Poreklo prezimena, selo Lanište (Bela Palanka)

17. april 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Lanište, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Geografsko topografske prilike.

Selo leži na zapadnoj strani asimetrične doline potočića Radino Gradinište, u gornjem toku zvanom Grlo, na uskoj dolinskoj zaravni Žuti Ćićer, pod donjim jezerskom podom Dela (580 m). Naselje je topografski lokalizovano uz rtasto svedenu levu stranu dolinskog useka Radinog Gradiništa, na mestu gde je ta dolina, spuštajući se sa pobrđa južne strane donjeg dela Belopalanačke Kotline, razdvojila Žuti Ćićer od Golemog Vrha (495 m).

Vode.

Meštani su služe vodom sa česme u Sredselu, bunara dubokih od 8 do 18 metara, kojih ima četiri i izvora: Bojčinac, Leštak i Hajdučki Kladenac, Stoka ovog, kao i susednih sela u  kojima se sušnih leta javlja oskudica u vodi, napaja se sa Nišave.

Granice atara, zemlje i šume.

Granice atara povučene su na mestima: Nišava – sa Dolcem; Del, Mali Vrh, Guberača i Levčica – sa Leskovikom; Rosulja, Rosa, Kruša, Vojnica i Raskrsje – sa Tamnjanicom: Del, Šanac i Bojčinac – sa Ravnim Dolom; Ćitke, Žuti Ćićer, Rsa, Staro Lozje, Sv. Todor i Nišava – sa selom Crnče.

Topografski nazivi za obradive površine su: Nišava, Breg, Ćežin Trap, Goleme Njive, Del, Belovina, Rujište, Skaćica, Dunja, Meden Dol, Prevalac, Potok, Guberača, Levčica, Plandište, Papratnica, Prelazi, Šopura, Radeva Padina i Gišina Njiva. Utrina i šume obuhvataju: Vrh, Mali Vrh i Govedarske Vrvine.

Tip sela.

Lanište je po tipu zbijeno selo: Od naselja su oko  200 metara izdvojene su tri kuće Andrejinske Male. Razlikuju se nekoliko naseljskih krajeva: Jovanovci, Drkalci, Rajkovci, Markovci i Andrejinci.

Starine u selu.

Na mestu ranijeg naselja, idući kilometar istočno prema Leskoviku, u Selištu se nalazi obrok „Zapis Sv. Đorđa“, oko koga se obavljaju litije o Đurđevdan.

Poreklo stanovništva.

Starinci su:

-Markovci i Jovanovci (Markovići i Jovanovići), Aranđelovdan, su prešli u današnje naselje iz Selišta. Markovaca ima odseljenih u Crnu Reku.

-Đurinci (Rančići i Đurići), Aranđelovdan su prešli u današnje naselje iz Selišta.

Doseljenici su:

-Stojanovići (Rajkovići i Mladenovići), Aranđelovdan, su iz Gulijana. Ima ih odseljenih u Dolac i Belu Palanku.

-Andrejinci (Andrejići), Nikoljdan, su iz Zagorja u Bugarskoj. Naselili su se u Selište, odakle su prešli u današnje naselje.

Seoska preslava i  zavetina je Đurđevdan.

Selo ima svoje groblje. Staro groblje ranijeg naselja, sa kojeg se selo izmestilo, nalazi se u Selištu.

IZVOR: Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.