Poreklo stanovništva sela Raklja, opština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Milisava Lutovca „Župa Aleksandrovačka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo, u izvorištu Rakljanskog Potoka, leži na kosi (bilu) odakle koristi dve strane; jednu okrenutu prema vinogradima a drugu izloženu prema potoku koji utiče u Vratarnicu kod Lesenovaca Kuće su grupisane ne samo po bilu već i po obema njegovim stranama.
Zemlje.
U ataru Raklje su i vinogradarski potesi i poljane Velika Raklja i Pribojevac. Seoski potesi pod poljoprivrednim kulturama nose sledeće nazive: Selište i Slatine, Prisoje, Babine, Livade, Kleče, Viljan, Dundalica, Staro Lojze – sve pod vinogradima, njivama i voćnjacima.
Vode.
U početku su morali ići po vodu u dolinu pored potoka, gde se nalazila zajednička česma. Kasnije su kopali bunare pored kuća, dubine 18 metara.
Starine u selu.
Na levoj strani Rakljanskog Potoka nalazila se „Rimska Česma“ i stari veliki brest, koji su neki Jovanovići isekli „zbog čega su propali“ iz čega proizilazi da je tu bilo kultno mesto oko koga se narod okupljao.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Staro Selo, koje je bilo na blagoj padini u Selištu, nije ponovo naseljavano. Novi doseljenici dali su prednost plećatom bilu odakle se, kao što je rečeno, mogu koristiti svi delovi atara. Gornje Strane bile su posebno pogodne za voćarstvo i stočarstvo.
Današnje stanovništvo se nije naseljavalo u Selištu, već po bilu brda, zbog veće sigurnosti.
-Žarkovići, Sv. Ćirilo i Metodije. Predak je poreklom iz Pipera. Bio je najpre naseljen u Latkovcu, gde i danas žive njegovi bratstvenici. Od doseljenja u Raklje broje pet pojaseva-kolena. Ljubodrag (40 godina), Radomir, Vilip i Pavle. Dele se na dve grane;
-Pavlovići i Antići. Kažu da je njihov predak Žarko bio „silan“ i da je imao dosta kumova u okolini.
-Nikolići, Andrijevdan i Petrovdan. Predak se doselio od Bijelog Polja u Gornjem Polimlju – Crna Gora – pre 150 godina. Pri seobi jedan braat ostao u Grčaku – Kopaonik a drugi se naseli ovde. Ranije su se zvali Mutavdžići, po pretku koji se bavio mutavdžijksim zanatom.
-Pršići, Aranđelovdan. Predak je doseljen iz Krive Reke – Kopaonik – pre 100 godina.
-Ćirići kažu da su od Kolašina. U rodu sa sa Markovićima u Aleksandrovcu, zvanim Kolašinci. Menjali su slavu. Dok su bili u Strmenici (Kopaonik), slavili su Nikoljdan i staru slavu Trnovu Petku. Sada slave Sv.Ćirila, kao i Markovići ali prekađuju i pređašnje slave.
-Rajčići* su doseljeni iz Grčaka i;
-Rilaci** iz Krive Reke.
*Ne kaže se koju slavu slave.
**Rilaci u Ljubincima slave Nikoljdan. I oni su jedno vreme živeli u Krivoj Reci.
IZVOR: Prema knjizi Milisava Lutovca „Župa Aleksandrovačka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)