Poreklo prezimena, selo Štavalj (Sjenica)

8. mart 2015.

komentara: 25

Poreklo stanovništva sela Štavalj, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Štavalj

Štavalj je smešten u središnjem (najnižem) delu Sjeničke kotline, 12 km istočno od Sjenice i sa njom je povezan asfaltnim putem. Svrstava se u seoska naselja razbijenog tipa i nalazi se sa obe strane magistralnog puta Sjenica – Duga Poljana – Novi Pazar. Smešten je u visinskoj zoni 1.070-1.120 m, između brda Bojište i Popove glavice. Kroz atar sela protiče reka Vapa, kojoj pritiče Štavaljski potok. U okviru sela nalaze se zaseoci Kaličani, Radulovići i dr. Površina seoskog atara iznosi 1.789 ha, a katastarske opštine 3.776 ha, koja obuhvata i atare sela Boguti (795 ha), Višnjice (397 ha), Kneževca (596 ha) i Kokošića (199 ha). Selo je 1921. godine imalo 60 domova i 624 stanovnika. Prema popisu 2002. godine Štavalj je imao 312 stanovnika. Štavalj je najveće selo na teritoriji Sjeničkog kraja.

Atar sela Štavalj odlikuje se oskudnošću u površinskim vodama i izvorima jer vode poniru u rudniku uglja u. Štavlju. Od prirodnih retkosti u selu se izdvaja Štavaljska močvara, koja nastaje od potoka Vilujaka i Vrela. Močvara se nalazi pored puta Sjenica – Novi Pazar, na 1.050 m nadmorske visine, i duga je oko 500 m. Obrasla je travom i barskom vegetacijom, tako da je na početku XXI veka zarasla, smanjena je i jedva se primećuje. U njoj se voda skoro i ne vidi i jedva se uočavaju meandri potoka. U centru sela nalazi se česma Turkača. Nedaleko od Štavlja nalazi se vrelo Belan, koje nastaje od desetak izvora i hrani vodom potok Vilujak.

Na teritoriji sela, u Štavljanskoj kotlini, nalaze se površine pod livadama, od kojih su poznatije livade pod imenom Bojište. Zapadno od Štavlja, u blizini puta Sjenica – Novi Pazar, nalazi se čista sastojina bele i crne uhe, poznate kao Štavaljska breza, na površini oko 100 ha.

Istraživanja na terenu pokazuju da je Štavalj, staro naselje. U ataru sela ima arheoloških lokaliteta iz HIV-HV veka. Utvrđeni su arheološki lokaliteti za koje se ne zna pouzdana starost. Na osnovu istraživanja Dragice Premović-Aleksić, u ataru sela postoji nekoliko lokaliteta. Sa zapadne strane izvora Belan nalazi se starija nekropola, za koju meštani tvrde da su to bili spomenici. Danas je to njiva u kojoj nema ni tragova od nekropole. Severno od rudnika “Štavalj” nalazi se brdo koje meštani nazivaju Molitva. Meštani tvrde da su se tu okupljali za vreme određenih praznika (ne znaju kojih) i da su o tim praznicima mesto pohađale “krstonoše”. Severozapadno od ssla, neposredno pre ulaza u klisuru ispod Lise, nalaze se ostaci starije nekropole, poznate kao “Latinsko groblje”. Nešto dalje od nekropole “Latinsko groblje” nalazi se lokalitet “Crkvina”. Na nešto uzdignutijem platou jedva su uočljivi tragovi zidova crkve. D. Premović-Aleksić smatra da Latinsko groblje i Crkvine čine jednu celinu. S obe strane ulaza u klisuru zvanu Lisa, kojom protičs rečica Vrelo, prostiru ss obradive površine koje meštani nazivaju “Grčke njivs”. Deo ovog prostora se i danas obrađuje, a meštani tvrde da prilikom toga nalaze gar, gorelo žito i razne druge stvari, ali bez mogućnosti saznanja o čemu se radi. Ispod ovog lokaliteta nalaze se pomenuta dva lokaliteta. Isti autor kaže da se u današnjem naselju Štavalj, na imanju Radoslava Kaličanina, nalaze ostaci starijeg naselja. U neposrednoj blizini ovog lokaliteta je izvor za koji meštani tvrde da je ozidan ciglom. U samom centru sela uzdiže se brdo (taj deo naselja je lociran na ovom brdu), koja meštani nazivaju “Gavrovi” ili Karličića brdo. Na vrhu brda se nalaze ostaci nekropole za koju se smatra da je formirana preko većeg tumula. Severozapadno od sela, na jednom od četiri kupasta brda, nalazi se lokalitet “Molitve”, isti kao pored rudnika “Štavalj”. Sa desne strane puta Sjsnica – Duga Poljana, neposredno pre mosta na Štavljanskoj reci, nalazi se potes poznat pod nazivom “Hanovi”. Tu je njiva na kojoj se nalaze ostaci hana koji je porušen – spaljen za vreme Javorskog rata (1876-1878. godine). Bio je to Jusuf-agin han, najveći na putu od Sarajeva do Kosova [Premović-Aleksić, 1989, 83-87]. Aleksandar Giljferding (1859. godine) kaže: „Tu na putu stoji han kakvog nisam video od Sarajeva. Kuća je sazidana od kamena i pokrivena crepom. Izdaleka sam pomislio da stižem do evropskog hotela.” [Giljfsrding, 1972, 122-123] Na desnoj strani Brnjičke reke, na jugoistočnim padinama brda Smiljevac, nalazi se izvor Marinkova voda. Nedaleko od izvora, u pravcu istoka, nalazi se uvala, koju meštani nazivaju “Crkvina kod Marinkove vode”. D. Premović- Aleksić, na osnovu istraživanja koja je izvršila, smatra da su to ostaci manjeg naselja, i da vreme njihovog postanka nije utvrđeno [Premović-Aleksić, 1989, 87].

Pod ovim imenom selo se javlja 1455. godine, i tada je u njemu bilo 17 domova [Premović-Aleksić, 1997, 44]. Naziv potiče od reči “štavalj”, što je praslovensko ime biljke nazvane po kiselom soku, kiselici, koja se upotrebljavala sa kiseljenje – štavljenje kože u vodi [Nedeljković, 1999, 113]. Meštani sela smatraju da je selo dobilo ime po biljci (travi) štavalj koja se upotrebljava za ishranu ljudi. Jedino je selo sa ovim nazivom u Srbiji.

U selu se nalazi rudnik mrkog uglja “Štavalj”, sa 450 zaposlenih radnika. Rudnik je počeo sa radom 1966, dok je proizvodnja u starom ugljenokopu kod sela Stup (koji je počeo sa radom 1952. godine) prekinuta iste godine. Dalekovodom je od HE “Sopoćani” 1953. dovedena struja, ali samo do rudnika Štavalj, a selo je struju dobilo 1955. godine. U Štavlju je pošta podignuta 1978, a od 1969. godine postoji i asfaltni put. Selo je telefonske veze dobilo 1987, a ostala domaćinstva 1990, dok je vodovod počeo da funkcionište 1953. godine (selo je priključeno na vodovod koji koristi rudnik). Eksploatacija uglja odrazila se nepovoljno na izdašnost izvora u selu. „Rudnik je isušio selo, nema vode ni potoka.” Glavna zanimanja su stočarstvo i ratarstvo.

O administrativno-teritorijalnim izmenama Mesne zajednice Štavalj zabeležili smo kazivanja Jevta Vučkovića: „Štavalj treba poimati kao selo koje se pominje još u drugoj polovini XV veka, i kao administrativno-teritorijalnu jedinicu – opštinu, koja je formirana 1912. godine i koja je obuhvatala sela: Štavalj, Dragojloviće, Gradac, Kneževac, Boguti, Kokošiće, Stup, Višnjice, Veskoviće, Raspoganče, Vrsjenice, Brnjica, Vrapce i Sušicu. Godine 1920. Vrsjenice su ušle u sastav opštine Raždaginja, 1955. u sastav opštine Duga Poljana ušli su Brnjica, Vrapci i Sušica.

Sedište opštine formirane 1912. godine nalazilo se u zgradi koja je bila u selu Kneževac, pored reke Knežice. Zgrada je izgorela septembra 1943. godine kada su zapaljena i sela Dragojloviće, Gradac, Kneževac, Kokošiće, Štavalj i Raspoganče. Tada je centar lokalne vlasti, tada opštine, premešten u selo Raspoganče, u kuću Milana Sredojevića, a potom u kuću Uroša Kanjevca u Stupu, pa u kuću Pere Markovića u Veskovićima. Posle izgradnje zadružnog doma 1950. godine u selu Kokošiće, lokalna vlast, tada Mesni narodnooslobodilački odbor, smeštena je u prostorije zadružnog doma, gde se od 1952. do 1955. nalazio narodni odbor opštine Štavalj, potom mesna kancelarija od 1959. godine i mesna zajednica od 1964. godine.”

Prva osnovna škola za područje opštine Štavalj takođe je otvorena u selu Kneževac, i to 1893, u privatnoj kući, do izgradnje prve školske zgrade 1962. godine, takođe u Kneževcu. Škola je podignuta pored crkve Hristovog Voznesenja, građene od 1873. do 1877. godine. Škola u Štavlju počela je da radi – bez dozvole i ilegalno – u kući Lazara Mirovića, potom u kući Stefana Grbovića, a kada je paroh Radoje Popović 1893. godine bez dozvole počeo da gradi školu u porti crkve, turske vlasti su ga pozvale na odgovornost [Vučković, 2003, 274]. Osmogodišnja škola, otvorena 1960, počela je sa radom u selu Stup, a od 1966. u opštinskom zadružnom domu (podignut 1952. godine) do izgradnje nove školske zgrade 1969. godine takođe u Kokošićima, a za područje Mesne zajednice Štavalj.

Sve institucije: osmogodišnja škola, zdravstvena stanica (otvorena 1978.), pošta (1983. godine), mesna kancelarija, mesna zajednica, zadružni dom, prodavnice) u Mesnoj zajednici Štavalj nalaze se na području sela Kokošiće. U Štavlju je i “MINEL” imao svoj pogon, koji ne radi (imao je samo probni rad). U selu se nalazi i fabrika za proizvodnju plastičnih kanti, koja je počela sa radom 2004. godine.

U periodu 1978-1987. godins na teritoriji sela Kokošiće nalazilo i naselje omladinskih radnih brigada koje su vršile pošumljavanje goleti na području opštine Sjenica. Prvi hektari pošumljenih pašnjaka 1978. godine bili su na ataru sela Kokošiće, na brdu Smiljevac. Od 1982. godine taj prostor se zove Vlastina šuma, po imenu Vlasta Parezanovića, rodom iz Ivanjice, koji je dao najveći doprinos akciji pošumljavanja. Na betonskoj ploči u Vlastinoj šumi piše: “Vlastina šuma, inž. Vlastimir Parezanović (1920-1982) ORA PEŠTER”. Na prostoru nazvanom “Štavljanska breza”, levo od puta Sjenica-Novi Pazar, postavljena je ploča sa natpisom: Na ovom mestu je 31. avgusta 1985. godine pošumljen 100.000 hektar u SR Srbiji, podsticajnim sredstvima Republike. Radovi su izvršeni 1973-1985. godine radom omladinskih radnih brigada, pokreta gorana, pripadnika JNA i šumarskih organizacija.

Dnevne migrante u Štavlju čini 5 radnika, 8 učenika srednjih škola i 15 učenika osnovne škole.

Broj stanovnika i domaćinstava sa prosečnim brojem članova u domaćinstvu

Godina        Broj stanovnika       Broj domaćinstava      Srednji broj članova u domaćinstvu

1948.                      830                                       118                                                7,03

1953.                       911                                       140                                                 6,50

1961.                      844                                        147                                                 5,74

1971.                       574                                        131                                                 4,38

1981.                       455                                        112                                                4,06

1991.                        351                                         96                                                 3,65

2002.                       312                                      108                                                 2,88

Štavalj je najviše stanovnika imao 1953. godine. U periodu 1948-1953. godine broj stanovnika je porastao za 10%. Od tada do 2002. broj stanovnika je u stalnom opadanju, i u ovom periodu se smanjio za 66%. Broj domaćinstava je porastao u periodu 1948-1961. za 25% da bi do 1991. godiie opao za 35%, ali se u poslednjoj popisnoj deceniji povećao za 13%. Prosečan broj članova domaćinstva opada od 1948, pa je 1991. evidentirano 31 domaćinstvo sa 5 i više članova (32,29%), a 2002. godine 21 (19,44%).

Domaćinstva u Štavlju:

1.Kaličanin Vujadin

Domaćinstvo ima 9 članova. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Dva člana domaćinstva su zaposlena u rodnom selu, a 2 traže posao. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: Familija potiče iz sela Kalenice (Crna Gora), od plemena Vasojevića i doselila se iz Crne Gore u Štavalj 1820. godine.

Rod: Gemaljevići.

    2.Karličić Ivan

Domaćinstvo ima 3 člana. Od osnovne škole i autobuske stanice je udaljeno 2 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. U domaćinstvu nema zaposlenih lica, a 1 član traži posao.

Rod: Zagrađani.

3.Grbović Radinko

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a 2 traže posao. Bave se uzgojem goveda i živine.

Rod: Kaličanini.

  4.Kaličanin Miljojko

Domaćinstvo ima 7 članova. Od osnovne škole i autobuske stanice je udaljeno 2,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, 1 traži posao, a 2 su učenici osnovne škole. Bave se uzgojem goveda i ovaca.

Poreklo: Familija potiče iz sela Kalenice (Crna Gora), od plemena Vasojevića i doselila se iz Crne Gore u Štavalj 1820. godine.

Rod: Gemaljevići.

   5.Slavković Zvonimir

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a jedno traži posao. Bave se uzgojem ovaca i goveda.

Rod: Kaličanini.

6.Dašić Krstivoje

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu. Bave se uzgojem ovaca i goveda.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore.

Rod: Rakonjci.

   7.Kaličanin Vukajlo

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Dva člana domaćinstva su zaposlena u rodnom selu, a 1 traži posao. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče iz sela Kalenice (Crna Gora), od plemena Vasojevića i doselila se iz Crne Gore u Štavalj 1820. godine.

Rod: Slijepčevići, Karličići.

  8.Radulović Milorad

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, jedno traži posao, jedno je učenik osnovne škole. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda i živine.

9.Kaličanin Velibor

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Nema zaposlenih lica, a 4 člana domaćinstva traže posao. Jedno lice je učenik osnovne škole, a 2 pohađaju srednju školu. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče iz sela Kalenice (Crna Gora), od plemena Vasojevića. U Štavalj su se doselili 1820. godine.

Rod: Slijepčevići, Karličići.

10.Zagrađanin Jagoš

Domaćinstvo ima 17 članova. Udaljeno je od osnovne škole i autobuske stanice 2,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Pet lica je zaposleno (jedno u rodnom selu, 2 u Sjenici i 2 van teritorije Sjeničkog kraja). Bave se uzgojem ovaca, goveda i živine. Jedan član domaćinstva traži posao, a 4 člana su učenici osnovne škole.

Rod: Grbovići.

   11.Radulović Časlav

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala poseduje vodu i sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih. Bave se zemljoradnjom.

12.Radulović Srbislav

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Dva člana domaćinstva traže posao. Bave se zemljoradnjom.

            13.Radulović Milorad

Domaćinstvo ima 4 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen kao radnik u rodnom selu.

14.Radulović Radislav

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

15.Radulović Đuka

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je domaćica.

16.Kaličanin Milorad

Domaćinstvo ima 8 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 traži posao. Dva lica pohađaju osnovnu školu. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

       17.Kaličanin Grujo

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

  18.Kaličanin Ivko

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Tri člana domaćinstva su zaposlena (2 u rodnom selu, 1 u drugim naseljima Sjeničkog kraja), a 1 član traži posao. Nosilac domaćinstva je prosvetni radnik.

19.Kaličanin Predrag

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala, poseduje vodu i sanitarne uređaje. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

20.Kaličanin Vukomir

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala, poseduje vodu i sanitarne uređaje. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

     21.Kaličanin Vukoman

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu. Bave se zemljoradnjom.

    22.Kaličanin Vidoje

Domaćinstvo ima 4 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu. Bave se zemljoradnjom.

23.Kaličanin Isidor

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao. Bave se zemljoradnjom.

24.Kaličanin Vlajko

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 traži posao. Dva lica pohađaju osnovnu školu. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

25.Kaličanin Milan

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva se bavi zemljoradnjom.

     26.Kaličanin Stoja

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala, poseduje vodu i sanitarne uređaje. Dva člana domaćinstva pohađaju osnovnu školu. Nosilac domaćinstva je domaćica.

27.Kaličanin Velibor

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao. Bave se zemljoradnjom.

  28.Kaličanin Ostoja

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je učenik srednje škole, a 2 lica su studenti. Bave se zemljoradnjom.

29.Kaličanin Dragić

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 je penzioner.

30.Kaličanin Vujadin

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 traži posao. Jedno lice pohađa osnovnu školu. U domaćinstvu je 1 penzioner. Bave se zemljoradnjom.

    31.Kaličanin Miladin

Domaćinstvo ima 4 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao, a 1 je penzioner. Bave se zemljoradnjom.

32.Kaličanin Miloš

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala, poseduje vodu i sanitarne uređaje. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

   33.Kaličanin Stanislav

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i nije opremljena vodom i sanitarnim uređajima. Domaćin traži posao i bavi se zemljoradnjom.

  34.Kaličanin Radomir

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao. Dva lica pohađaju osnovnu, a jedno srednju školu. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

     35.Zagrađanin Radeta

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. U domaćinstvu je 1 penzioner.

36.Zagrađanin Desimir

Domaćinstvo ima 4 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao. Bave se zemljoradnjom.

37.Zagrađanin Milovan

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je student, a 1 je penzioner.

  38.Zagrađanin Milorad

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 je penzioner.

       39.Zagrađanin Milan

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 u ostalim naseljima Sjeničkog kraja.

40.Mirović Radonja

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 traži posao. Bave se zemljoradnjom.

41.Kaličanin Stanimirka

Jednočlano staračko domaćinstvo.

42.Kaličanin Rodoljub

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i ne poseduje vodu i sanitarne uređaje. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

43.Kaličanin Dragomir

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je penzioner.

44.Kaličanin Todor

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Pet članova domaćinstva traži posao.

  45.Kaličanin Ljiljana

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i ne poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je penzioner.

  46.Kaličanin Jovan

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 2 člana traže posao. Jedno lice pohađa srednju školu. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

     47.Slavković Zvonimir

Domaćinstvo ima 8 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

   48.Slavković Drinka

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je penzioner.

          49.Slavković Dragan

Domaćinstvo ima 7 članova. Kuća je građena od čvrstog materijala i opremljena je sanitarnim uređajima i vodom. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu. Jedno lice je učenik osnovne škole, a jedno je student. Nosilac domaćinstva je penzioner.

50.Mirović Andrijana

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je domaćica.

  51.Slepčević Drago

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od čvrstog materijala, opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedini član domaćinstva je penzioner.

52.Karličić Mladena

Jednočlano domaćnnstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je domaćica.

  53.Karličić Jovanka

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je penzioner.

   54.Karličić Ljubomirka

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala, opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Dva lica traže posao. Nosilac domaćinstva je domaćica.

      55.Karličić Radovanka

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je domaćica.

56.Karličić Rosanda

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je domaćica.

57.Kaličanin Vukašin

 

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu.

58.Kaličanin Milinko

Domaćinstvo ima 4 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je učenik osnovne, a 2 člana srednje škole. Bave se zemljoradnjom.

59.Kaličanin Milorad

Domaćinstvo ima 7 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Tri člana domaćinstva su zaposlena u rodnom selu. Bave se zemljoradnjom.

60.Kaličanin Radivoje

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva traži posao, a 1 je student. Bave se zemljoradnjom.

61.Kaličanin Stanisava

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu. Nosilac domaćinstva je penzioner.

        62.Kaličanin Mihailo

Domaćinstvo ima 8 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Dva člana domaćinstva su zaposlena (1 na teritoriji Sjeničkog kraja, a 1 van), a 2 lica traže posao. Nosilac domaćinstva je penzioner.

63.Kaličanin Slavica

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u opštini Sjenica, a 1 studira. Nosilac domaćinstva je penzioner.

   64.Kaličanin Mikota

Domaćinstvo ima 7 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Dva člana domaćinstva su zaposlena u rodnom selu, a 2 su učenici osnovne škole. Nosilac domaćinstva je penzioner.

  65.Kaličanin Rodoljub

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i ima vodu i sanitarne uređaje. Jedno lice traži posao. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

       66.Kaličanin Zagorka

Domaćinstvo ima 10 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Četiri člana domaćinstva su zaposlena u rodnom selu, 1 traži posao, a 1 je učenik osnovne škole. Nosilac domaćinstva je domaćica.

     67.Kaličanin Milanka

Domaćinstvo ima 7 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, 2 lica traže posao i 2 lica pohađaju osnovnu školu. Nosilac domaćinstva je domaćica.

    68.Grbović Radoman

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 traži posao. U domaćinstvu je 1 učenik osnovne škole i 1 student.

  69.Grbović Desimir

Domaćinstvo ima 4 člana, Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedan član domaćinstva je zaposlen u rodnom selu, a 1 traži posao. Domaćinstvo se bavi zemljoradnjom.

  70.Grbović Selimir

Domaćinstvo ima 7 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Dva člana domaćinstva traže posao, a 1 je učenik osnovne škole. Bave se zemljoradnjom.

   71.Grbović Milisav

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je penzioner.

     72.Grbović Saveta

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Dva člana domaćinstva traže posao, a 1 pohađa osnovnu školu. Nosilac domaćinstva je penzioner.

         73.Kaličanin Selimir

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a jedno je učenik osnovne škole. Nosilac domaćinstva je penzioner.

            74.Grbović Mlađen

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a jedno traži posao. Nosilac domaćinstva je penzioner.

75.Grbović Velimir

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a jedno u drugim naseljima Sjeničkog kraja. U domaćinstvu je i 1 učenik osnovne škole.

    76.Grbović Ranđija

Domaćinstvo ima 7 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima.

Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a jedno traži posao. U domaćinstvu je 1 učenik osnovne škole i 1 student. Nosilac domaćinstva je penzioner.

77.Grbović Čale

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedini član domaćinstva je penzioner.

         78.Grbović Puniša

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu. Nosilac domaćinstva je penzioner.

      79.Grbović Petronije

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedno lice je zaposleno u opštini Sjenica. Nosilac domaćinstva je penzioner.

80.Karličić Ilija

Domaćinstvo ima 2 člana. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je penzioner.

      81.Dašić Stojana

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je vodom i sanitarnim uređajima. Jedini član domaćinstva je domaćica.

Iseljenici iz Štavlja:

     1.Kaličanin Raica

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se u Čačak 1990. godine radi ženidbe. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (bravar). Porodična slava: Mitrovdan.

   2.Kaličanin Dragovan

Domaćinstvo ima 3 člana. Iselili su se u Kragujevac 1975. godine iz neodređenih razloga. Nosilac domaćinstva ima srednju mašinsku školu. Porodična slava: Mitrovdan.

     3.Grbović Goran

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se u Lazarevac 1991. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju mašinsku školu. Porodična slava: Sv. Alimpije.

       4.Radulović Radenko

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se u Kraljevo 1977. godine radi ženidbe. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (TV mehaničar). Porodična slava: Sv. Luka.

       5.Kaličanin Miloš

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Beograd 1986. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (mašinski tehničar). Porodična slava: Mitrovdan.

        6.Slijepčević Bane

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kraljevo 1963. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. Luka.

  7.Karličić Radivoje

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se u Smederevo 1981. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju mašinsku školu. Porodična slava: Sv. Luka.

8.Dašić Vladeta

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Zrenjanin 1984. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio fakultet. Porodična slava: Sv. Jovan.

      9.Zagrađanin Branimir

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Beograd 1985. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio gimnaziju. Porodična slava: Sv. Pantelija.

     10.Kaličanin Gavrilo

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se u Kraljevo 1978. godine, radi zaposlenja. Porodična slava: Dmitrovdan. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (bravar).

11.Karličić Radoslav

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Čačak 1985. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (strugar). Porodična slava: Sv. Luka.

    12.Kaličanin Mikailo

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Čačak radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (bravar). Porodična slava: Mitrovdan.

     13.Slavković Ljubivoje

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Niš 1978. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio Pravni fakultet. Porodična slava: Sv. Nikola.

Na osnovu podataka iznetih u prethodnom tekstu, stanovništvo iz Štavlja se iseljavalo prema Kraljevu, Beogradu, Čačku, Lazarevcu, Kragujevcu, Smederevu, Nišu i Zrenjaninu.

U periodu 1991-2002. godine broj stanovnika do 19 godina starosti je smanjen za 14%, a preko 60 godina života povećan za 14%. Indeksi starenja su 1991. bili 1,20, a 2002. godine 1,60 indeksnih poena. Preko 15 godina života bilo je 1981. godine 381, 1991. godine 295 i 2002. godine 263 stanovnika. Prezentovani pokazatelji ukazuju na to da je i ovo naselje zahvaćeno procesom depopulacije i starenja.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  348      99,14

muslimani     2          0,58

ostali             1          0,28

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi               312      100,00

Bošnjaci        –           –

Muslimani    –           –

Ostali            –           –

Po popisu iz 2002. godine u Štavlju su živeli Srbi (100%), čiji su se preci doselili u XVIII veku iz Crne Gore. Najveći broj domaćinstava slavi Sv. Luku, Sv. Alimpija, Sv. Jovana, Sv. Nikolu, Sv. Stefana, Sv. Panteliju, Kirilovdan, Đurđic i Mitrovdan.

U periodu 1981-2002. godine smanjen je broj stanovnika bez školske spreme za 51%, sa 4 razreda osnovne škole za 55% i sa osnovnom školom 31%, a povećao se broj sa srednjom školom za 74%. Sa višom školom i fakultetom bilo je 1981. godine 5, 1991. godine 4 i 2002. godine 6 lica. Prema podacima iz 1991. bilo je 35 nepismenih lica (11,86%), a 2002. godine 28 (10,64%).

Struktura zemljišnog i stočnog fonda ukazuju na to da bi poljoprivreda trebalo da bude dominantna privredna grana. Imajući u vidu lokaciju Štavlja, Bagačića, Gornje i Donje Vape, Čedova i Gonja (to su sela oko Sjenice i u Sjeničkom polju), govedarstvo je zastupljeno pre svega zbog blizine tržišta. U ovim selima, ali i u Donjim Goračićima i Raždaginji, u novije vreme se gaji semenski i merkantilni krompir. Tokom 1981. godine dominiralo je ovčarstvo sa 891 grlom. Odmah iza je bilo govedarstvo sa 824 grla. Podaci iz 2002. godine ukazuju na intenzivan pad u oblasti stočarstva, gde je ovčarstvo zabeležilo drastičan pad.

Podaci pokazuju da domaćinstva najveći prihod ostvaruju iz nepoljoprivrednih grana, što je i razumljivo kada se ima u vidu činjenica da se u selu nalazi rudnik, u kome su mnogi meštani našli zaposlenje. U Sjeničkom basenu lignitno-mrkog uglja su do sada utvrđene rezerve procenjene na oko 213 miliona tona. Raspoloživi podaci ukazuju na to da je ekonomska vrednost uglja u ovom basenu velika i da predstavlja značajnu energetsku bazu za razvoj privrede ne samo Sjeničkog kraja, već i čitavog Starog Vlaha [Pavlović i dr, 2002/2003].

Mesečna proizvodnja u rudniku kreće se od 3.500 do 4.500 tona uglja. Da bi rudnik pozitivno poslovao, neophodno je ostvariti mesečnu proizvodnju od 10.000 tona, a za ostvarivanje minimalne zarade neophodna je mesečna proizvodnja od 12.000 tona uglja. Stanje u proizvodnom procesu rezultat je ukupnog broja zaposlenih i direktno vezanih za proizvodnju. Rudnik ima 485 zaposlenih radnika, od toga 160 rudara, pri čemu je samo 130 jamskih radnika. Podaci jasno govore sa kojim je problemima suočen rudnik [Pavlović i dr, 2006].

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (25)

Odgovorite

25 komentara

  1. Ivan Karličić

    Pošto se – za razliku od uspešnog štampanja linka video zapisa – nisu dobro odštampali ovde u prethodnom komentaru šifrovani linkovi za tekstove Keneta Nortveda ponavljam ih sada na drugi način, u obliku naslova pod kojima se mogu naći na Guglu (uz ponovljenu napomenu da su ovo drugi slični tekstovi, a da ZASADA nisam uspeo da u pisanom obliku pronađem traženi konkretni citat):
    Lepenci su Dinarci – Slobodna Srbija SERBIJANA
    Old European culture: Genetic family languages

  2. Đorđe Grbović

    Pozdrav dobri ljudi, istraživajući poreklo i značenje moga prezimena naleteh i na ovaj interesantan zapis o selu Štavalj. Naime, ja sam iz Čačka i moji su već generacijama odavde. Slava sveti Alimpije Stolpnik. Ono što sam uspeo da saznam od ovih starijih je to da su se moji preci doselili u Čačak u drugoj polovini devetnaestog veka iz Štavlja. Nikada nisam bio u tom kraju i ne poznajem nikoga od Grbovića iz Štavlja, ali me je uvek interesovalo odakle i kada su se doselili tu. Ono što sam ja uspeo da otkrijem nekim svojim istraživanjem je da su manje-više svi Grbovići od Novljana u Drobnjacima u sadašnjoj Crnoj Gori odnosno staroj Hercegovini, pa je odatle grupa stigla u Tičije Selo u nekom periodu i onda se proširila dalje ka Prijepolju, Novoj Varoši, Užicu, Valjevu, neki čak i ka Leskovcu. Međutim nigde se ne pominju ni Štavalj ni Čačak. Ono što znam je da je moje prezime i ne baš toliko često kao neka druga, te stoga i znam da je skoro svako ko se preziva kao ja na neki način povezan u bližem ili daljem srodstvu koje na kraju vodi ka epicentru Drobnjaka. Takođe znam da ne slave svi Grbovići istu slavu. Čini mi se da u Drobnjacima slave Đurđevdan…
    Elem, videh da ovde ima ljudi iz štavaljskog kraja koji su dobro upoznati sa istorijskim prilikama, pa bih vas upitao, da li neko od vas zna nešto o Grbovićima iz Štavlja, kada su se doselili, odakle su se doselili, čime su se bavili, koju slavu slave, koju su slavili, kada su je promenili i zašto? Itd itd…
    Unapred se zahvaljujem, i želim vam svima sve najlepše. 🙂

    • Bosko

      Postovani Djordje,a i ostali,ja sam od originala Grbovica iz sela Poscenje podno Durmitora,do mene moja linija od Kosovskog Boja pa naovamo svi su se radjali u Poscenju, ( ja u Beogradu ) . Postoje zabelezene tri seobe Grbovica,prva od njih je kako ste naveli preko Ticijeg Polja,bio je lep tekst o tome na internetu ali ne mogu da ga nadjem vise. Izvorna Slava je Sveti Sava i tacno je damo svi u neku ruku rod bas zbog neobicnosti prezimena koje je nastalo tako sto je Vojvoda Djurjan Kosovcic zaradio grb u boju na Kosovu i otada je ta grana Kosovcica ponela prezime Grbovic. Prvi je bio Joko – Omakalo Kosovcic-Grbovic a prva odiva bila je Grlica udovica Stevana Musica,koju je Djurjan doveo posle bitke i ozenio za Joka. Grlica je inace bila od roda Nemanjica te mozemo reci da imamo plave krvi. Svako dobro!

      • Đorđe Grbović

        Boško, zahvaljujem na odgovoru, i oprostite što se nisam ranije javio. Pomenuli ste da su zabeležene tri seobe Grbovića, želeo bih o tome nešto više pročitati ako se to može negde pronaći?
        Nego, posebno je interesantna priča o poreklu prezimana koju ste ispričali. Naime i sam sam čuo od starijih (sada nažalost upokojenih) Grbovića nekoliko varijanti o tome kako su dobili prezime, ali ono što ih sve povezuje, a sada to i sa vašom pričom mogu potvrditi jeste da se radi o viteškim zaslugama. Da li je to bilo baš u boju na Kosovu ili nekim drugim bojevima ostavićemo predanju jer sa sigurnošću svakako ne možemo znati, kao ni to da li je sluga (štitonoša) postao vitez ili vitez vojvoda. Međutim ono što možemo utvrditi jeste da je Prezime veoma staro i da vuče daleke korene, kao i to da je grb zaista postojao.
        Ono što je za mene sada interesantno pitanje je, Postoji li negde sačuvana ikakva verzija toga grba? Ili barem predanje o tome šta se na njemu nalazilo? (Upućen sam da baš u Pošćenju postoje brojni stećci i spomenici koji datiraju iz daleke prošlosti). Ako je kako vi kažete Đurjan Kosovčić to dobio za svoje zasluge, a prezime Kosovčić je drevno prezime povezano sa pticom Kos (koja je imala izraženu simboliku kod naših staroslovenskih predaka) onda možda možemo i govoriti o Kosu kao značajnom i prisutnom simbolu na grbu Grbovića? U svakom slučaju mnogo je tu interesantnih tema za proučavanje i razradu, a vama svakako još jednom mnogo hvala na odgovoru i sve najlepše vam želim. Pozdrav. 🙂

  3. Ivan Karličić

    Grbovići u Štavlju se dele na tri podgrupe poznate po nadimcima datim po rodonačelnicima: Milikići, Arsovići i Vukmanovići. Poznato je da se u prošlosti nisu nešto voleli sa mojim Kaličanima, moji Kaličani su bili bolji đaci, a Grbovići fizički napadniji. Masovne tuče Kaličana i Grbovića kočevima bile su česte u XIX veku. Po starini oni su verovatno drugi došli u Štavalj posle Kaličana mada je sporno da li su druga po redu doseljenička porodica Karličići ili Grbovići. Posle rata deca od Kaličana su imala neprijatno iskustvo da ih pri prolasku gađaju kamenjem Milikčad – deca od grane Grbovića zvane Milikići.

    Deo Grbovića se naselio u susednom selu Dunišiće, ali su zadržali žive veze sa Štavljem i imanja u Štavlju. Od te grane naseljene u Dunišićima poznata je Aleksija Grbović udata Knežević u Dragojloviću koja je živela 119 godina, umrla oko 1980. i u 119-oj godini još uvek je imala oštar vid da se saginjala da vidi da li je zrelo seme u klasju žita. Nije imala dece, zvali su je Maaama-Aleksija, razvučenim naglaskom. Sledi da je rođena oko 1861, rođena je u Štavlju, odlično je zapamtila Javorski rat 1876-78. i pripada prvom naraštaju koji je rođen u Štavlju, njen otac je već doseljenik. Njen brat Filip, naseljenik u Dunišiću, živeo je 105 godina i kažu da još ne bi umro da nije onako snažan i čio izašao po ciči zimi da plete ogradu pa se teško prehladio i od toga umro. Njegov sin Radisav (1906-1997), naseljen i sahranjen u selu Zablaće kod Čačka, poživeo je 91 godinu iako ga je 1947. nevinog teško mučila Udba nabijanjem eksera pod nokte, jahanjem po šoderu na golim kolenima i privezivanjem na struju (elektro-šokovima) pod lažnom optužbom da je bio zapisničar kod četničkog ratnog zločinca Vuka Kalajitovića Kalajita mada Radisav nije imao nijedan razred škole i nije mogao biti zapisničar.

    Stefan Grbović i Zeljo Rakonjac bili su ktitori izgradnje crkve u Štavlju 1873-77, crkve Spasenije, crkve Vaznesenja Hristovog. Stefanov brat Vuksan živeo je 112 godina, u njegovoj uglednoj kući letovale su age Spahovići u vreme turskog ropstva pre 1912. Vuksanov unuk Miloš (1905-1998) živeo je 93 godine, doživotno je bio zdrav i čuvao goveda. Miloša sam intervjuisao krajem avgusta 1995. Dobro Grbović (1911-2003) od grane Vukmanovića mi je takođe davao intervjue u dva navrata 27.juna 1993. i krajem leta 1996. Dobro je doživotno imao crnu kosu i crne brčiće, bio je otporan na pojavu sedih vlasi, a živeo je 92 godine. Intervjue sa Milošem i Dobrom uvrstio sam u svoju neobjavljenu knjigu razgovora sa živim očevicima turske vladavine u Sjenici i okolini.

    Vladalo je uverenje da su Grbovići politički zaostali jer su se uprkos svom siromaštvu naivno opredelili masovno za trulu predratnu monarhiju i za četnike. Nisu bili svesni da treba da se pobune protiv monarhije ne samo zbog siromaštva nego i zato što su tokom prvog svetskog rata od režima bili nemilosrdno žrtvovani na bespotrebnim frontovima kao stoka za klanje baš kao i druge porodice u Štavlju i uopšte u Srbiji.

    Moja prababa po ocu Perka je od Grbovića-Arsovića iz Štavlja, kći Jovana i Anuše. Udala se za mog pradedu sa očeve strane Novicu Kneževića (oko 1903-1966) iz Dragojlovića. Perka je mlada umrla pred rat, a otac Jovan, moj čukundeda, ju je nadživeo i bio je još uvek živ 50-tih godina.

    Imalo bi se tu još dosta pričati.

    • Đorđe Grbović

      Gospodine Karličiću vidim da zaista posedujete zavidan broj informacija, te s’ toga mi vi možda možete pomoći da uhvatim pravu nit. Moj pradeda Partenije Grbović je rođeni Čačanin 1878-1965. i brat mu Alempije. Međutim njihov otac Milivoje nije. Naime on se u Čačak doselio u svojoj čini mi se dvanaestoj godini sa svojim ocem NIkolom iz Štavlja. Na žalost ne znam kako se zvao Nikolin otac, ali po onome što ste napisali iznad, ukoliko sam vas dobro shvatio Grbovići u Štavalj dolaze u devetnaestom veku (polovinom) što me navodi na zaključak ukoliko je to istina da se moji preci nisu tamo preterano ni zadržali, već im je to bila da kažemo usputna stanica za dalje. Postoji priča da je razlog za doseljavanje u Čačak bilo zapravo ubistvo Turčina od strane Nikole te je on stoga i napustio Pešter (tadašnju Tursku) i prebegao u Srbiju-Čačak. Naravno kao i u svakom istraživanju po prošlosti postoje neslaganja oko toga šta se tu desilo, da li je on to uradio ili je na sebe preuzeo krivicu, zbog čega je to uradio, da li je to uopšte bio Turčin i da li je ubistva uopšte bilo, ili su razlozi čiste ekonomske prirode?
      Ono što sam želeo da vas pitam, a vidim da ste zaista upućeni u istorijske prilike toga kraja da mi ukoliko znate pojasnite šta se dešavalo dakle sredinom devetnaestoga veka u Štavlju i okolini, i kakvi su se događaji odigrali koji bi možda mogli da me navedu na dalji trag istraživanja porodične prošlosti? U svakom slučaju hvala i Sve najlepše vam želim.

      P.S. Interesantan mi je ovaj deo o masovnim tučama “došljaka” i “starosedeoca”, podsetio me je na Skorsezeov film Bande Njujorka 😉

      • Goran Grbić

        Poštovani Djordje,
        Vidim da se interesujete za poreklo Grbovića.Odma da Vam kažem da nisu svi Grbovići od istog roda.Ovi Grbovići drobnjaci nemaju veze sa Vašim Grbovićima a i ne slave istu slavu.Pored Grbovića u Štavlju se nalazi još jedan rod koji slavi Sv. Alimpija a to su Živaljevići.
        Živaljevići su početkom 18 veka naselili Štavalj iz Plava(Crna Gora),a u Gusinju pored Plava je 1921 god bilo Grbovića.
        Živaljevići su radili DNK test o poreklu i njihova haplo grupa je R1a>Z280>Y2608 kojoj pripadaju i Lončarevići,Radenovići,Radevići i Petrovići sve starinački rodovi iz tog kraja.Pored Živaljevića i Radevići i Petrovići slave Sv. Alimpija.
        Vi gotovo sigurno pripadate ovom rodu.Istom rodu pripadam i ja ,moji preci su polovinom 16 veka iz tog kraja naseljeni u Liku.
        Najkraći put da saznate poreklo Grbovića je da uradite Dnk test o poreklu.
        Ako ste zantersovani javite mi se rolotrend @yahoo.com

        Svako dobro

        Goran Grbić

  4. Gospodine Karličiću
    Dali znate nešto o poreklu Vojvode Vuka?

  5. AG

    Da li neko zna nešto o poreklu Slijepčevića

  6. ivan

    Poštovani g-dine Karličiću; Da li imate podatke o poreklu Jelića iz Kokošića, čija je krsna slava Ćirilovdan 27.02.
    Molim za odgovor.

  7. Aca

    Dali u Štavljama ima Markovica koji slave sv.Nikolu