Poreklo prezimena, selo Mataruga (Kraljevo)

19. jun 2015.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Mataruga (do 2007. godine, kao po knjizi, Mataruge), Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik porekla Milodan.

Topografske prilike.

Ovo selo je u ravnici pored Ibra i po stranama Oštre Glavice (Čuke) i Lojanika, u severozapadnom podnožju planine Stolova.
U selu su brda: Belovačko Brdo, Dubovi, Kovljalište, Veliki i Mali Lipar, Oštra Glavica, Rudača, Modro Brdo, Klik i Paunovac.

Vode.

Reka: Ibar.
Potoci: Bačarski Potok, Belovac, Veliki Potok, Grobljanac, Guševac, Đeverac, Kukuljički Potok, Paunovac, Pećinac, Poprženski Potok i Trešnjarska Reka.
Izvori: Bačarski Izvor i Buban.
Pije se voda iz 15 bunara i šmrkova. Bunari nemaju imena. Vodom iz Opštinskog Bunara se služi cela Srednja Mala. U Banji su izvori mineralne, tople vode, čija temperatura je od 29-41 stepeni Celzijusa.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima: Gornja i Donja Ada, Gornje i Donje Polje, Lužnjače, Ostrva, Parloge i Pavlovača. Sve su ispod seoskih kuća pored Ibra.
Livade: Lugovi, Lužnjače, Luka, Podgorske Bačije, Popržena, Reka, Stanke, Suvodeline i Trnjaci.
Šume: Prnjavor, Oštra Glavica, Lojanik, Paunovac, Klik, Kupinjača i na Grobljanskoj Kosi – gde su šume seoske zajednice. Opštinske šumske zajednice su na Dugačkoj Kosi, Velikom i Malom Liparu i na Velikoj, Srednjoj i Maloj Kukuruši. Državne šume su na višim i teže pristupačnim mestima na planini Stolovima: Bele Stene, Borovita Kosa, Veliki i Mali Osredak, Šarene Stene, Igralo Brdo, Magaršnička Prevoja i Okruglo Buče.
Utrine: Prnjavor, Metalica, Dragačevski Voćnjaci, Kukuljice, Košarište, Lokve, Parloge, Trešnjari i Mataruške Bačije.
Bačije: Grobljanska Kosa, Lokve, Kukuljice, Trešnjarima, Stanka, Češljar, „u Reci“ (zaseoku Crna Reka) i u Meljanici (Vilovu).

Tip sela.

Selo je podeljeno na tri mahale a ima i dva zaseoka.
Mahale su:
Donja Mala ili Banja na aluvijalnoj ravni Ibra, ispod brda Lojanika;
Srednja Mala na zapadu, oko seoske sudnice Mataruške opštine i:
Gornja ili Luška Mala, južno od Srednje Male pored Ibra.
Zaselak Papratna je na niskoj terasi Ibra, 3-5 metara nad rekom.
Zaselak Crna Reka je oko istoimenog potoka i pored Ibra, na njegovoj velikoj okuci Laktu. Kuće su na zaravnima dosta zbijene.

Ostali podaci o selu.

Selo ima 51 rod i 120 kuća.
Groblje je na Grobljanskoj Kosi.
Seoska zavetina je „Veliki Spasovdan“ – Vaznesenje Gospodnje.
Na Langerovoj karti je zabeleženo naseljeno mesto Mataruge.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine Mataruge su imale šest domova.
Godine 1844. Mataruge sa zaseokom Zamčanjem su imale 115 kuća i 635 stanovnika.
U selu nema nikakvih ostataka od starina.

Ime selu.

Neslovensko ime Mataruge potiče verovatno os starog plemena Mataruga, koje je nekada živelo u jednom delu današnje Crne Gore. Po svoj prilici ime selu su dali doseljenici iz Mataruga kod Pljevalja, ali narod ništa ne zna o tome.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Mačužići, Đurđevdan – prekada Đurđic, su iz Mačužića u Studeničkom srezu. Iselili su se u Malu Sugubinu u Levču.
-Krdže (Ivanovići), Sv. Ćirilo i Metodije, su od Krdža iz Ušća u Ibru. Krdže u Ušću su starinci. Izumrli su u Matarugama.
-Jelečani, Aranđelovdan, su se doselili iz Jelača, „od Pazara“. Od ovog roda je bio vojvoda RadosavJelačanin. Ne kaže se ništa za njihovu dalju sudbinu.
-Miljkovići, Sv. Petka, su se doselili „od Rogozne“ posel rata 1876-1878. godine. Izumrli su.

Sadašnji rodovi:

Nepoznatog porekla:

-Maksimovići (Sekulići i Đokići), Aranđelovdan. Neki su se iselili i Kraljevo i tamo se zovu Đokići.
-Mandići, Aranđelovdan, su iz Gotovca, dalje poreklo nepoznato.
-Jeremići (Stajčići, Ostraćani i Nilovići), Đurđic, su iz Meljanice. Starina nepoznata.

U 18. veku doselili su se:

-Savićevci (Savićevići), Nikoljdan, su iz Crne Gore.
-Podgorci, Aranđelovdan, su iz novopazarskog Podgora.
-Rakovići, Stevanjdan, su odnekud iz Starog Vlaha.
-Baltići, Andrijevdan, su Vasojevići. Radič, praded starcu od 65 godina, doselio se kao sluga od Baltića iz Zasada u Ibru.

Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:

-Bugari (Ilići), Nikoljdan, su se doselili 1839. godine. Staru slavu Aranđelovdan su napustili. O poreklu ovog nekada čuvenog roda može se saznati po opširnom natpisu* na nadgrobnoj ploči u grobnici, kapeli kod seoskog groblja.
*Milija Ilić Bugarin, „načelnik okr. rudničkoga, čačanskoga i kruševačkoga“ – prema natpisu na nadgrobnoj ploči – podigao je sebi za života grobnicu-kapelu 1868. godine. Naredio je „majstoru VukašinuVukotiću iz Beluše, sreza ariljskog, koji pisa i reza grobnicu ovu“, da na nadgrobnoj ploči ureže opširan natpis. Natpis, na staro -slovenskom, i krst na ploči, razne grube šare i slika Milijina na zidovima kapele dobro su očuvani.
-Plašići, Simeundan, su iz Gušteraca kod manastira Studenice.
-Ćirice, Alimpijevdan, su iz Bresnika u Studeničkog srezu.
-Planojevići (Miletići), Aranđelovdan, su od Planojevića iz Ušća u Ibru.
-Bačarevići, Đurđevdan, su „od Pazara“. Kažuda su rod Bačarevićima u Zamčanju.
-Čulje (Pavlovići), Mratindan, su od Čulja iz Đakova u Ibru. Rod su Čuljama u Ratini.
-Dragačevci (Kalabe), Sv. Vrači. Jovan Dragačevac Kalaba, ded današnjim ljudima, doselio se odnekud iz Dragačeva i nastanio najpre u Srednjoj Mali, na mestu Dragačevske Kolibe.
-Nikići, Nikoljdan, su iz Kućana u Raškoj.
-Erdoglije, Sv. Vrači, su rod Erdoglijama u Rudnjaku.

Doseljeni u periodu posle 1850. godine:

-Zlatići, Ilindan, su iz Ponora u Ibru.
-Dugalići, Lazarevdan, su se doselili „iz Vranjeva od Deževe“ najpre na imanje manastira Studenice, pa se docnije raziđu i nastane oko manastira Studenice u zaseocima;: Vranjevu, Godoviću, Varevu, Docu, Kraljima, Brezovi, Pobrđu, Tadnju, Ušću i Šumniku. Tamo ih ima, po uveravanju samih Dugalića iz Kraljeva, preko 100 kuća. Ovdašnji Dugalići su iz Bresnika u Studeničkom srezu.
-Kostovići (Ivanovići, Milosavljevići), Jovanjdan, su „od Studenice“.
-Šalinići, Stevanjdan, su od Šalinića iz Brezne.
-Glavonje, Nikoljdan, su iz Vilova u Meljanici.
-Čomage (Pavlovići, Ristovići, Trivunovići i Jovanovići), Aranđelovdan, su rod Čumagama u Meljanici.
-Stanišići, Nikoljdan, su „od Deževe“.
-Krsmanovići (Đokovići), Sv. Petka, su „od Rogozne“.
-Tatarevići (Anđelići), Nikoljdan, su „od Deževe“ a starinom su iz Crne Gore.
-Čekovići, Nikoljdan, su „od Deževe“.
-Stanojlovići, Đurđic, su „od Pazara“.
-Vukosavljevići, Mitrovdan, su iz Zasada u Ibru.
-Brkušani, Aranđelovdan, su rod Brkušanima u Zamčanju.
-Gračanci, Nikoljdan, su iz Gračana u Raškoj. Neki kažu da su iz Graca u Ibru i da se zbog toga zovu Gračanci.
-Košani, Sv. Petka, su rod Košanima u Dragosincima.
-Šilje (Lukovići), Stevanjdan, su rod Šiljama u Zamčanju.
-Nikolići, Sv. Aleksandar Nevski, su od Vasojevića a ovamo su se doselili iz Debelog Jasena u Moravičkom srezu.
-Zečevići, Jovanjdan, su rod Zečevićima u Cerju.
-Petrovići, Đurđevdan, su iz Dramića u Deževskom srezu.
-Andrijanići, Jovanjdan, su iz Brvenice u Ibru.
-Miloševići prvi, Nikoljdan, su iz Graca u Ibru.
-Todorovići, Jovanjdan. Sava, ciglar iz Striževaca u Lužničkom srezu, kao „majstor“ pravio je ciglu kod Čulja (Pavlovića) a docnije preveo porodicu i stalno se nastanio.
-Lukovići, Nikoljdan, su „od Rogozne“.
-Krčazi, Sv. Petka, su od Studenice.
-Mitrovići, Aranđelovdan, su iz Ponora u Ibru.
-Tošići, Lučindan, su iz Guče u Dragačevu.
-Tomovići, Stevanjdan, su iz Vitanovca u Gruži.
-Marinkovići, Aranđelovdan, su iz Guče u Dragačevu.
-Savići, Alimpijevdan, su iz Velike Drenove u Trsteničkom srezu.
-Stevanovići, Nikoljdan, su iz Vitanovca u Gruži.
-Glavinići, Đurđevdan su starinom iz Hercegovine a ovamo su se doselili iz Gliječa u Moravičkom srezu.
-Todorići, Nikoljdan, su iz Lopatnice u Nadibru, došli „na miraz“ u Planojeviće.
-Stojkovići, Mratindan, su iz Toplice.
-Samardžići, Đurđevdan, su iz Kosovice u Moravičkom srezu a starinom su iz Hercegovine, kao i njihovi kumovi Glavinići.
-Županjci (Miloševići drugi), Stevanjdan, su rod Županjcima u Rudnjaku. Ovamo su se doselili iz Kruševice 1924. godine.

 

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Milorad Bogdanović

    Vladislav Skarić u svom radu o porijeklu pravoslavnog stanovništva u s/z Bosni,… napominje da mjesto imenom (Mataruge) potsjeća na neko ranije pravoslavno naselje Mataruge kojih u ovom kraju više nema, “ali ih ima u blizini po parohijama oko Kozare i svi slave Đurđevdan. On pretpostavlja da su ove Mataruge doselili iz Grahova ili iz Polimlja… str 370

    Opširnije možete pročitati u Razvitku: http://digital.nub.rs/pdf/RAZVITAK_1939/RAZVITAK_1939_12.pdf

  2. Živan

    Dali u Matarugama,kod Kraljeva ima prezimena ŠILJIĆ.