Poreklo prezimena, selo Jastrebac (Vladičin Han)

23. januar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jastrebac, opština Vladičin Han, Pčinjski okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo leži na zaravni visokoj oko 770 metara. U toj zaravni usekle su se doline rečica od kojih postaje Jastrebačka Reka, leva pritoka Južne Morave. U dolini jedne rečice jasno se vide debele žuto-sive jezerske gline. Jastrebac se nalazi na sredokraći Leskovca i Vranja. Zbog toga meštani idu u Leskovac na pijacu a u Vranje zbog administrativnih poslova. Od kada se Vladičin Han razvio oni više nemaju potrebe da posećuju ove gradove.

Vode.

Stanovnici se služe vodom sa izvora i iz pojedinih bunara. Jastrebac ima najbolju vodu među svim selima jugozapadnog dela Grdeličke Klisure.

Zemlje i šume.

Glavniji krajevi seoskog atara nose nazive: Manastir, Selište ili Rakina Njiva, Staro Selište, Vrla Strana, Bara, Mečit, Suševlje, Bazje, Livade, Gornovac, Perša, Gradine, Mužan, Ravna Njiva, Studena Voda, Virovi, Zajednice, Bačevište, Visina, Sinčina, Zajednica, Lanište, Topla Međa, Stublina, Vitlište, Glog, Gaber, Ogorlica, Široko, Priboje i Jelova Glava.

Tip sela.

Kako je pomenuto, Jastrebac leži na zaravni i zbog toga ovo selo ima manje razbijen tip nego okolna sela. U Jastrebcu je onoliko mahala, koliko je u njemu razgranatih rodova. Ima nekoliko pojedinačnih kuća. Svega selo ima 95 domova (1959. godine).

Starine u selu.

Jedno mesto u mahali Medarci zove se Manastir. Tamo se vide slabi ostaci od zidova. U narodu se veruje da je na tom mestu bio neki stari srpski manastir. Potes Selište leži nedaleko od današnje crkve.

Postanak sela.

Selo Jastrebac postalo je na isti način i u isto vreme kada su osnovana i susedna sela Zebnice i Rdovo, u drugoj polovini XVIII veka, kada se odnekuda doselilo jedno domaćinstvo sadašnjeg roda Čakinci. Posle su dolazili preci današnji rodovi. Oko 1900. godine selo je imalo 25 kuća.
Jastrebac ima crkvu posvećenu Sv. Iliji. Ona je sagrađena pre oko 30 godina. Pre toga na njenom mestu bila je neka nepoznata crkvica, niska i pokrivena kamenim pločama.
Zbog položaja i boljih ekonomskih prilika; Jastrebac predstavlja centar okolnih naselja. U njemu se nalazi zadružna prodavnica, osmogodišnja škola, mesna kancelarija i crkva.
Severozapadno od sela je planinski vrh Glava ili Jevlova Glava (1144 metra). Tamo su Bugari 23. marta 1943. godine streljali oko 80 mlađih Srba iz okolnih sela.
Groblje je u jugoistočnom delu naselja.
Seoska slava je Spasovdan.

Poreklo stanovništva.

Stanovnici Jastrebca, kako je rečeno, potiču od doseljenih predaka. Rodovi su:
-Čakinci ili Ridarci, Aranđelovdan, su najstariji rod u selu. Od prvih Čakinaca potiče samo jedno domaćinstvo. Ostali su od domazeta. U selu se govori da „ovo pleme ne firaje“. Oni su ranije imali dosta zemlje, ali su se postepeno osiromašili. Sada mlađi doseljenici imaju više zemlje od njih.
-Medarci i Jereminci, Đurđic, ne znaju za svoje poreklo.
-Slavujci, Aranđelovdan, su došli iz Zagužana blizu Velike Grabovnice u okolini Leskovca. Ranije su se zvali Svetićovci. Njihov predak je imao devet sinova i jednu kćer. Zbog kćeri su ubili Turčina zbog čega su pobegli u Jastrebac. Posle nekog vremena jedni su otišli u pomenutu Grabovnicu, dok su drugi ostali u Jastrebcu.
-Deda Jovinci i Kitinci, Nikoljdan. Ranije su činili jedan rod. Ne zna se odakle su doseljeni.
-Bambarci, Jovanjdan, su doseljeno odnekuda.
-Terzici, Nikoljdan, potiču od pretka doseljenog iz Repišta. Osnivač roda ovde je došao sa majkom prilikom njene preudaje.
-Leštarci, Aranđelovdan, su grana od roda Slavujci.

Iseljenici.

-Jeremici su u Velikoj Sejanici, severnom delu Grdeličke Klisure su veliki rod. Oni su od današnjeg jastrebačkog istoimenog roda.
Posle Prvog svetskog rata nekoliko porodica Jastrebca je bilo iseljeno u Metohiju.
Iza Drugog svetskog rata 10 jastrebarskih porodica kolonizovano je u Knićaninu, u Vojvodini. Neke od tih porodica su napustile Knićanin i danas žive u Konjarniku kod Prokuplja.
Dupeljevo, sada pusto selište se nalazi u ataru sela Jastrebca. Ono je tačno ležalo između današnjih potesa Glog i Spasova.
Jednom je neki mladić iz Dupljeva služio u Leskovcu. On je tamo ubio nekog leskovačkog Turčina. Zbog toga su ovo selo napali leskovački Turci, sve su kuće popalili i ljude pobili.
Stanovnici Dupljeva su bili veliki stočari. Prilikom spaljivanja sela „mast je potekla kao reka“. Misli se da je po tome jednom mestu ostao naziv Maslina Padina. Od starog Dupljeva ostala je samo jedna vodenica. Zove se Dupljevska vodenica.
Raseljavanje Dupljeva izgleda nije bilo tako davno. Seosko groblje se poznavalo do 1957. godine. Od pomenute godine na tom groblju i oko njega imaju njive zasađene krompirom meštani Jastrebca. U selu Slatini u severnom delu Grdeličke Klisure žive srpski rodovi Čivutci i Pavlovci. Oni potiču od pretka Ilije, tamo doseljenog pre 130 godina iz ranijeg sela Dupljeva.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.