Poreklo stanovništva sela Brestovac, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Seoski atar ja ne površi u slivu Brestovačog Potoka, pritoke Čubarske Reke. Većina kuća je na desnoj strani Brestovačkog Potoka a iznad njih si izdižu brda: Veliki i Mali Rt i Rujeva Glavica.
Vode.
U selu su česme: Čukovi, Česma u Donjem Kraju, Kladenac i mnogi bunari. U sinoru ima nekoliko slabih izvora.
Zemlje i šume.
Zemljište se skoro sve obrađuje. Mesta sa njivama, livadama i gajevima su: Glaviče, Seča, , Crnovištica, Livadica, Selište, Rakovac, Čukovi, Topoljar, Bogurovac, Brestovački Potok, Nerezina, Blato, Lepa Glavica, Čučalovica, Beli Kamen, Dugo Polje, Pločnik, Srednjak, Krušar, Čestak, Mastika, Kusi Potok, Lokva, Osojna, Lozja, Kriva Luka, Livađe, Graovište, Virovi, Vrbar, Pašinište, Rt, Valjevište, Plavetnica, Ravnica, Sečica, Zlatarica, Ćelište i Bučina. Opštinske utrine i šumarice su na mestima koja se zovu: Stare Pivnice, Ravnjanik, Prisađe, Beljevina, Milina Slava, Šilištance i Rujevo Brdo. Šuma je u Pašiništu.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa; razmak između kuća je od 10 do 15 metara. Prema toku Brestovačkog Potoka selo je podeljeno na Gornji i Donji Kraj. Gornji Kraj neki dele na mahale: Jovanovića-Jovančevića Mala i Đokića Mala a Donji Kraj zovu Nakovića ili Novakovića Mala.
Groblje je zapadno od sela, na mestu Selištu.
Starine u selu.
Najstariji ostatak iz prošlosti je „Latinsko Groblje“, koje je ostalo od „Latina“. U Pločniku su nalažene rbine od sudova. U Grobljicu se ukopavalo do pre 100 godina.
Pisani podaci o selu u prošlosti.
Selo je na austrijskim kartama – Langerova i „Temišvarski Banat – je zabeleženo pod imenom Prestowz, Prestovatz. Godine 1736. zabeležen je Brestovac a 1784. godine Brestovacz. Zabeleženo je i u 1811. godini. Godine 1846. selo je imalo 76, 1866 – 105 a 1924. godine 140 kuća.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Po predanju selo je bilo pre 150-200 godina u Pločniku a pre toga u Selištu. Iz Pločnika se premestilo u današnji Gornji Kraj a Donji Kraj su osnovali novi doseljenici. Većina današnjih rodova stanovala je u Pločniku a najstariji i u Selištu.
Po predanju i najstriji rodovi su poreklom sa Kosova, a to su:
-Nikosavići, Jovanjdan;
-Kalinci, Đurđevdan. Čukundedov ded Leka, vele, rođen je u Pločniku.
-Jovanovići, Jovančevići (Manojlovići, Stanojlovići i Perišići), slave Jovanjdan;
-Svilajići (Buljagići), Nikoljdan. Čukunded Pavle rođen je u današnjem selu;
-Đurđevići (Bosići, Marjanovići i Golubovići), Đokonci, Baćići i Jakovljevići su jedan rod, slave Jovanjdan. Čukunded Stanko rođen je u današnjem selu;
-Dmitrovci, Ilindan. Čukundedovi su kršteni u Rakitnici u Bugarskoj, gde su im roditelji, zbog „turskog zuluma“ bili izbegli.
Posle pomenutih odova a pre početka 19. veka su doseljeni:
-Stanojevići, Žikići, Jereminci i Bogdančići su jedan rod, slave Nikoljdan. Pračukunded starcu od 75 godina Ivan došao je „od Užica“ i po njegovim sinovima su prva dva prezimena dok su ostali noviji. Ivan je bio „obor-knez“; Stanojev sin Milutin (od koga su Stanojevići) borio su na Štubiku i Malajnici.
-Lucići, Đokići, Cojanci, Miljkovići, Stevići i Pejičići su jedan rod, slave Đurđevdan. Preci su im došli iz Šumadije.
-Nakovići, Novakovići i Rajkovčići su jedan rod, slave Đurđevdan. Čukunded Pavle se doselio iz Lenovca.
Rodovi doseljeni u 19. veku:
-Milutinčevi, Nikoljdan, su iz Koprivnice a poreklom su sa Kosova i iz Stare Srbije.
-Stojići, Đurđevdan, su sa Kosova a ovamo su došli iz Luke.
-Pajići, Sv. Petka. Praded Paja je iz Čungurusa kod Vidina u Bugarskoj.
-Trnjanci, Đurđevdan. Stanoje, otac starcu od 90 godina, je od Erića u Trnjanu, a poreklom su iz “Arnautluka“.
-Marinković, Jovanjdan je uljez u Nikosaviće, došao je iz Klenovca a preklom je sa Kosova.
Crkvena slava i seoska zavetina je Spasovdan.
IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)