Poreklo stanovništva sela Gotovac (danas u sastavu naselja Žiča), Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Topografske prilike.
Selo je na blagim stranama brda Lojanika i Male Glavice, pored puta za Mataruge.
Brda: Lojanik, Čakovac, Velika i Mala Glavica.
Vode.
Selo se služi poglavito vodom iz bunara.
Reka: Ibar.
Potoci: Lojanički Potok, Boškovac i Čakovac.
Izvor: Buban.
Zemlje i šume.
-Njive i livade su oko seoskih kuća a šume i privatni zabrani su u brdu, više sela.
Njive: Polje i Prudovi.
Livade: Lugovi i Ćosovac.
Šume: Šatorište* (privatni zabrani), Velika Glavica, Mala Glavica i Oštra Glavica.
Utrina: Šatorište*.
*Šatorište je neposredno više manastira Žiča na južnoj strani. Jedni kazuju da su tu bili podignuti šatori za radnike koji su radili na podizanju manastira Žiče, drugi govore da je tu logorovala neka vosjka pod šatorima.
Tip sela.
Naselje je podeljeno na krajeve. Južni, viši deo sela, zove se Brđani. Kuće su pored puta za Mataruge su udaljene jedna od druge 30-50 metara a u Brđanima su 100 do 300 metara.
Ostali podaci o selu.
U selu je 25 rodova i 47 kuća.
Groblje je na Šatorištu.
Seoska zavetina je „Veliki Spasovdan“ – Vaznesenje Gospodnje.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine u Gotovcu je bilo 12 domova. Godine 1844. Gotovac je bio zaselak Kruševice.
Ime selu.
O postanku imena sela se različito priča, i sve te priče vezuju postanak Gotovca za manastir Žiču. Jedni kazuju da je za vreme građenja manastira Žiče tu stanovali mnogi radnici, koji su bili zapošljeni na građevini. Radnička naseobina je bila velika i uređena, „gotovo selo“. Po drugima, tu su bile kuhinje za radike koji su gradili manastir Žiču i tu se „gotovilo“ jelo za njih. Treći vele da su stanovnici, koji su živeli na manastirskoj zemlji, bili dužni da čuvaju manastir pa, pošto su bili oslobođeni mnogih „rabota“, malo su radili, „bili gotovani“ i otuda ime selu.
Starine u selu.
Pored potoka Boškovca je staro groblje. Na grobovima su veliki kameni blokovi bez natpisa i znakova. Narod kaže da je groblje „džinovsko“, jer su u njemu sahranjivani „džinovi“. U Ćosovcu ima temelja neke građevine.
Poreklo porodica.
Negdašnji rodovi:
-Praštevci, nepoznata slava, su iz Praštevice u Deževskom srezu. Iselili su se u Kovače. Uspomena na njih očuvana je u nazivu njive – Praštevac.
-Mandići, Aranđelovdan, su rod Mandićima u Ribnici. Iselili su se u Mataruge.
-Lazovići, Aranđelovdan, su bili pored Lojaničkog ili Lazovskog Potoka. Izumrli su 1915. godine.
Današnji rodovi:
Doseljeni u 18. veku:
-Pavlovići, Stevanjdan, su nepoznatog porekla.
-Rakići, Nikoljdan, su iz Kaludre u Ibru.
-Polumirci, Sv. Petka, su iz Polumira. Rod su sa Košanima u Dragosincima i u Matarugama.
-Spasojevići, Nikoljdan, su „iz Hercegovine“. Odavde su se neki iselili u susednu Kruševicu.
Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:
-Ponorci (Damnjanovići, Milovanovići prvi i Novakovići-Arnučići), Mratindan. Rod su Ponorcima u Gokčanici i u Brezni.
-Živkovići (Arsovići i Nestorovići), Đurđic, su „od Pazara“.
-Tomovići, Sv. Vrači, su iz Vračeva u Deževskom srezu; rod su Erdoglijama u Rudnjaku i u Matarugama.
Doseljeni u periodu od 1850. do 1918. godine:
-Jovanovići prvi (Jovićevići i Milovanovići drugi), Lučindan, su „iz Deževe“.
-Zlatići, Ilindan, su rod Zlatićima u Matarugama.
-Erci, Lučindan, su do Eraca iz Ušća u Ibru.
-Jaćimovići, Aranđelovdan, su „od Pazara“ i rod su Jaćimovićima u Meljanici.
-Dugalići, Lazarevdan, su rod Dugalićima u Matarugama.
-Filipovići, Jovanjdan, su „od Studenice“.
-Dimitrijevići, Mitrovdan, su iz Polumira u Ibru.
-Jablanovići, Aranđelovdan, su iz Cerja u Gokčanici a starinom su „od Deževe“.
-Milojčevići, Đurđic, su od Milojčevića iz Gokčanice.
-Jovanovići drugi, Đurđic, su rod Jovanovićima u Cerju.
-Ristovići, Tomindan, su od Ristovića prvih iz Zamčanja.
-„Požarevci“ (Miljojkovići), Ilindan, i:
-„Požarevci“ (Grujići), Đurđic, su iz Toponice u požarevačkoj Moravi.
-Lužnjani (Lugonići i Milosavljevići), Pantelijevdan, su rod Lužnjanima u Meljanici.
-Vilimonovići (Tašići i Milutinovići), Alimpijevdan, su došli „na miraz“ od Vilimonovića iz Dragosinaca.
-Milići, Jovanjdan, su iz Milića kod manastira Studenice. Rod su Milićima u Dragosincima.
Porodice doseljene posle 1918. godine:
-Čibukovci, Đurđevdan, su iz Čibukovca kod Kraljeva.
-Vukićevići, Đurđic, su od Vukićevića iz Ušća na Ibru.
*
Poreklo stanovništva sela Kruševica (danas u sastavu naselja Žiča), Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik porekla Milodan.
Topografske prilike.
Seoske kuće su oko Žičke Reke, Kovačevačkog Potoka i pored puta Kraljevo – Žiča.
Brda: Đekovsko Brdo, Malo Brdo, Lisičje Brdo, Busara, Vidosave, Vrtaljka, Kalemi, Okršak, Šeničište i Zelenike.
Vode.
Reka: Ibar.
Potoci: Žička Reka, Elezovac i Kovačevački Potok.
Izvori: Ajdučka Česma, bajov Izvor, Izvor „u Vidosave*“, Kokinac i Manastirska Česma.
Pije se voda i iz deset bunara.
*Naziv za brdo, šume, livade i izvor je po nekoj Vidosavi, koja je „kao devojka zgrešila“ a Antonije Ristić-Pljakić, Karađorđev vojvoda, je naredio da se devojka veže konjima za repove. Na tom brdu konji su rastrgli devojku.
Zemlje i šume.
Njive: Ade, Gaj, Zatonjak, Mrtvice, Rastoke, Rečnice, Topole, Razlivci, Otoke, Parloški Brod u Prudovi – sve pored Ibra.
Livade: Livade „u Vidosavi“, Guvna, Otoke, Salaši, Trsine i Ševari.
Šume i utrine: Brdo, Lisičje Brdo, Zelenike i „u Vidosave“.
Bačije: Čikare – na Stolovima i „na Vidosave“.
Tip sela.
Selo je podeljeno na tri kraja, koja se zovu: Kruševica oko Žičke Reke i pored puta Kraljevo – Žiča, do mosta na Kovačevačkom Potoku; Trešnjari, na kosi između potoka Zmajevca i Kovačevačkog Potoka i Parlozi – na zaravni istočno od Kruševice, na levoj strani Kovačevačkog Potoka.
Zaselak Gradi je ispod Ozrena na Stolovima, oko dva časa hoda udaljen od sela.
Ostali podaci o selu.
Naselje ima 68 rodova i 177 kuća.
Groblje je u Ornicama. Zaselak Gradi ima zasebno groblje.
Žiču s’ Batinom je Stevan Prvovenčani priložio manastiru Žiči.
Na Langerovoj karti zabeleženo je naselje Besvoga (Bezboge) a Sitzze sa znakom za manastir je manastir Žiča.
U haračkim spiskovima 1819. godine pored naziva Bezboge imai naziv Kruše, „Bezboge-Kruše“.
Vuk Karadžić je među selima Požeške nahije zabeležio i selo Bezboge.
Godine 1844. Kruševica je selo u Karanovačkom srezu u Čačanskom okrugu, sa zaseocima Gotovcem i Kovačima imala 171 kuću i 862 stanovnika.
Seoska zavetina je drugi dan Vaskrsa.
Ime selu.
Po Vukovoj Danici iz 1828. godine naziv Bezboge, po predanju, dolazi zbog mnogih nasilja „Agarjana“ (Turaka). O tome narod kazuje: „Pošto su Agarjani porušili manastir Žiču, nismo imali gde da se molimo Bogu, pa smo dugo ostali bez Boga.
Po kasnijem predanju ime selu je dao knez Miloš. Došao, kažu, knez Miloš u selo i zapitao skupljeni narod:
-Jeste li to vi što nemate Boga?
Narod ćuti a knez pita dalje:
-Koja je voćka ovde najbolja roda?
-Kruška, gospodaru, odgovori narod.
-Pa neka se selo od sada zove po krušci.
Starine u selu.
Naselje je vrlo staro; ima ga u spisku sela i župa darovanih manastiru Žiči. Po predanju ja u Gradima „bio grad za odbranu Žiče i da su ga porušili Turci“. Nema nikakvih ostataka od bilo kakve građevine. Uspomena na nekadašnji grad se sačuvala u nazivima Gradi i Građanska Reka. Kod kuća današnjih Virija je bilo „staro“ groblje, danas rastureno. Na Liparu (Stolovi) je Đipandin Grob.
Poreko porodica.
Negdašnji rodovi.
-Čkaulje (Čkauljići), Nikoljdan.
-Riznići, Jovanjdan, su rod Žojićima u ovom selu i u Cerju. Iselili su se u Kraljevo.
-Vilovci, Đurđevdan, su iz Vilova u Meljanici. Izumrli su.
-Glavonje, Đurđevdan, su rod Glavonjama u Matarugama. Doselili su se iz Vilova u Meljanici. Izumrli su.
-Krečovići su izumrli. Uspomena na njih sačuavala se u nazivu Krečkovske Vratnice. Tako se danas zove jedno mesto na putu Žiča – Mataruge, odmah više manastira Žiče.
-Županjci (Miloševići), Stevanjdan, su rod Miloševićima i Županjcima u Rudnjaku. Iselili su se u Mataruge.
-Bićelci, Lazarevdan, su se doselili iz Bićela u Ibru i nastanili u Gradima. Iselili su se u Gračac na imanje Bubalovića, kažu „na poziv“ samih Bubalovića.
-Perovići, Lučindan, su se iselili u Gružu.
-Čulje, Mratindan, su rod Čuljama u Matarugama. Izumrli su. Uspomena na njih se sačuvala u nazivu njiva – Čuljovača.
Današnji rodovi:
Starinci:
-Janjići, Nikoljdan. Neki su se iselili u Kraljevo.
-Marinkovići, Sv. Petka.
-Milićevići, Trifundan.
-Paunovići i Galovići, Jovanjdan.
-Maričići, Aranđelovdan i;
-Pilivikovići (Joksimovići) su nepoznatog porekla a doselili su se iz Metikoša.
Doseljeni u 18. veku:
-Božanići (Đekići, Jovanovići, Jovičići i Gajovići), Simeundan, su „od Nikšića“.
-Elezovci, Đurđic, su iz Vučitrna.
-Gvozdenovići (Spasojevići prvi), Aranđelovdan, su iz Crne Gore. Gvozdenovići su kupili zemlju od seoskog spahije i nastanili se u Zimovnicima. Rod su Mitrovićima u Matarugama.
-Piskanjci, Đurđic, su iz Piskanja u Ibru.
-Petrovići prvi, Lučindan, su od Novog Pazara.
-Bekovci, Jovanjdan, su iz Bekove u Deževskom srezu. Ovamo su došli iz Brezne.
Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:
-Polumirci, Sv. Petka, su rod Polumircima u Gotovcu.
-Tlačinci (Pantovići i Nedeljkovići), Aranđelovdan, su iz Ušća u Ibru, daljim poreklom su iz Tlačine u Ibru.
-Vučkovići (Maksimovići, Radovanovići i Vučinići), Mitrovdan, su „od Studenice“, rod su Vučinićima u Cerju.
-Petrovići drugi, Sv. Petka, su iz Čajetine u Ibru.
Doseljeni u peiodu od 1851. do 1918. godine:
-Vršani, Aranđelovdan, su iz Vrha u Ibru.
-Bekčići, Nikoljdan, su iz Jošaničke Banje u Ibru.
-Pećanci, Sv. Petka, su od Peći.
-Dugalići, Lazarevdan, su rod Dugalićima u Matarugama.
-Bogićevići (Arsovići), Stevanjdan, su „od Pazara“.
-Žojići, Jovanjdan, su rod Žojićima u Cerju.
-Čkovre (Paunovići), Jovanjdan, su od Čkovra iz Brezne.
-Paunovići, Nikoljdan, su iz Baljevca u Ibru.
-Đokovići, Nikoljdan, su iz Žižavaca u Ibru.
-Đekovići, Jovanjdan, su od Đekovića iz Jošaničke Banje u Ibru.
-Jemuovići, Petrovdan, su iz Baljevca u Ibru, rod su Radovanovićima u Cerju.
-Čakani (Čakanovići), Alimpijevdan, su iz Tadenja u Ibru, rod su Mrgićima u Dragosincima.
-Biserci (Biserčići), Miholjdan, su rod Biserčićima u Otrocima.
-Mijatovići, Sv. Vrači, su od Mijatovića u Kamenici.
-Erdoglije, Sv. Vrači, su rod Erdoglijama u Matarugama i Rudnjaku.
-Žarkovići, Jovanjdan, su rod Žarkovićima i Predolima.
-Ponorci (Mionići, Jaćimovići i Ružići), Mratindan – prekada Petrove poklade, su rod Ponorcima u Gokčanici.
-Čomage, Aranđelovdan, su rod Čomagama u Meljanici.
-Gudžule, Stevanjdan, su od Sjenice, ovamo su se doselili iz Čibukovca u Nadibru.
-Aleksandrići, Sv. Aleksandar Nevski, su od Vasojevića, ovamo su se doselili iz Željeznice u Ibru.
-Đuraševići, Đurđic – prekade Đurđevdan, su rod Đuraševićima u Predolama.
-Vidojevići (Tanaskovići prvi, Gajovići, Markovići i Savići), Jovanjdan, su od Lopaćana iz Cerja. A Tanaskovići su od Lopaćana (Tanaskovići) iz Rudnjaka.
-Petrovići treći, Nikoljdan, su od Petrovića iz Rudnjaka.
-Milovanovići prvi, Lučindan, su rod Milovanovićima u Gotovcu.
-Glavčići, Nikoljdan – prekada Sv. Mojsej, su rod Džodama u Rudnjaku.
-Starčevići, Nikoljdan, su rod Starčevićima u Brezni.
-Virijevići, Aranđelovdan, su od Virijevića iz Čukojevca u Gruži.
-Poledice, Nikoljdan, su iz Poledice u Moravičkom srezu, naselili se najpre u Kovačima, pa otuda došli ovamo.
-Radovići (Golomanovići), Aranđelovdan – prekada Velika Gospojina. Otac im se doselio iz Donje Morače.
-Smiljkovići, Nikoljdan, su od Smiljkovića iz Rudnjaka.
-Pandrci (Miladinovići), Alimpijevdan – prekada Đurđevdan, su od Pandrca iz Predola.
-Spasojvići dugi, Nikoljdan, su rod Spasojevićima u Gotovcu.
-Simovići (Nikolići i Milovanovići), Sv. Aleksandar Nevski – prekada Aranđelovdan jesenji, su iz Vasojevića, ovamo su došli iz Debelog Jasena u Moravičkom srezu.
-Rudinci, Sv. Aleksandar Nevski – prekada Aranđelovdan, su iz Rudina u Studeničkom srezu.
-Tanaskovići drugi, Lučindan, su rod Tanaskovićima u Kovačima.
-Beškovići, Mratindan, su iz Donjeg Kolašina, ovamo su s doselili iz Caričine u Sjeničkom srezu.
-Jablanovići, Aranđelovdan, su rod Jablanovićima u Gotovcu.
-Đorđevići, Lazarevdan, su rod Đorđevićima u Metikošima.
-Rogići, Aranđelovdan, su se doselili iz Pipera. Rod su Rogićima u Dragosincima.
–Stanići, Đurđevdan – prekada Đurđic, su rod Stanićima u Ribnici.
-Dunići, Jovanjdan, su iz Crne Gore.
-Milojčevići, Đurđic, su od Milojčevića iz Crvnja u Gokčanici.
-Milanovići, Nikoljdan, su se doselili kao sluge iz Adrana u Nadibru, najpre u Kovače, a otuda ovamo.
-Pribanovići, Tomindan – prekada Tomina Nedelja, su od Pribanovića iz Jelakca u Župskom srezu.
-Zečevići, Jovanjdan, su rod Zečevićima u Cerju.
-Ćirovići, Aranđelovdan, su iz Sirče kod Kraljeva, doselili se „na imanje“.
Doseljeni posle 1918. godine:
-Nešovići, Aranđelovdan, su iz Pravoševa u Sjeničkom srezu.
-Sekulići, Pantelijevdan, su iz Zagrađa u beranskim Vasojevićima a starinom su iz Kuča.
-Radonjići, Srđevdan, su Vasojevići, ovamo došli iz Morače.
-Dragišići, Aranđelovdan – prekada Lučindan, su iz Radeće u Piperima.
-Taslaci (Taslakovići), Aranđelovdan su iz Caričine u Sjeničkom srezu a starinom su iz Vraneša u Donjem Kolašinu.
-Popadići (Vukojičići), Nikoljdan, su od Popadića iz Buđeva u Sjeničkom srezu a daljim poreklom su iz Lijeske u Donjem Kolašinu.
IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik porekla Milodan.
Komentari (0)