Poreklo prezimena, selo Zečeviće (Zubin Potok)

4. novembar 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Zečeviće, opština Zubin Potok. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Zečeviće

 

Selo je na ograncima Rogozne; razbijeno je kosom u dva dela: Zečeviće i Kamenjače. Zečeviće, „Selo“ ili Staro Selo je ispod brda Mliječšaka, a Kamenjača preko bila na kome je sadašnje groblje.

Izvora ima svuda, a najjači su oni u podnožju Mliječšaka: Vrelo, Česma kod Crkvine, česma u Starom Selu i Bakarnjača u livadama Mijeliće. Na ovoj vodi i Vrelu su pojila za stoku.

Topografski nazivi za pojedine delove seoskog atara su: Mliječšak, Korać, Mijeliće, Ržište, Staro Selo. Po nekim od ovih naziva se vidi da je selo bilo naseljeno stanovništvom koje nema veze sa današnjim rodovima. Samo ime Zečeviće potiče od bratstva koje je tu bilo ranije. Ostatak drugog roda je Mijeliće, staro groblje i crkvina u njemu. Sem toga, ovde ima nekoliko „starih sela“. Najstarije je ono ispod brda Mliječnjaka na stranama malog potoka. Tu su danas, mahom njive, ornice i „kolibišta“, gde su ranije izlazili sa stokom.

Ostaci starijeg naselja se vide po groblju i crkvini. U selu je crkvina na kojoj su meštani podigli kapelu. Staro groblje je na jednom prevoju između „Sela“ i Kamenjača; na njemu se vide ostaci kapele, iz koje je izrastao veliki hrast. Tu se sahranjuje i današnje stanovništvo. Malo niže od ovoga, ispod puta je „Čumino groblje”, gde su ukopani Virjevići iz Kamenjača, koji su pomrli od kuge. Od velike zadruge ostalo je tada samo dvoje dece, od kojih su Virjevići u Kamenjačama i u Rančiću.

U Zečeviću živi samo jedan rod: Virjevići (20 k., Sv. Arhanđeo i Sv. Ilija); kažu da su starinom iz Crne Gore „iz Virova”. Odavde su poreklom Virjevići u Vojimisliću i u Rančiću.

Na jednoj zaravni između Zečevića i Vukosavljevića je malo naselje Kijevce, koje pripada Zečeviću. U njemu se stanovništvo, zbog toga što je zemlja bila agalarska, stalno smenjivalo; iseljavalo i naseljavalo. Ranije su tu živeli Lukovići, doseljini iz Godova u Štavici. Sadašnji rodovi su: Tomovići (2k., Sv. Nikola), doseljeni iz Veljeg Brijega pre 60 godina, i Spasojevići (1 k., Sv. Petka).

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga, LXVII, D-r Milosav Lutovac, IBARSKI KOLAŠIN, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Odabrao i priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Simo

    Da li su Spasojevići iz Zečevića u srodstvu sa ostalim Spasojevićima iz Jagnjenice i Padina ?