Poreklo prezimena, selo Tamnič (Negotin)

Poreklo stanovništva sela Tamnič, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja.

Tamnički atar većinom je u južnom delu prostrane, tercijerene zaravni, koji na zapadu od površi odvajaju Sikolska Reka, Klenovački i Brusnički Potok, a manjim delom je u ravnici pored Timoka. Kuće su u prisoju, na stranama Tamničkog Potoka, koji silazi sa zaravni i utiče u Timok; mnoge su u polju i nisu plavljene, jer potok ima duboko korito, toliko duboko da ga voda ne ispunjava ni pri najvećem vodostaju.

Vode.

Meštani koriste vodu iz bunara, jer su izvori slabi.

Zemlje i šume.

Ziratna zemlja je najbolja u ravnici dok je šuma na zaravni. Mesta na kojima su njive, livade i gajevi zovu se: Rupje, Paprada, Sanovica, Kandžik, Orašje, Lećevo, Kamenica, Jasenjar, Trendin Potok, Deljača, Gliban, Libađe, Dugačke Njive, Drenjar, Supište, Torovi, Trša, Srijan, Crkvište, Selište, Orlovac, Ključ, Grnovo Blato, Gola Pula, Lipovac, Staro Brdo, Orešac, Brdanjak, Bare, Gornja i Donja Kremenjača, Nerezina, Toponica, Srednji Breg i Vezirova Njiva. Šume su Alija i Krst. Utrine su: Čestik, Baba-Savina Poljana, Vrtočine i Panađurište.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa; kuće su razmaknute od 10 do 40 a ređe i do 50 metara. Podeljeno je u Gornji, Srednji i Donji Kraj i na mahale: Petrovićevu, Bogdanovićevu, Jančićevu, Simonovićevu, Đuričićevu, Brdarsku, Ajdučićevu i Utmansku. U mahalama ima po nekoliko rodova sa izmešanim kućama.
Groblje je istočno od sela, u podnožju brda Lipovca.

Ime selu.

Priča se da je selo prilikom osnivanja dobilo ime Tamnič, jer je bio u gustoj šumi. Orašje je, vele, selište istoimenog ranijeg naselja, čije se stanovništvo raselilo i neke porodice se preselile u selo Rajac.

Starine u selu.

Crkvište i Staro Groblje su iz prošlosti Tamniča. Od te crkve, vele, ima ostataka od temelja. Mesto Nemački Brod je ostalo iz vremena kada su Nemci ratovali sa Turcima.

Postanak sela i poreklo stanovnika.

U Selištu (Orašju) je, po predanju, nekada bilo naselje Krsnič, koje se zbog „turskog zuluma“ ili poplave rasturilo. Neke porodice iz tog mesta su zasnovale Tamnič a većina je otišla u Braćevac preko Timoka, u Bugarsku, „Vlašku“ ili u Austrougarsku, pa se docnije povratili u Tamnič.
Najstariji pomen Tamniča kao naseljenog mesta je na karti „Temišvarski Banaat“, na kojoj je zabeežen kao Temnitsch a 1736. godine je Tamnič sa 22 kuće. Godine 1784. godine zabeleženo je selo Tavnik, 1807. godine pominje se „knez Jovan tavnički“ a 1811. godine selo Tavnič. Godine 1846. Tamnič je imao 126, 1866. godine 180 a 1924. godine 340 kuća.
Na pomenutoj karti zabeleženo je kao naselje mesto Toponitz, o kome docnije nema pomena ni predanja.

Najstariji rodovi, koji su, po predanju, stanovali u Krsniču i zasnovali Tamnič su:

-Miljkovci, Radojevići i Todorovići su jedan rod, slave Ilindan, poreklom su sa Kosova; staro kumstvo imali su u Smedovcu.
-Brbinci (Marinkovići), Nikoljdan, su sa Kosova a kumstvo su imali u Raškovcima. Ded Marinko, starcu od 80 godina, poginuo je kad i Hajduk-Veljko a žena mu sa decom izbegla u „Gornji Vilajet“, tamo rodila sina Jovu i ubrzo se povratila u Tamnič.
-Raškovci, Bogdanići, Paunčići i Jonići su jedan rod, slave Nikoljdan. Poreklom su od Vranja,
-Grbići, Đurđevdan, su iz “Gornjeg Vilajeta“ (iz Šumadije).
-Simonovići, Mišići, Jereminčići su jedan rod, slave Nikoljdan. Poreklom su iz „Gornjeg Vilajeta“, bežali su u „Vlašku“.

Posle osnivanja Tamniča, vraćali su se ili doseljavali sledeći rodovi:

-Lilkići-Petrovičići su iz Bugraske.
-Pečinčići su iz Austrougraske
-Spasojevići, Matići i Madinčići su jedan rod, doseljeni su iz „Arđala“ (Erdelja), svi slave Nikoljdan.
-Frtulovci, Trifundan. Čukundedovi su im doseljeni iz Crne Gore.
-Jončići, Nikoljdan. Čukunded je došao od Homolja, kao uljez u Mišiće.
-Stokinčići (Saparići), Sv. Petka, su iz Braćevca, preko Timoka.
-Ristići, Krilonjci i Malkinčići su jedan rod, slave Đurđevdan, poreklom su od Ražnja.
-Kostadinovići, Jovanjdan, su od Homolja.
-Vučkovci, Sv. Petka i;
-Furnjige, Sv. Jovan Zlatousti, su se povratili ili došli iz “Vlaške“.
-Andrejići, Aranđelovdan, su se povratili ili došli iz „Austrije“.
-Krstići, Sv. Petka. Čukunded Dina „povratio se ili doselio iz Vlaške“.

Rodovi doseljeni tokom 19. veka:

-Marinovci, Jovanjdan, su iz „Austrije“.
-Brdarci, Sv. Petka. Praded Jonaško Njakšul došao kao „brdar“ iz „Vlaške“.
-Cipančići, Nikoljdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Ajdučići, Đurđevdan. Praded dobegao kao hajduk iz Šumadije.
-Markovci, Đurđevdan. Praded im došao iz Luke a poreklom je sa Kosova.
-Pacići, Nikoljdan, su od Homolja.
-Đuričići, Đurđevdan, su iz „Austrije“.
-Točinci i Felebabići su jedan rod, slave Jovanjdan. Poreklom su iz „Vlaške“.
-Jelkići i Marjančići su jedan rod, slave Jovanjdan. Doselili su se od Homolja.
-Bojići, Stevanjdan, su iz „Vlaške“.
-Bugarčići, Nikoljdan, su iz „Vlaške“.
-Ruići, Nikoljdan, su iz Braćevca.
-Nikolići, Nikoljdan, su od Jagodića u Rajcu a poreklom su iz Bugarske.
-Dobričići, Sv. Petka, su od Dobrića u Tabanovcu a poreklom su iz Erdelja.
-Nikolići drugi, Nikoljdan, su od Predića u Čokonjaru a poreklom su iz „Arnautluka“.
-Zdravkovići su iz Rgotine u Crnoj Reci a poreklom su sa Kosova.
Crkvena slava i seoska zavetina je o Sv. Trojicama.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.