Poreklo stanovništva sela Balinovce (po knjizi Donje Balinovce), opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo leži levo od Južne Morave na granici Grdeličke Klisure i Vranjske Kotline. Susedna naselja su: Letovište, Kržince, Gornje i Donje Jabukovo.
Vode.
Meštani se sa vodom za piće snabdevaju iz bunara, sa kladenaca i iz česama. Bunara ima samo u delovima sela zvanim Smrdan i Šelinci. Poznatiji kladenci su Cerovac, Selo i dr.
Zemlje i šume.
Pojedini krajevi atara nose ove i nazive: Kula, Stranje, Šelince, Smrdan, Belovce, Iskrup, Selo, Česta, Cerovac, Pelin, Selište, Crkvište, Tasina Koliba, Buke i Džidovsko Groblje.
Tip sela.
U Balinovcu su mahale, počev od Južne Morave prema visiji: Šelince; Smrdan, Belovce, Raskrsje, Čolakovci, Popovci, Ivkovci i Rdovska Reka. Kuće pojedinih rodova većinom su u grupama. Selo je 1959. godine imalo 45 domova.
Postanak sela i drugi podaci:
U susednoj okolini Vladičinog Hana postoji selo Gornje Balinovce. Da bi se razlikovalo od njega ovo naselje se zove Donje Balinovce*.
*Kako je iz naziva sela nestao deo naziva „Donje“ mogu objasniti čitaoci Porekla sa prostora oko Vladičinog Hana, op. Milodan.
U prvoj polovini XIX veka, prilikom osnivanja ovog sela, današnje selo je imalo svega tri kuće; po jedna u današnjim mahalama Popovci – od roda Popovci, Raskrsje – od roda Stajkovci i Ivkovci – od roda Ivkovci. Kasnije su se naselili drugi rodovi. Pre oko 80 godina u selu je bilo 10 kuća.
U današnjoj mahali Raskrsje postoji mesto Selo. Sada su tamo njive. Ostataka starine nema. Meštani kažu govore: „Takoj si ga kažu Selo“.
Seoska slava ovog sela je Đurđevdan. O većim praznicima stanovnici posećuju crkvu u Gornjem Jabukovu. Kod te crkve nalazi se i balinovsko groblje. U mahali Raskrsje je seoski krst.
Do 1878. godine plodnija zemlja ovog sela pripadala je nekom begu koji je „sedeo“ u Drenovu blizu Lepenice kod Vladičinog Hana – tačnije Drenovo je mahala sela Lepenice. Zvao se Abdula beg, jedan od potomaka vranjskog Husejin paše. Od pomenute godine meštani su zemlju kupili od begove žene – beg je poginuo u ratu.
Poreklo stanovništva.
Današnje srpsko stanovništvo Balinovca potiče od predaka koji su doseljeni.
-Popovci, Nikoljdan. Po pet njihovih kuća nalazi se u mahalama Popovci i Smrdan. Prva mahala je starija. Ne zna se odakle su doseljeni. U Balinovcu žive od prve polovine XIX veka: Stojan, 53 godine-Marko-pop Kraguj-pop Stanisav, osnivač roda. Današnje selo je, kažu, je od vremena „popa Stanisava“.
U mahali Raskrsje su rodovi.
-Stajkovci, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo;
-Ristići, Aranđelovdan, su iz Kapacuna kod Vladičinog Hana i;
-Pešići, Mladenci, su iz Manajla, gde imaju rođake zvanih Marčinci, doseljeni sa Kosova.
U mahali Ivkovce živi rod;
-Ivkovci, Aranđelovdan. Potiču od pretka koji je dobegao iz sela Ravna Reka u okolini Vladičinog Hana.
U mahali Čolakovci živi rod:
-Čolakovci, Nikoljdan. Ne zna se odakle su doseljeni.
U mahali Belovce žive:
-Belovčani, Aranđelovdan i:
-Stamenkovići, Aranđelovdan i Nikoljdan. Oba roda su došla iz Kržinca. Tamo su im rod stanovnici zvanim Kamenarci za koje se ne zna odakle su tamo doseljeni.
U mahali Šelince žive:
-Šelinci i:
-Milenkovići, oba rode slavi Aranđelovdan. Prvi su došli iz Kržinca, drugi iz Tegovišta (osnivač roda se prizetio u rodu Šelinci).
Pored železničke pruge žive:
-Marinkovići, Nikoljdan i;
-Petrovići, Aranđelovdan. Prvi su doseljeni iz Kržinca, drugi iz Kalimanaca – Vladičin Han.
U mahali Rdovska Reka žive pravoslavni Cigani-Romi:
-Ivanovi, Nikoljdan. Starešine porodice zovu se Dragan, Radojko itd. Najpre su imali dve kuće, sada su narasli na pet. Ne zna se njihovo poreklo.
Iseljenici.
-Karadžinci žive u selu Kalimancu u okolini Vladičinog Hana. Tamo su došli iz Balinovca.
Drugih iseljenika iz ovog sela nema izuzev što se po neki „prizetio“ u neko od susednih naselja.
IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)