Poreklo prezimena, selo Meča (Stolac)

25. oktobar 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Meča, opština Stolac. Prema istraživanju Petra Šobajića  DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je ispod brda Hrguda pri strani polja, kuće u manjim grupama. Po selu se vide omeđine ranijih naselja. Nazivi su: Oko (voda), Riđi Grmi, Dolovi, Čantruša (njiva), Galičin Lug, Poblatine, Čantrovina, Paradžici, Ruparuša (njiva), Rebrnice, Knježak (voda). Opačica (rečica ispod sela), Rakitnice.

U selu žive skoro samo potomci doseljenika iz plemena Bjelica u Katunskoj Nahiji. Oko 1827. g. došlo je do svađe u plemenu Bjelica, pa su Abramovići utekli u Zaborane u Nevesinje: Živko Lučin, Vuko Boškov, Andrija Lučin, Rade Spasojev, Pejo Nikolin. Bili su u Zaboranima do 1832, pa zbog bune Gradaščevića prebegnu u Crnu Goru, pa se opet 1834. vrate i Ali-paša Rizvanbegović ih u dogovoru s vladikom Radom primi i naseli u Dabru. Došlo je oko 20 kuća i nastanile se najpre u Trebesinu. Tada je u gornjem kraju Dabra bilo malo kuća: Đulepi, Radani, Janjoši, Rupari, Terzići, Mihići i Milovići živeli su tada u prisojnoj strani polja, u Potkom Prisoju, a u onoj osojnoj strani, u Meči i Potkom Osoju nije niko stanovao. Tu je bila šuma koju su Bjelice iskrčili.

Sada u selu žive:

Dobranići 6 k. su od Pejanovića iz sela Prediša u Bjelicama, dodigao Bogdan i imao Luku, Boška i Đurjana. Prezime su dobili po babi Dobrani. Slave Petkovdan.

Šutići 3 k. su iz Prediša; došao Ilija Šujov sa 5 sinova zbog siromaštine. Oni su od Abramovića.

Bjelice 2 k. su iz Malošinog Dola u Bjelicama, od Andrije Boškova koji je došao 1834. god. Andrdžja imao Mila, Joša i Stevana. Slave Petkovdan.

Bjelice 2 k. su od Pejanovića—Abramovića iz Bjelica, došao Spasoje Stanojev. Slave Petkovdan.

Bjelice 1 k. ko)i se zovu i Pejanovići, potomci su Živka Lukina, Slave Petkovdan.

Abramovići 1 k. su iz Bjelica, došao Rade Spasojev

Milivojevići 2 k. su iz Dolova u Dabru, prešli rođaci Marko i Đuro 1874. g.

Rogani 2 k. su iz Trnjina u Cucama, došao Spasoje 1878. Slave Nikoljdan i Malu gospođu.

 

IZVOR: PETAR ŠOBAJIĆ: DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI – antropogeografska istraživanja – SANU, naselja i poreklo stanovništva, knj. 34, Beograd, 1954. Odabrao i priredio: saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Dragan

    Moguće je da je moj pradjed došao u Mostar ovim putem iz Crne Gotre negdje između 1876. i 1896.

    Može li mi neko odgovoriti: šta sljedeće treba da radim ako imam puno poklapanje sa Božovićem (37 markera, više, ili…?)? Mogu li ga kontaktirati? Kolika je to bliskost (ako su upoređeni haplotipovi sa 17 i 37 markera)?