Poreklo stanovništva sela Otroci, opština Vrnjačka Banja – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Topografske prilike.
Selo je oko potoka Otročke Reke, Jalovca i Bukorovca. Veći deo sela je na levoj strani Otročke Reke, po stranama Ambarišta i Brekinje i na zaravni ispod Babićkog Brda a manji na desnoj strani Otročke Reke, na zaravnima ispod Krečana, Inske Glavice i Ornica.
Značajniji naziva mesta su: Razbojište, Provaljeno Guvno, Pod Glogom, Savov Izvor, Savovo Korito, Savova Stopa, Rojevac, Trgovište i Detinji Grob.
Brda: Krvavac, Krečane, Palež, Brekinja, Jelak, Zbojište, Ambarište, Košutica, Jasik i Čukarak.
Vode.
Potoci: Bukorovac, Melanovac, Lokoža, Mutavdžićki Potok, Otročka Reka, Krvavac, Paleška Reka i Jalovac.
Izvori: Izvor kod Bukova Lista, Izvor kod Jabuke, Lanenac, Lokva, Petrušinac, Savov Izvor, Staroselski Izvor, Tlačinski Izvor, Toplik i Čižnjak.
Zemlje i šume.
Njive: Ade, Beočići, Vitnjaš, Divljačar, Govedarnik, Okolac, Ostrva i Rakovica, sve „u polju“ pored Zapadne Morave i oko dva časa hoda od sela.
Livade: Bukorovac, Nedelo, Obršina, Petkovac i Potok.
Šume i zabrani: Poljane, Petrušinac, Krečane i Drenje.
Utrine: Brekinja, Vrtopa, Debelovac, Jabuka, Jalovac,Klanac, Markova Trešnja, Poljaane, Prnjavor, Petrušinac i Rudenice.
Tip sela.
Selo je podeljeno na mahale: Staro Selo, Melanovac, Petkovac, Drenje, Rečani, Potočari (ili Potočka Mala) i Otroci.
Ostali podaci o selu.
Naselje ima 19 rodova i 136 kuća.
Groblje je u mahali Otrocima, na levoj strani Otročke Reke.
Na Langeovoj karti zabeleženo je naseljeno mesto Ostrozi.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine selo „Otroke“ je imalo četrdeset domova.
Godine 1844. Otroci, selo u Karanovačkom srezu u Čačanskom okrugu, sa zaseokom Vukušicom, ima 120 kuća i 713 stanovnika.
Seoska zavetina je Drugi dan Sv. Trojica – Drugi dan Duhova.
Ime selu.
U narodu se zna da ime Otroci znači „nešto jadno i bedno“. Ime je izvedeno od otrok (u množini; otroci). Narod ne zna da su stari stanovnici ovog sela bili „otroci“ i čiji. Zna se samo da je Prnjavor (utrina) nekada pripadao crkvi u Gračacu. Stari ljudi kazuju da je sveti Sava, pošto je došao iz Žiče u Gračac, rekao za Dragosince:
„Dragosinci moji sinci“, a za Otroke: „Otroci, moji oci“.
Samo ime sela, priče i imena koja opominju na svetog Savu i naziv Staro Selo svedoče o starom postanku ovog sela.
Poreklo porodica.
Negdašnji rodovi:
-Bubalovići, Mratindan, su rod Bubalovićima u Gračacu i u Vranešima. Iselili su se.
-Glavonje (Markovići – „Trućijaši“), Nikoljdan, su rod Glavonjama u Matarugama. Posednji potomak Ilija nedavno je umro.
-Žerađani, Spasovdan, su rod Žerađanima u Gračacu. Izumrli su.
-Zlatići, Ilindan, su rod Zlatićima u Gotovcu i Matarugama. Posednji muški potomak je umro 1910. godine.
-Žarkovići, Jovanjdan, su rod Žarkovićima iz Predola, došli su „u kuću“ Zlatića.
-Veljkovići, Lučindan – prekada Markovdan, su iz Popa u Deževskom srezu. Izumrli su.
-Košani, Sv. Petka, su rod Košanima u Dragosincima. Izumrli su.
-Čkrebe, Đurđevdan, su sa Kopaonika. Iseljeni su u Gračac i Vraneše.
-Šljeri, Sv. Vrači, su rod Šljerima u Gračacu. Izumrli su oko 1890. godine.
-Joldovići (Arsići), Sv. Petka, su iz Ibarskog Kolašina i od starine su rod Košanima. Iselili su se u Radošiće u Ibru.
Današnji rodovi:
Doseljeni u 18. veku:
-Guzonje (Carevići-Petrašinovići, Veselinovići, Marići, Joksimovići, Vlajkovići, Đakovići i Vujovići), Nikoljdan, su rod Guzonjama u Gračacu.
-Markovići (Veličkovići-Jerinići, Zarići i Ivkovići), Todorova Subota – prekada Sv. Petka) su iz Guvništa na Ibru.
Po predanju „pre dvesta i više godina“ selo je imalo samo dve kuće: „Petrašinovsku“ (od Guzonja) i „Markovsku“ (od Markovića)
-Đurovići i Živkovići, Jovanjdan – prekada Jovanjdan letnji, su „od Pazara“.
-Docići (Manojlovići, Mijailovići, „Crepuljari“), Jovanjdan i:
-Glavčići, Nikoljdan – prekada Sv. Mojsilo, su od starine isti rod. Ovamo se prvi doselio MijailoDocić „Crepuljar“ iz Novog Sela u Trsteničkom srezu i doneo sinovca Manojla na leđima. Glavčići su se međutim nedavno doselili od Glavčića iz Gračaca „na imanje“ u Vukomanoviće.
-Erdoglije (Stanići i Vukomanovići), Sv. Vrači, su rod Erdoglijama u Rudnjaku, Kruševici i Matarugama.
Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:
-Tlačinci, Aranđelovdan, su rod Tlačincima u Kruševici.
-Mehonjići (Goljići), Jovanjdan, su od Goljića u Kamenici.
-Jelenići (Vasovići), Sv. Vrači, su iz Leška u Ibru a starinom su sa Kosova.
Doseljenu u periodu od 1851. do 1919. godine:
-Biserci (Biserčići), Miholjdan, su se iz Mojstira u Štavičkom srezu u Goč kod Vrnjačke Banje, pa otuda ovamo. Neki su se odavde iselili u Kruševicu.
-Milosavljevići, Sv. Aleksandar Nevski, su iz Vasojevića.
-Cvetkovići, Nikoljdan, su rod Cvetkovićima u Gokčanici.
-Mišovići, Lučindan, su „od Pazara“.
-Draganjci, Đurđic, su rod Draganjcima u Brezni.
-Vojinovići (Nikolići i Radenjaci), Sv. Jevsatije, su rod Vojinovićima u Gračacu.
-Bučukari, Lučindan – prekada Markovdan, su rod Bučukarima u Gračacu.
-Mutavdžići, Đurđevdan, su rod Mutavdžićima u Vranešima.
-Medari, Mitrovdan, su se doselili „na imanje“. Oni su od Medara iz Gračaca.
-Pandrci i Simovići, Alimpijevdan – prekada Đurđevdan, su rod Pandrcima u Predolama.
-Žarkovići, Jovanjdan, su se doselili 1919. godine u kuću Zlatića. Oni su od Žarkovića iz Predola.
IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik porekla Milodan.
Komentari (0)