Poreklo prezimena, selo Malajnica (Negotin)

13. septembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Malajnica, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Malajnica

Položaj naselja.

Selo je na obema stranama reke Zamne a između naselja Jasenice, Štubika, Jabukovvca i Dupljana. Kuće su rasturene po ataru i obično su visoko po stranama kosa i njihovim zaravnjenim temenima.

Vode.

U Malajnici je „Mula-pašina Česma i mnoge stubline („šćubi“).

Zemlje i šume.

Najveći deo zemljišta su njive a ostalo je pod livadama, gajevima i utrinom. Nazivi mesta imanja su: Dubrava, („Dumbrava“), Turija, Mameja, Krakonje, Padina (Pađina), Poljana (Pojenje), Korišor, Blato (Lak), Kulma, Srpunište, Podnožje (Fundonji), Jasen (Frasen), Bogdanov Krak (Krakul Bogdan), Glamna, Seš i Pevalje. Utrina je Neznano Groblje.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Kuće su „salaši“ (na salašima) rasturene po celom ataru i razmaknute su po 100, 200 i više metara. Pre 40-50 godina većina kuća je bila grupisana oko mesta gde je danas škola. Selo je bilo podeljeno u krajeve: Veliko Brdo (Đal More), Perneće i Mala. Tada se otpočelo izmeštati na salaše.
Groblje je severoistočno od škole, na mestu Strunj’ž.

Ime selu.

U selu i okolini se tumači da je ime selu došlo od reči „malaj“ (kačamak, proja).

Starine u selu.

Neznano Groblje (Morminc Parasic) je na ušću Turije u Zamnu; za njega se kazuje da je ostalo od „Laćina“. U Starom Groblju (Morminc Batrnj) ima spomenika sa početka prošlog (19) veka a u Velikom Brdu postoje bedemi od šančeva iz boja na Malajnici.
Pisani podaci o selu u prošlosti.

Na Langerovoj karti selo je zabeleženo pod imenom Milaniz. Godine 1784. zabeleženo je selo Milaonacz a 1807. godine se pominje knez „Miladince Petar“. U periodu 1807-1810. godine zabeleženo je selo Malaniza, 1811. godine Malašnica a na Vajngertenovoj karti Malaniza. Godine 1846. u selu je bilo 107; 1866. – 181 a 1924. godine 183 kuće.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Priča se da je Malajnica postojala „pre 300 i više godina“. Po predanju su mnogi današnji rodovi potomci njenih osnivača, koji su došli „od Kosova“.

U ove rodove spadaju:

-Jonašenji, Nikoljdan;
-Adamešti, Sv. Petka;
-Nikići (Nikešti), Nikoljdan;
-Stojići, Đurđevdan;
-Koliconji, Sv. Petka;
-Nikulošonji, Nikoljdan;
-Vujakonji, Sv. Petka;
-Didići, Nikoljdan;
-Milešići, Sv.Petka;
-Bogonji, Nikoljdan;
-Dobrosavonji, Ilindan;
-Đuronji, Nikoljdan i;
-Ikonji, Nikoljdan.
Praded Adamešta je bio pomenuti knez „Miladince Petar“; Đuronji su imali staro kumstvo u Salašu a Ikonji u Negotinu.

Posle ovi doselili su se ostali rodovi:

-Gošešti i Stojkonji, Sv. Petka;
-Muhići (Muskonji) i;
-Kostonji i Lisandrešići, Sv.Petka.
Svu su se doselili „od planine“.
-Pasarinešti (Dumitraškonji, Stepanjoni, Stoješti, Potamešti i Iromanji), Nikoljdan. Čukunded starcu od 70 godina se doselio iz „Arđela“ – Erdelja.
-Jonovići (Dragišešti) i Markovići (Markonji) su jedan rod, slave Malu Gospojinu. Došla su tri brata iz „Radinaca u Gornjem Vilajetu“ a poreklom su iz „Arđala“ – Erdelja; od njih sse jedan preselio u Štubik (Katalinići) a drugi, pošto je zbog „ženske časti“ ubio Turčina, odbegao je u Laznicu, u Homolju, od koga su, kako se priča, tamošnji Tuluži.
-Mocacešti i Mitruešti su jedan rod, slave Sv. Petku. Doseljeni su iz Mocacaje u Rumuniji.
-Bogdanešti, Nikoljdan, su iz „Arđala“ – Erdelja.
-Mađarešti (Stanići), Nikoljdan. Čukunded im se doselio iz Mađarske.
-Petrike, Nikoljdan, su iz „Turske“.
-Ungurjani (Pacikići), Nikoljdan, su iz požarevačkog kraja.
-Lazonji, Sv. Petka, su iz susednog sela Dupljana.
-Cvetkonji, Đurđevdan, su sa Kosova i Stare Srbije a ovde su doseljeni iz Čubre.
-Bugarešti, Nikoljdan. Praded im se doselio iz Bugarske.
-Pavonji, Lučindan. Praded se doselio iz Jabukovca a poreklom su od Timoka.
-Avramovići (Avramešti), Mala Gospojina, su iz „Arđala“ – Erdelja a ovde su došli iz Jabukovca.
-Karice, Sv. Petka, su Cigani-Romi kovači, doseljeni iz Luke a poreklom su iz Gornjana u Poreču.
Seoska zavetina je Spasovdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.