Poreklo stanovništva sela Klenovac, Grad Zaječar – Zaječarski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja.
Selo je severno od Brusnika, preko Brusničkog Potoka i ima blaže zemljište dok je pored Timoka ravnica. Kuće su na stranama Selskog Potoka, koji utiče u Brusnički Potok, kao i pored puta Salaš-Negotin. Najjužnije kuće su od brusničkih kuća udaljene su 400 do 500 metara.
Vode.
Najviše kuća koristi vodu sa dve česme, koje su u maloj uvali pored pomenutog puta, od kojih je jedna sagrađena pre 50-60 godina a druga docnije. Ostale kuće uzimaju vodu iz bunara. U sinoru su kladenci: Krušar, na Timoku, Lećevo, Pločar, Pivnice i Svinjarevac.
Zemlje i šume.
Mesta sa njivama, livadama i gajevima se zovu: Timok, Kovilovo Polje, Lećevo, Pavinac, Jasenak, Vršuljak, Dubrava, Krušarevac, Svinjarevac, Devica, Guvnište, Dževarova Baruga, Velika Poljana, Selište, Ciganski Potok i Gliban. Opštinska šuma je Dubrava a zajednička šuma se Brusnikom je Vrbovac. Utrine su: Vrbovac, Velika Poljana, Trlačke, Pazarište i Plandište.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa; kuće su razmaknute od 10 do 30 metara a na iskrajcima po 40-50 metara. Selo se deli na krajeve: Donji Kraj, Sredina Sela, Babićeva Mala, Cajićeva (Mišina) Mala i Simonovića Mala. U krajevima i mahalama ima po nekoliko rodova i kuće su im izmešane.
Groblje je zajedničko sa Brusnikom.
Ime selu.
Priča se da je selo dobilo ime po „klenu“, koji je bio u uvali gde su česme, koje se kao i selo zove Klenovac.
Starine u selu.
Selište je jedini ostatak iz prošlosti, gde je najpre bilo ovo naselje. Klenovac se kao selo prvi put pominje krajem prošlog veka a do tada je bio zaselak Brusnika.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Po predanju Klenovac je starijeg postanka, zasnovan kada i Brusnik u čijem sastavu bio do kraja prošlog veka. U predanju se kaže da su se prilikom zasnivanja Brusnika neke porodice nastanile i u ovom kraju, tada šumovitom i pod lugovima, i isključivo zanimale stočarstvom. Naselje se nazvano Lužana a tek docnije Klenovac. Jednovremeni postanak Brusnika i Klenovca se potvrđuje time što u njima ima porodica istih rodova, koje od starine imaju imanja u oba naselja.
Kao u Brusniku i ovde su najstarije porodice doseljene „od Kosova, odmah posle kosovske bitke“, a to su:
-Milojevići (Nikolići i Markovići), Jovanjdan. Oni su rod Radićima u Brusniku.
-Mitančići, Nikoljdan. Oni su rod Petrušićima u Brusniku.
-Talijanci-Miloradovići, Đurđevdan;
-Glaševi, Mitrovdan;
-Radojevići, Jovanjdan i;
-Cojinčići, Sv. Mojsije. Čukundedovi Cojinčića su bežali u Tandu u Poreču, a staro kumstvo su imali u Vražogrncu – Crna Reka.
Do 19. veka su doseljeni ovi rodovi:
-Babići, Mratindan, su došli od Peći ali su najpre živeli u Čubre.
-Simonovići, Lazići, Conkići i Aćimovići, slave Srđevdan. Oni su rod sa Velovićima(Živančevićima) u Brusniku a poreklom su iz Crne Gore.
-Đorići, Sv. Ćirilo i Metodije, rod su sa Slavkovcima u Rajcu. Došli su sa Kosova.
-Nikolići (Marinkovići-Markovići), Jovanjdan, rod su sa Veličkovićima u Brusniku a poreklom su sa Kosova.
Rodovi doseljeni u 19. veku:
-Mišići, Đurđevdan, su iz Sikola a poreklom su iz „Arnautluka“.
-Stojanovići, Lučindan. Ded se doselio iz Braćevca preko Timoka.
-Đorđevići, Mitrovdan. Ded se doselio iz „Vlaške“.
-Ilići, Jovanjdan. Ded im je bio „Cincarin“.
-Stanojevići, Sv. Petka, su Cigani-Romi kovači, doseljeni iz Popovice.
-Markovići, Jovanjdan. Ded je doseljen iz Koprivnice a poreklom je sa Kosova.
-Rajčančići, Jovanjdan, si doseljeni iz Rajca a poreklom su iz Šumadije.
-Stojićevići, Nikoljdan. Oni su doseljeni iz Trnovca u Crnoj Reci.
-Dinulovići, Jovanjdan, su došli od Homolja.
-Stojimirovići i Milutinovići su jedan rod, slave Alimpijevdan. Doselili su se iz Sikola a poreklom su iz Hercegovine.
-Jovanovići, Nikoljdan. Otac se doselio iz Braćevca a poreklom su iz Stare Srbije.
-Gačići, Nikoljdan, su došli iz Brusnika a poreklom su sa Kosova.
-Nikolići, Sv. Petka, Ciganin-Rom kovač, doseljen iz Štubika.
-Živulović, Trifundan, su doseljeni iz Frntulovaca u Tamniču a poreklom su iz Crne Gore.
-Milenkovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Obrinaca u Tamniču a poreklom su sa Kosova.
-Milosavljevići, Nikoljdan i;
-Grujić, Nikoljdan, su iz Brusnika a poreklom su sa Kosova.
Seoska zavetina je u Nedelju posle Trojica.
IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)