelovići), Aranđelovdan, su iz Kremenice, doseljeni oko 1910. godine, zanatlije.

-Cikurci (Petrovići), Nikoljdan, su iz Klisure, doseljeni oko 1930. godine, zanatlije.

-Šiškonje (Pejići), Savindan, su iz Oreovca, doseljeni oko 1890. godine, zemljoradnici.

-Cvetkovići, Nikoljdan, su iz niške Studene, doseljeni oko 1910. godine, zanatlije. Ima ih u Jelašnici.

-Vitonavčani (Nikolići), Aranđelovdan, su iz Vitanovca, doseljeni oko 1920. godine, zemljoradnici.

-Manići su iz Paježa, doseljeni 1950. godine, službenik. Ne kaže se koji slavu slave.

Striževčani (Tošići), Nikoljdan, su iz Striževca, doseljeni neposredno iz 1877. godine, bravar.

Stara Kolonija.

Doseljenici su:

-Jančinci (Ćirkovići), Nikoljdan, su iz Glogovca od istoimenog roda, doseljeni oko 1925. godine, službenik.

-Kosmovčani (Pejčići), Sv. Vrači, su iz Kosmovca, doseljeni oko 1935. godine, pinter.

-Rinjci (Cvetkovići), Mitrovdan, su iz Donjeg Rinja od roda Mišinci, doseljeni 1947. godine, službenik.

-Savinci (Ćirići), Nikoljdan, su iz Donje Koritnice, doseljeni 1948. godine, zemljoradnici.

-Krstići, Aranđelovdan, su iz Vitanovca, doseljeni oko 1920. godine, trgovci i zanatlije.

-Pešići, Sv. Todor, su iz Vitanovca od roda Stanišinci, doseljeni oko 1920. godine, trgovci.

-Brbinci (Nikolići), Nikolljdan, su iz Lužnice, zanatlije – većinom berberi. Najpre su se naselili kod Golovršne Česme odakle su prešli, pre 1877. godine, u Grobljansku Malu a posle poplave 1939. godine pomestili u Staru Koloniju. Ima ih odseljenih u Niš.

Toljinska Mala.

Doseljeni rodovi su:

-Toljinci (Dimitrijevići), Aranđelpvdan, su doseljeni iz okoline Uroševca sa Kosova preko belopalanačkog Novog Sela, doseljeni oko 1760. godine. Smatraju se za jedan od najstarijih rodova doseljenih iz udaljenijih krajeva. Toljinci su bili veleposednici i poznati trgovci. Ima ih odseljenih u Beogradu i Svilajncu.

-Raminci (Rančići i Đorđevići), Nikoljdan, su iz Mokre od istoimenog roda, doseljeni u prvoj polovini  XIX veka („pre 120 godina“). Ima ih u Nišu i Beogradu.

Pijac i čaršija.

Rod nepoznatog porekla su:

Nakinci (Ranđelovići), Aranđelovdan. Stari zanatlijski rod (jorgandžije), koji se izdaje za starosedeoce.

Doseljenici su:

-Dilberovci (Petkovići), Aranđelovdan, su iz Donje Glame, doseljeni 1918. godine, službenik. Ima ih u Beogradu.

-Panajotovići, Aranđelovdan, su iz Pirota, doseljeni 1885. godine, potkivač. Ima ih u Srbobranu.

-Popovci (Popovići), Mitrovdan, su iz Mokre od istoimenog eoda „Popovske loze“, doseljeni 1920. godine, trgovci.

-Trebješanin, Lučindan, je doseljen iz Crne Gore 1929. godine, službenik.

IZVOR: Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Bravo!!! Hvala za podatke.
    Jel moze neko da da kontakt saradnika portala?

  2. Pozdrav, hvala vam puno na podacima koje ste objavili.

    Da li je izvodljivo saznati vise o porodici Cvetkovic pre doseljavanja u Belu Palanku koju pominjete kao Avladzije (Cvetkovići), Sv. Petka, iz Kičeva, doseljeni oko 1900 godine, poslastičari. Ima ih u Nišu i Beogradu. Koji su se doselili u Varos Malu?

    • Milodan

      Mateja!

      Sve što je pisalo u rodovima, porodicama, familijama pa i pojedincima preneo sam u ovaj tekst. Bilo je određenih skraćivanja, ali ne u tom delu.

      Pozdrav i svako dobro!

  3. Petar

    Sto se tice Tosica iz Varosanske male, pouzdano znam da nisu poreklom iz Novog Sela. Postoje pisana dokumenta iz 1800-te o Tosicima u Beloj Palanci, odnosno o precima danasnjih Tosica.

  4. Evica mitic

    Postovani,
    Intersujeme, kada se i odakle naselila porodica Andona Savica, koja imala kucu u Novoj Mali,. I danas je na temeljima te kuce sazidana nova kuca, porodice Mitic. Majka moga svekra je cerka Andovna Savica. Ime joj je bilo Natalija.
    S postovanjem
    Hvala’
    Evica Mitic
    ul. Nikole Despotovica( Nova Mala)
    Bela Palanka