Poreklo prezimena, selo Padež (Leskovac)

3. februar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Padež, Grad Leskovac, Jablanički okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Naselje leži na vrlo nezgodnom položaju i njegovo stanovništvo je veoma siromašno. Selo je vezano za osobito strmu padinu između Kopašničke Reke sa zapada i Padeškog Potoka sa istoka. Visina sela kreće se od 700 do 800 metara. Okolna naselja su Nesvrta i Slatina.

Vode.

Meštani se snabdevaju vodom za piće sa tri česme, to su: Belokamenska Česma, Kladenac i Padinska Česma.

Zemlje i šume.

Pojedini krajevi atara oko sela nose ove nazive: Kukulje, Garine, Zmijarnik, Vojina Njiva, Golema Njiva, Hajdučka Čuka, Staro Gumno, Kruška, Guvnište, Leska, Pesina, Prisada, Poljane, Jezero, Teskoba, Vrpoljane, Samokovište, Đelin Breg, Pričje, Gorunovac, Stare Košare, Konopljište, Grašište, Kaluđerska Padina, Bukovje, Petrićeva Padina, Radlova Čuka, Klokoečka Ornica, Mladenov Kladenac, Kopotine, Tržica, Gradac i Ravan.

Tip sela.

Padež je selo uglavnom zbijenog tipa. Podeljeno je na pet mahala koje nose nazive: Padinska, Sinadinovska, Milošajka, Dikinska i Belokamenska. Selo je 1961. godine imalo 35 domova.

Starine u selu.

Potes Gradac leži zapadno od sela. Tamo je brdašce Kale. Na tom uzvišenju, po kazivanju meštana, poznaje se „jedan šanac“ i ima slabih ostataka od nekadašnjih zidova.
Samokovište je sa donje strane sela u dolini Kopašničke Reke. Za vreme Turaka tamo se „radilo gvožđe“. Na Samokovištu sada se poznaje „zgurija“.

Postanak sela.

Današnje selo osnovao je predak od koga potiču rodovi Sinadinovci, Stojankini i Dinkinci. To je bilo pre oko 130 godina. On se (predak) sa ukućanima doselio iz poznatog naselja Crne Trave u slivu Vlasine. Kuća osnivača sela nalazila se na potesu Ravan. Tu su se njegovi sinovi podelili i tako je taj deo naselja imao tri kuće. Stanovnici ovih kuća kasnije su promenili lokacije življenja gde su osnovali tri mahale: Sinadinovsku, Padinsku i Dinkinsku.
Seoska slava je Spasovdan.
Groblje je u samom naselju.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo Padeža potiče od predaka koji su doseljeni. Rodovi su:
-Sinadinovci, Stojankini i Dinkinci, Aranđelovdan. Ranije su bili jedna rod. U rodu Sinadinovci zna se ova genealogija: Sreten, 41 godina-Milan-Petar i Sinadin, osnivač roda. Govori se da su Sinadina roditelji iz Crne Trave doneli kao dete „u lelejku“. Kuće roda Stojankini su u Padinskoj Mahali.
-Milošaci i Jovanovići, Nikoljdan. Ranije su bili jedna rod. Kuće roda Jovanovića nalaze se u mahali Belo Kamenje i za njih se govori da su došli iz Crne Trave.
-Provirci, Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo. Kuće su im u Padinskoj Mahali.

Iseljenici.

Iz Padež ima malo iseljenika. Zna se samo za neke iseljenike koji žive u selu Brijanju u okolini Leskovca; zatim jedno domaćinstvo živi u Leskovcu i u Demir Kapiji u Makedoniji.
Sinadinovići i Milošaci iselili su se u susednu Slatinu. Oni su grana istoimenog rodova.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.