Poreklo prezimena, naselje Prahovo (Negotin)

19. avgust 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva naselja Prahovo, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Prahovo

Položaj naselja.

Naselje je pored Dunava a između sela Radujevca, Samarinovca i Dušanovca. Kuće su na terasi, koju Dunav retko zapljuskuje, jer je od nje do reke pošira šljunkovita i peskovita obala.

Vode.

Meštani najviše koriste vodu sa tri „češmje“, koje su na dunavskoj obali. Voda je sprovedena iz izvora, koji su na granici šljunkovito-peskovite terase i njene glinovite podloge. Udaljenije kuće koriste vodu iz nekoliko bunara.

Zemlje i šume.

Najbolja zemlja za obrađivanje je na mestima: Nasip, Jedeč, Brdo (Glameja), Barjak, Bara Divljih Svinja (Balta Purčeli), Krag, Seljište, Grman, Gaj i Olcar. Utrina je ispred sela a šumarica na živom pesku pored Dunava.

Tip naselja.

Prahovo je zbijenog tipa i nije podeljeno na krajeve i mahale. Kuće raznih porodica su većinom izmešane i razmaknute su od 10 do 30 metara.
Groblje je u ravnici ispod „sela“, na mestu zvanom Selište, pored Starog Groblja.

Ime naselju.

Po predanju naselje je dobilo ime po peskovitom zemljištu, jer se od vetra diže „prah“. Drugi kažu da je ime postalo tako što je grad od „Laćina“ porušen i pretvoren u prah.

Starine u naselju.

Ostataka od „Četića-Grada“ ima mnogo i o njima su pisali naši i strani pisci. Seljište je na mestu ranijeg Prahova i ono je istočno od današnjeg. U sredini naselja je Staro Groblje (Morminc Batrnj) gde se ukopavalo do polovine prošlog, 19. veka. Tu je i mesto Stara Kapela, od koje nema ostataka.

Pisani tragovi naselja u prošlosti.

Prahovo je starije naselje. Na austrijskim kartama (Langerovoj i „Temišvarski Banat“) zabeleženo je pod imenom Prahova-Prava, a 1736. godine sveštenik je u Prahovu opsluživao 60 kuća. Selo Prahova zabeleženo je 1784. godine a u periodu od 1807-1810. godine zabeleženo je pod imenima: Grahva, Prahova i Praova a 1811. godine – Praovo. Godine 1846 Prahovo je imalo 160; 1866. – 203 a 1924. godine 370 kuća.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Sve što su o prošlosti stanovništva Prahova znali kazati najstariji ljudi svodi se na to da su njihovi preci iz Selišta prešli u „Četaće Grad“ samo da bi prinudili Turke da se iz njega isele i da u Selištu dobiju dobru zemlju za obrađivanje. Poreklo većine rodova nije se moglo pouzdano doznati, ali je najverovvatnije da su došli iz Rumunije i porumunjenih krajeva. U te doseljenike ubrajaju se ovi rodovi:

-Trandafirovići, Anucešti i Brzulovići su jedan rod, slave Sv. Petku;
-Gučegešti i Gudrešti su jedan rod, slave Aranđelovdan;
-Prvujkići i Teodosijevići, Nikoljdan;
-Grebelušti, Sv. Petka;
-Brsani, Mratindan;
-Udroj (Čerčelešti), Sv. Petka;
-Ptpoješti, Sv: Petka;
-Njenjulešti, Nikoljdan;
-Avramovići, Sv. Petka;
-Štefanešti, Nikoljdan;
-Njegrešti, Sv. Petka;
-Pravanešti (Prahovljani), Sv. Petka;
-Turčikešti, Nikoljdan;
-Ćirinešti, Sv. Petka;
-Irinešti, Sv.Petka;
-Krakuleštie, Sv.Petka i;
-Dimitrijevići, Mitrovdan.

Brzulovići se zovu po pradedi Brzulu, koga su, kao siroče nekog pretka Trandafirovića, doveli iz „Vlaške“, gde su mu bili roditelji izbegli i umrli. Staro kumstvo imali su u Njegreštima. Prvujkići je starije prezime, a Teodosijevići su po pradedi. Njihovo staro kumstvo bilo je u Jabukovcu.
Brsani se zovu po pradedi, koji je u mladosti bio beo (sed), kumstvo su imali u Negotinu.
Prvoješti se zovu po pradedi, koji je mucao u govoru, kumove su imali u Jabukovcu. Prababa Štefanešta je dovdene iz „Vlaške“ a staro kumstvo su imali u Bugarskoj.
Kalina, čukundeda Prahovljana, su ubili Turci na putu Negotin-Prahovo.
Praded Ćirinešta je bio vojnik Hajduk-Veljkov; kumstvo su imali u Dimitrijevićima.
Gučegešti su imali staro kumstvo u Negotinu; Grabulešti u Džanjevu; Njemulešti u Negreštima; Avramovići u Irineštima i Nigrešti u Bukovči.

Ostalim rodovima je poznato poreklo:

-Vladulešti, Sv. Petka, su iz „Vlaške“.
-Rotarovići (Predići, Miorići, Jankovići, Goreli, Voinovići i Kucupranovići), slave Aranđelovdan, su iz Izvora u Rumuniji.
-Andreješti, Nikoljdan, su iz „Vlaške“.
-Kracunovići (Kracunešti), Nikoljdan, su iz Rogoša u Rumuniji. Praded je za vreme dolaska Rusa bio u nekoj službi kod Turaka.
-Šonešti, Aranđelovdan, su iz Ciganaša u Rumuniji.
-Kalocinešti, Sv. Petka i:
-Ivaškonji, Sv. Petka su se doselili iz Bugarske.
-Apanešti, Nikoljdan, su iz „Vlaške“.
-Čeloješti i Gržobešti, Aranđelovdan, su iz Čeloja u Rumuniji, gde suimali kumstvo.
-Đambašešti, Nikoljdan, su iz „Vlaške“.
-Stančešti, Velika Gospojina. Praded došao iz Krajove u Rumuniji.
-Njegrešti (Tanasijevići), Mitrivdan, su kao „blindari“ (koritari) došli „od planine“.
-Dragušini, Sv. Petka. Paded i ded su se doselili iz Balta Verđi u Rumuniji, gde, kao i Batoci, imaju rođake.
-Popovići, Sv. Petka. Dedu Đorđa iz Ontarije u Rumuniji su kao malo dete usinili Šomešti.
-Buljiga, Nikoljdan. Ded se doselio iz „Srbovlaha“.
-Roucešti, Nikoljdan. Ded je iz Radujevca ušao u Prvujkiće.
-Cankušeli, Sv. Petka. Otac, starcu od 75 godina, došao iz Balta Verđi.
-Furnjige, Jovanjdan, su se doselili iz „Džanjeva“ – Dušanovca.
-Bobolani, Sv. Petka. Otac mu se doselio iz Bukovča.
-Biridan, Sv. Petka, je od „Ostrova“ – Veliko Ostrvo.
-Carani, Sv. Petka, su iz Izvora u Rumuniji.

Crkvena slava iseoska zavetina je Sv. Trojice.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Otac Krekulović zrt u kući kod majke Njegrojević.
    Ako imate arhivu o Prahovu?