Poreklo prezimena, sela Prnjavor i Vraćevšnica (Gornji Milanovac)

5. mart 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Prnjavor i Vraćevšnica, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Manastir Vraćevšnica
Manastir Vraćevšnica

Položaj sela – topografske prilike.

Selo se nalazi na južnim ograncima Rudnika, gde se dolina Vraćevšničke Reke širi u dolinu Gruže. Krajnje zapadne kuće su samo jednim potokom odvojene od sela Donje Crnuće.

Vode.

Selo se služi isključivo bunarskom vodom.

Zemlje i šume.

Selo ima malo svoje šume. U polju ima četiri trla, gde zimi neko od ukućana čuva stoku u košarama.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa ali kuće nisu suviše rasturene. Najveće odstojanje između krajeva može biti do 500 metara.
Selo se deli na četriri kraja: Trska, Kosovinjak, Prnjavor a naselje pored druma zovu Vraćevšnica („Drumari“). Tu su kafane, dućani, škola i ima izgleda da se taj deo još jače razvije.

Ime selu.

Samo ime sela pokazuje da je ono bilo manastirsko. Doista, zna se da je na ovom mestu bilo naselje i da se zvalo Kupinovo – zbog mnogih kupina kojih tu ima. Docnije se ono iseli sa manastirskog imanja i zasnuje selo Svračkovci. Prnjavorom se selo nazvalo tek kada je vladika Melentije otišao iz manastira Vraćevšnice.

Starine u selu.

Ima jedna crkvina, gde pričaju da je bila crkva pre nego što je podignut manastir. Kažu da je kod nje Karađorđe dizao ustanak.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Da li je deo stanovništva od sela Kupinovo ostao ovde ne može se sigurno reći, tek izgleda da današnje stanovništvo nije starije od Karađorđeva vremena. Gotovo sve familije su poreklom od Sjenice i sve su došle za vreme Karađorđeve vlade, osim nekoliko, koje su ovde došle za vreme Prvog srpsko-turskog rata. Ima jedna familija iz Njeguša, nekoliko docnije doseljenih iz oklnih sela i dr. Doseljenici su radili manastirsko zemljište kulučeći na njemu a zbog toga državi nisu plaćali porez-danak. Kada su došli, pričaju, nisu plaćali porez već su radili manastiru dva dana u nedelji. Docnije je obrađeno zemljište prešlo u njihovu svojinu.

U Trsci su ove familije:

-Miloševići. Došao praded Vujica iz Sjenice za vreme Karađorđa. Slave Aranđelovdan.
-Stevanovići. Došao praded Đerko od Sjenice („Karađorđe ga doterao“). Slave Lučindan.
-Jankovići su izumrla familija. Njihove familije ima u Vodnju – Šumadija.
-Radovanovići. Ovamo im došao praded Radovan iz sela Dujaka na Pešteru za vreme Karađorđa. Oni su familija sa Sredojevićima (Sredoje i Radovan su bili braća). Slave Jovanjdan.
-Stevanovići (Ćosovići). Došao im praded Antonije Mimović iz sela Majdana na Rudniku posle mitropolita Melentija. Starinom su od Kolašina – zvali su ih Kolašincima. Slave Nikoljdan.
-Boškovići su došli iz Sjenice 1888. godine. Slave Mratindan.
-Marinkovići su došli pre 15 godina iz Gornje Crnuće. Slave Stevanjdan.
-Tomići. Predak je došao ovde iz Lipovca a rodom je iz Knića od tamošnjih Tomića. Ušao kao uljez u kuću izumrlih Jankovića. Slave Aranđelovdan.
-Milosavljevići su skoriji doseljenici iz Peći (manastirski šumar). Slave Jovanjdan.

U Kosovinjaku su ove familije:

-Lalovići. Došao praded Radivoje („Lale“) od Sjenice. Slave Đurđevdan.
-Spasojevići su došli za vreme Prvog srpsko-turskog rata od Sjenice. Slave Jovanjdan.

U (pravom) Prnjavoru su ove familije:

-Popovići. Oni su familija sa Ognjanovićima iz Gornje Crnuće a zovu se po popu Marku, čiji je otac došao iz Njeguša. Slave Petrovdan.
-Sredojevići. Praded Sredoje Marjanović prešao ovamo 1809. godine iz sela Dujaka na Pešteru. Slave Jovanjdan.
-Radovanovići. Vidreti o poreklu kod Radovanovića iz kraja Trske.
-Stevanovići. Videti o poreklu kod Stevanovića (Ćosovića) u kraju Trska.
-Petrovići. Deda današnjih dovela majka iz Velereča i bio je dovodak u kuću popa Milivoja Đorđevića. Slave Usekovanje.
-Jovanovići. Došao ded iz Majdana rudničkog. Slave Lazarevdan.
-Jovanovići. Otac im došao iz Kumanova kao uljez u izumrlu kuću popa Milivoja Đorđevića. Slave Nikoljdan.
-Pavlovići. Novica došao iz Donje Vrbave kao uljez u kuću Stevanovića pre 22 godine. Slave Aranđelovdan.
-Pavlovići su došli pre 20 godina iz Brestovca. Slave Lučindan.
-Raketići su doseljeni pre 13 godina iz Pretoka a tamošnji Raketići su doseljeni za vreme Karađorđa od Sjenice. Slave Nikoljdan.

U Vraćevšnici („Drumari“) su ove familije:

-Stevanovići su od Stevanovića iz Trske.
-Marinkovići su došli pre 20 godina iz Gornje Crnuće od tamošnjih Marinkovića. Slave Stevanjdan.
-Ognjanovići (kovač) su došli iz Gornje Crnuće od tamošnjih Ognjanovića. Slave Petrovdan.
-Sredojevići su od Sredojevića prnjavorskih. Slave Jovanjdan.
-Đorđevići (mehandžija) su došli iz Kamenice. Slave Alimpijevdan.
-Nedeljkovići (dućandžija) su došli iz nekog sela kod Čačka. Slave Đurđevdan.
-Radivojevići (dućandžija) su došli pre 10 godina iz Kragujevca.

IZVOR: Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.