Poreklo prezimena, selo Karbulovo (Negotin)

Poreklo stanovništva sela Karbulovo, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Manji deo seoskog atara je na levoj a znatno veći na desnoj strani Jaseničke Reke, gde zahvata skoro ceo gornji deo kose koja je između ove i Čubarske Reke. Kuće su na levoj strani Selištanskog Potoka i na obema stranama njegove leve pritoke – Trebeža.

Vode.

U selu su Gornja i Donja Česma, Jeličićev Točak, Rankovićev Točak i više bunara. U sinoru su Nikoličina Česma, Vodica, Vančina Česma, Bojićev Točak, Šijački Točak, Studenac i Marjanski Kladenac.

Zemlje i šume.

Mesta sa njivama i livadama zovu se: Gorune, Crni Potok, Staničin Potok, Trskar, Treje, Dugačke Livade, Plavetnica, Ćelište, Karbulovačko Polje, Livađe, Orašje, Kolibarac, Selište, Bogutovac, Stare Pivnice, Šandovi (Sadovi), Radujevac, Kamenac i Beli Breg. Šume su na mestima: Plavetnica, Beljevina i Kod Groblja. Gajevi su zapadno i južno od kuća. Utrine su: Zajednica, Veliki i Mali Tupan.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. U sredini sela su kuće razmaknute od 10 do 30 metara a na iskrajcima od 15 do 50 metara. Selo je podeljeno na tri dela: Gajanska Mala, Trebež ili Inostranska Mala i Sredina Sela. Obično su kuće jednog roda u jednom, ali ima rodova čije su kuće u dva ili čak sva tri dela sela.
Groblje je istočno od sela, na brežuljku Krušaru.

Starine u selu.

Selište je mesto gde je najpre bilo selo. Iz Starog Sela je selo premešteno na današnje mesto. U Crkvištu je, vele, bila crkva a u Starom Groblju ranije se ranije sahranjivalo.

Pisani podaci o selu u prošlosti.

Prvi pomen o ovom selu je u austrijskoj karti „Temišvarski Banat“, gde je zabeleženo pod imenom Karbolova a 1736. godine napisano je Karbalova. Selo Karbulovo je zabeleženo 1783. i 1784. godine. Godine 1807. pominje se „Petar Karbolovski knez“ a 1811. godine Karbolova. U Karbulovu je 1846. godine bilo 61; 1866. – 103 a 1924. godine 196 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Predanje kaže da su selo u Selištu, koje je pored puta Zaječar-Negotin, zasnovali doseljenici iz Stare Srbije pre 300-400 i više godina. Pošto je selo bilo pored puta, uznemiravano je od strane Turaka, premestilo se u Staro Selo, koje je u dolini Jaseničke Reke, ispod puta Negotin-Donji Milanovac. Kako je zbog poplave i malog prostora to mesto bilo nepodesno pa se selo pre 150 godina premestilo na današnje mesto.

U potomke osnivača sela koji su došli iz Stare Srbije ubrajaju se:

-Pržići, Jovanjdan;
-Gožobarčići i Milutinovići, slave Jovanjdan;
–Iličići, Mratindan;
-Bosiljčići, Coljići i Bakići su jedan rod, slave Vavedenje;
-Šviljaci (Grujučići), Nikoljdan;
-Jelkići, Jovanjdan;
-Kunići, Đurđevdan;
-Bojići, Stevanjdan i;
-Lukići, Mitrovdan.
Pržići su bežali u „Vlašku“ a ostali rodovi u „Gornji Vilajet“.

Posle osnivanja sela i do kraja 19. veka doseljeni su:

-Jerići, Stevanjdan, su od Užica.
-Bugarčići i Raškovići, Aranđelovdan. Praded Isak sa braćom došao iz Trnova – Bugarska.
-Mateji (Bogdančići), Sv. Petka, su iz Rudne Glave u Poreču.
-Pop-Ilići, Đurđevdan, su od istoimenog roda u Sikolu a poreklom su iz „Arnautluka“.
-Koprivljani (Brkići), Tomindan, su iz „ravne Senice“ a doveo ih je ded Pržića kao „pastire“ iz Koprivnice.
-Beninski (Benići), Sv. Vasilije-Nova Godina. Oca obretka, starcu od 90 godina, dovela majka u Coljiće iz porodice Inđića a poreklom su iz Crne Gore.
-Radivojevići, Sv. Petka. Ded došao iz Popovice a starinom su sa Kosova.
-Golubovići, Sv. Petka. Ded je doseljen iz Kovilova preko Timoka.
-Bađini, Sv. Petka, su Cigani-Romi kovači iz „Vlaške“.
-Kajkići, Sv. Petka, su od Rčkalovića u Salašu.
-Mišići, Jovanjdan, su iz Selake u Timoku. Predak ušao u Pržiće.
-Stojakovići, Jovanjdan, su Cigani-Romi kovači su iz Rajca.
-Stanojlovići, Sv. Vasilije-Nova Godina, su Cigani-Romi kovači iz Negotina.
-Jonovići, Alimpijevdan, su iz Glogovice.
-Paunovići, Mitrovdan, su od Plešonja u Glogovici.
Seoska zavetina je Sv. Trojice.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.