Poreklo prezimena, selo Vraneši (Vrnjačka Banja)

Poreklo stanovništva sela Vraneši, opština Vrnjačka Banja – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Topografske prilike.

Seoske kuće su na zaravnima oko Vraneškog Potoka i njegovih pritoka Jelošnice, Grabaka i Ljutačkovine, ispod odseka ova viša terasa pada u nižu, oko puta Kraljevo-Kruševac. Veći deo sela je na levoj a manji na desnoj strani potoka.
Brda: Katunište, Krompirača i Metalica.

Vode.

Reka: Zapadna Morava.
Potoci: Balaban, Biorski Potok, Brđanka, Grabak, Jelošnica (ili Čomagićki Potok), Pantelićki Potok, Vraneški Potok i Ploča.
Izvori: Arbanašac, Smiljevac – u Jelošnici; Batovac ili Kamenički Izvor, Janićijeviski Izvor, Bukonjski Izvor – u Kamničkoj Mali i Vitićki Izvor – u Veselićima.
Ima nekoliko bunara, pa se neke kuće služe i bunarskom vodom.

Zemlje i šume.

Njive: Ada, Bare, Brđanka, Gornji i Donji Govedarnik, Okolac, Ostrva, Rakovica, Gornja Trnovača, Donja Trnovača i Usinka – sve „u polju“ pored Zapadne Morave.
Livade: Jelošnica, Rosulja, Ševari i Gradinske Livade.
Šume: Matalica, Katunište, Cigansko Padalište i Ravni Gaj.
Utrine: Vraneška Bara, Katunište, Cigansko Padalište i Metalica.
Stočni zimovnici su „u polju“ ispod puta Kraljevo-Kruševac.

Tip sela.

Selo je podeljeno na mahale: Veselićka Mala (Veselići); Jelošnica, Prodanska Mala (Prodanovići) i Kamenička Mala (Kameničani).

Ostali podaci o selu.

Naselje ima 48 rodova i 195 kuća.
Groblje je kod crkve u Vukušici.
Na Langeovoj karti je zabeleženo nastanjeno mesto Vraneschi.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine Vraneši su imali 80 kuća i bilo je najveće selo u Podibarskom srezu – Požeške nahije.
Seoska zavetina je Beli Četvrtak.

Ime selu.

Ime selu su dali, po svoj prilici, doseljenici iz Vraneša u Donjem Kolašinu, ali narod ne kazuje ništa o tome.

Starine u selu.

U Brđanki je bila „neka varoš u staro vreme“. Više sela je „stari“ put, običan krčanik koji je išao „vencem“ povrh sela za Otroke i Dragosince. Drugi „stari“ put je vodio pored Zapadne Morave za Karanovac (Kraljevo). Ima tri stara seoska groblja, koja su pripadala precima sadašnjih stanovnika. Ta groblja su kod kuća Seizovića (Vučićevića) u Kameničanima; u Biorskom Potoku – blizu kuća Markovića ( u Jelošnici) i u Starom Selu – u Rosulji pored puta Kraljevo-Kruševac, koje je uništeno prilikom građenja pomenutog puta.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Balabani, Nikoljdan, su iz Crne Gore. Izumrli su.
-Bate (Batovići) su se doselili sa Balabanima iz Crne Gore. Izumrli su. Uspomena na njih se sačuvala u nazivu Batovac (Kamenički Izvor).
-Biorci, Nikoljdan, su iz Bihora, nastanili su se u Biorskom Potoku. Poslednji potomak, Milorad, umro je 1923. godine. Njihovo zemljište su kupili „ugovorenici“ Markovići iz Ortoka.
-Kulize (Brankovci), Mratindan, su iz Donjeg Kolašina. Iselili su se nekud.
-Polugići, Đurđevdan, su se iselili u Gružu.
-Poškonjci, Sv. Vrači, su se iselili najpre u Podunavce a otud u nepoznato mesto.
-Gegovići, Nikoljdan, su od Peći. Iselili su se.
-Mrgići, Alimpijevdan, su rod Mrgićima u Dragosincima. Iselili su se.

Današnji rodovi:

Starinci:

-Nenadovići, Đurđevdan i ;
-Boškovići (Đorđevići), Sv. Petka.

Nepoznatog porekla su:

-Popovići, Jovanjdan i;
-Vitići, Ilindan.

Doseljeni u 17. veku:

-Prodanovići (Majstorovići), Đurđic – prekada Đurđevdan, su iz Budoželja u Starom Vlahu. Jedni su se iselili u Gružu.
-Bukonje, Nikoljdan, su se doselile iz Starog Vlaha.

Doseljeni u 18. veku.

-Veselići, Nikoljdan. Baba Vesela se doselila iz Crne Gore. „Ovde je zahvatila mnogo puste zemlje“. Na svom zemljištu je naselila: Bate, Sjeničane, Vukoviće i Panteliće. Broje šesto koleno od doseljenja.
-Kameničani (Radonjići,Manasići, Markovići i Grubačevići-Janićijevići), Jovanjdan. Braća Radonja i Marko iz Kamenice, u Deževskom srezu, doveli su pretka Manasića iz Manasa u Deževskom srezu i Janićija, pretka Grubačevića-Janićijevića, „iz sela Grubačevića“, verovatno iz Grubetića na Rogozni.
-Čkrebe, Đurđevdan, su rod Čkrebama u Gračacu.
-Sjeničani, Sv. Agatonik, su iz Dubnice u Sjeničkom srezu.
-Pantelići, Nikoljdan, su iz Vitanovca u Gruži.
-Vučkovići, Stevanjdan, su iz Vučkovice u Gruži.
-Seizovići (Vučićevići), Sv. Vrači, su se doselili „od Pazara“ najpre u Baljevac u Ibru pa otuda ovamo.
-Petričkovići, Alimpijevdan, su iz Budoželja u Starom Vlahu. Neki su se iselili u Kraljevo.

Doseljeni u prvoj polovini 19. veka:

-Igrutinovići, Lučindan, su iz Lipnice u Gruži a starinom su iz Guče u Dragačevu.
-Lisinci (Samokresovići), Jovanjdan, su sa Kosova. Ovamo su se doselili iz Lisine na Kopaoniku.
-Vujašani, Sv. Petka, su rod Vujašanima u Gračacu.
-Mutavdžići,Đurđevdan, su iz Bele Vode u Rasinskom srezu.
-Terzići (Ćatovići), Nikoljdan. Njihovo poreklo opisano u selima Rudnjak u Brezna. Ovamo su se doselili iz Gvozdaca u Kamenici.
-Jaćimovići, Aranđelovdan, su rod Jaćimovićima u Gračacu. Među njima su „na mirazu“ i;
-Petrovići („Levčani“) – od Petrovića-“Levčana” iz Vukušice.
-Gmitrići i Lazovići, Nikoljdan su „iz Arnautluka“. Od starine kumuju Čkrebama u Vranešima i Gračacu.
-Čkaulje (Čkauljići), Nikoljdan, su „pre Karađorđa“ izbegli od Rožaja („iz Arnautluka“) u Kruševicu. Otuda su izbegli u Rušanj – okolina Beograda a odatle u Srem. Ovde su se nastanili po povratku iz Srema.
-Bubalovići (Jevtovići i Žurčići), Mratindan – prekada Aranđelovdan, su rod Bubalovićima i Gračacu.
-Gočani, Trifundan, su iz Goča u Trsteničkom srezu.
-Čomage, Aranđelovdan, su rod Čomagama u Meljanici.
-Bugarinovići, Andrijevdan, su iz Krive Reke u Kopaoničkom srezu.
-Petrovići (Petrojčići), Đurđevdan – prekada Đurđic. Doselila se udova Petrojka sa četiri sina iz Dramića u Deževskom srezu. Rod su Petrovićima u Matarugama.
-Račići, Đurđic, su od Račića iz Kamenice.
-Šarčevići i Miletići, Đurđevdan – prekada Đurđic, su rod Čakarevićima u Vukušici.
-Medari, Mitrovdan – prekada Jeremijevdan, su rod Medarima u Gračacu.
-Guzonje (Carevići i Petrašinovići), Nikoljdan, su rod Guzonjama u Gračacu.
-Đurovići, Jovanjdan, su rod Đurovićima u Otrocima.
-Karadže (Lačnevci i Lačneovci), Nikoljdan, su rod Karadžama u Kamenici.
-Grčkarci, Đurđevdan, su rod Grčkarcima u Kamenici.
-Kitanci (Kitanovići i Nedići), Mitrovdan, su od Kitanaca iz Vukušice.

Doseljeni u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka:

-Erdoglije, Sv. Vrači, su rod Erdoglijama u Vukušici.
-Borisavljevići, Đurđevdan, su rod Borisavljevićima u Dragosincima.
-Vasiljevići, Đurđic – prekada Đurđevdan, su iz Crne Gore a ovamo su se doselili iz Vasojevića.
-Todorovići, Aranđelovdan, su iz Gruže.
-Obrenovići i Dubravci, Đurđic, su jedan rod. Obrenovići su od Obrenovića iz Gokčanice a Dubravci su od Dubravaca iz Kamenice.
-Vukenići (Lučani i Jovanovići), Nikoljdan, su rod Vukenićima u Vukušici.
-Pandrci, Alimpijevdan, su rod Pandrcima u Predolama.
-Vukićevići, Sv. Aleksandar Nevski, su iz Vasojevića.
-Pljakići (Uroševići i Savići), Nikoljdan, su iz Pljakova kod Kuršumlije, došli „na imanje“ iz Bogdanja u Trsteničkom srezu.
-Jovanovići, Sv. Ćirilo i Metodije, su iz Ratine od Jovanovića.
-Glavinići, Đurđevdan, su od Glavinića iz Mataruga.
-Markovići, Todorova Subota – prekada Sv. Petka, su od Markovića iz Otroka.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.