Poreklo prezimena, selo Podvrška (Kladovo)

2. oktobar 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Podvrška, opština Kladovo – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela.

Seoski atar zahvata sliv gornjeg i srednjeg toka Podvrške Reke. Većina kuća je sa obe strane srednjeg toka pomenute reke, između Velike i Male Čuke (Čoka Mare i Mika), a ostale su na stranama reka Velike i Male Podvrške i na površi Ključu a samo ih je nekoliko „na salašima“.

Vode.

Meštani koriste pijaću vodu sa izvora Jelaša i Glameje i još tri bezimena. U ataru su mnogi izvori a najjači su: Pimicolar, Vilor, Izvor na Osoju (Dos), Izvor po malom Čukom, Izvor u Livađu (Livez) i Dobra Voda.

Zemlje i šume.

Podvrška ima više zemlje pod livadom, utrinom i šumom, nego što se ore. Mesta sa tim imanjima su: Srpsko Polje (Kđmpu Srbjaska), Prlatura, Livađe (Livez), Samun, Durak, Biljevina, Vinogradsko Brdo, Ornic, Alenče, Straba, Pristav, Osmanova Kruška, Bučumat, Veliki Branik (Branišće Mare), Seljište, Banari i Propti. Opštinska šuma je na mestima: Velika Čuka (Čuka Mare), Strnjak, Velika Dolina (Valje Mare), Veliki Prisoj (Faca Mare) i Durak. Utrina su: Velika Polja (Poana Mare), Ciganski Kraj i Ogrez.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa; kuće su međusobno udaljene od 10 do 30 metaraa samo je nekoliko su „na salašima“. U selu su krajevi: Podvrška, Ungurjani i Ciganski Kraj. Podvrška je na levoj strani Podvrške Reke i Rečice Velike Podvrške; Ungurjani su na desnoj strani Male Podvrške i Podvrške Reke a Ciganski Kraj je na površi Ključa, severoistočno od Podvrške.
Groblje je istočno od sela, na mestu Kupusaru.

Ime selu.

Selo je pod vrhovima Velike i Male Čuke, pa je po svom položaju i dobilo takvo ime.

Starine u selu.

Na Velikoj Čuki ima tragova od zidina i priča se da su iz vremena „Laćina“. U Seljištu je najpre bilo selo iz kog vremena je i Staro Groblje (Morminc Batrnj).

Pisani tragovi o selu u prošlosti.

Selo je na obema austrijskim kartama – Langerova i „Temišvarski Banat“ – zabeleženo pod imenom Podverska i Bodverska, ali se više ne pominje do prisajedinjenja ovih krajeva Srbiji. Podvrška je 1846. godina imala 56 kuća; 1866-112 a 1924. godine 254 kuće.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Predanje o zasnivanju sela nije očuvano a najstariji ljudi o njegovoj prošlosti znali su reći samo ono što su u mladosti slušali od svojih dedova, da se današnje selo premestilo iz Seljišta. Nekim rodovima nije se moglo tačno saznati poreklo, ali se za njih kazuje da su najstariji u selu i da su se njihovi stariji preci „povratili ili došli iz Vlaške“.

To su rodovi:

-Marinkešti, Ivanešti i Srbonji, Nikoljdan, su jedan rod.
-Mijalešti, Sv. Vrači.
-Zaburnešti, Kiserešti i Borgešti, Sv. Petka, su jedan rod.
-Nesturešti, Sv. Petka.
-Mataješti, Kolekešti i Bobešti, Nikoljdan i Sv. Petka su jedan rod i;
-Dragićešti, Mitrovdan.

Posle najstarijih rodova, a do kraja 18. veka, doselili su se:

-Pičulešti, Jovanjdan, su iz „Vlaške“; staro kumstvo su imali u „Brlozi“ – susedni Milutovac.
-Balanešti, Nikoljdan. Praded, stracu od 80 godina, Nikola je kao austrijski vojnik dobegao iz Banata.
-Asukešti, Ušćešti i Verdešti, Jovanjdan, su jedan rod.
-Čumperkešti, Sv. Petka.
Čukundedovi sva četiri prethodna roda su doseljeni iz „Vlaške“ dok je selo bilo u Seljištu.
-Popešti, Papešti, Bogojevići, Stojanešti, Kasapešti i Trucolji, Sv. Petka, su jedan rod. Čukunded, „pop“, sa braćom je došao iz Mocacaje u Rumuniji.
-Prnješti, Trukešti i Carani, Sv. Petka, su jedan rod. Praded, starcu od 70 gdodina, Marin povratio se iz „Vlaške“, gde su mu roditelji izbegli iz „Džanjeva“ – Dušanovca.
-Gergenešti, Aranđelovdan. Praded se doselio iz „Vlaške“.
-Fumarešti i Armakešti, Sv. Petka, su jedan rod. Praded Žaprđa je došao iz Grabovice a poreklom je iz „Vlaške“.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

-Trailovići, Aranđelovdan, su iz Skele u Rumuniji.
-Spnešti, Nikoljdan i:
-Spnešti drugi, Sv.Petka, su Cigani-Romi kovači, naselili su se iz Sipa a poreklom su iz „Vlaške“.
-Radulešti i Bakanešti, Nikoljdan, su Cigani-Romi i ne znaju za svoje poreklo.
-Blagoješti, Sv. Petka, su poreklom iz „Vlaške“. Ded, kao sluga, se doselio iz Davidovca i ušao u kuću Kasapešta.
-Gušati, Jovanjdan, su iz Tande u Poreču.
-Burtanovići i Milenkovići, Jovanjdan, su „Ungurjani“ iz Plavne.
-Zdravkonji, Aranđelovdan, su iz Male Jasikove a poreklom iz „Vlaške“.
-Neucešti, Aranđelovdan, su došli iz Jabukovca a poreklom su iz „Vlaške“.
-Prvulešti, Aranđelovdan, su iz „Brloge“ a poreklom iz „Vlaške“.
-Stankuli, Nikoljdan, su iz Vratne a poreklom iz Poreča.
-Novakešti, Nikoljdan i:
-Tabakovići, Nikoljdan, su „Ungurjani“ iz Plavne.
-Krnjačevići (Daskalovići), Aranđelovdan. Otac ili ded, bivši učitelj, došao iz Grabovice a poreklom je iz Aleksinca.
-Barbulovići, Sv. Petka, su iz Gornjana u Poreču.
-Stenguli, Sv. Petka, su Cigani-Romi kovači, doseljeni iz Vratne.
-Mandul-i, Sv.Petka, su iz Tande.
-Paunovići, Mratindan, su od Peći.
-Popovići, Nikoljdan, su iz Goleša a poreklom su iz Furke kod Janjine u Grčkoj.

Seoska zavetina-preslava i crkvena slava je na Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Papešti (današnji Papići) slave Sv. Petku. Njihov čukundjed “pop” došao je, sa braćom, iz Mocacaje u Rumuniji.
    Zanimljiv podatak!