Poreklo prezimena, selo Donji Branetići (Gornji Milanovac)

31. decembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Donji Branetići, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Milenka Filipovića „Takovo“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Donji Branetici

Položaj sela.

Veći deo sela ja na povijarcu između potoka Braničice i Jasika (Ljeskovice), a u kosi, desno od Braničice nalaze se Ivanovići, Dimitrijevići i Donji Jovovići. Blaga strana, levo od potoka, Polje, vezuje za Ljevaju.

Vode.

Selo ima više izvora a to su: Donji Izvor, Ivanovića Izvor, Balavac, Studenac, Jelića Česma, Vrelo i Veliki Bakrač.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Braničica, Eldovište, Urvine, Orlova Glavica, Ploče, Jasik, Polje, Vranovica, Takiša, Staro Selo (livada) i dr. Selo ima selinu (šuma i pašnjak) na Vranovici i Donjim Stranama.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa i ima 96 domaćinstava. Deli se na rodovske grupe, među kojima si ističu Drobnjaci. Groblje je na Takiši, na povijarcu. Vašar je kod crkve na Drugi dan Vaskrsa a litija se nosila na Veliki Spasovdan.

Starine u selu.

Godine 1924. sagrađena je vrlo lepa crkvica od kamena namestu Jovanju, na granici prema Ozremu. I ranije je tu bila crkva sa starinskim grobljem, „madžarskim“. Prilikom gradnje sadašnje crkve u zemlju ju pronašli trapezu od stare, a nalazili su i palamare. Nadgrobni spomenici su upotrebljeni za gradnju crkve. J. Mišković je video na tom groblju ploče prizmatičkog trouglastog oblika. Priča se kako se kod te stare crkve poginuli mladenci, koji su bili došli na venčanje; iz šume je iskočio jelen i poplašio konje. Jedno mesto na potesu Jasiku, na povijarcu, zove se Staro Selo; nema nikakvih predanja o tom mestu, na kome od skora ima opet kuća. Od pre 60 godina počelo je građenje kuća i u Polju, ima ih, za sada, pet. U selu se nalazio nedavno razbijeni Savin Kamen sa rupom u kojoj se zadržavala kišnica, kojom su se umivale žene radi lečenja. Iza crkve je Leontijeva bašta, gde je bila kuća popa Leonitija, nekadašnjeg sveštenika u staroj crkvi: pre Leontija je bio pop Tale, a uspomena na njega se čuva u nazivu parcele Talovine.

Poreklo stanovništva.

-Jelići, ranije Jovanovići, slave Jovanjdan. Oni spadaju u najstarije stanovnike u selu, kao i Ivanovići i Miloševići i svi se oni smatraju starincima i pored toga što znaju da im je predak došao iz Bosne. Kada su došli stanovali su u zemunici u potoku, do same Braničice. Njihov predak je trgovao stokom još za vreme Turaka.
-Ivanovići, ranije Petrovići, slave Đurđic. Oni su poreklom iz Hercegovine. Sada imaju nadimak Lepiri. Prvo su im kuće bile u potoku. Predak Ivanovića doveo je pretke Aksentijevića i Miloševića i poklonio im zemlju da bi imao komšije.
-Miloševići ili Čeperkovići, slave Nikoljdan. Oni su nepoznatog porekla.
-Aksentijevići, slave Đurđevdan. Petar, otac pradeda Aksentija Stranjevića došao je od Užica, iz Dobrinje i najpre služio kod Ivanovića.
-Drobnjaci, slave Đurđevdan. Oni su došli iz Sjenice a starinom su iz „Crne Gore“. Praded, odnosno prapraded (čukunded), zvao se Radivoje Veselinović.
-Danilovići i Gačanovići, slave Stevanjdan. Oni vode poreklo od dva brata koji su došli iz Crne Gore, tobože iz Danilovgrada. Danilo je čukunded Obrada Danilovića, čoveka od 65 godina. Priča se da se knez Miloš krio od Danilovića.
-Jovovići i Dimitrijevići, ranije Tešovići – slave Nikoljdan. Praded je došao iz užičkog Kačera. Ubio je Turčina pa je pobegao. Jovovića ima naseljenih i u Ljevaji. Na nadgrobnom spomeniku Simeuna Jovovića piše da je umro 1849. godine a poživeo je 55 godina. Njihovo doseljavanje, dakle, pada verovatno u početak 19. veka. Oni su već bili došli dok je predak Jelića bio trgovačkim poslom izvan sela, pa im je oborio „busaru“, koju su oni bili podigli, te su morali da se premeste na današnje mesto.
-Glišovići, Petrovići i Obradovići su jedan rod, ranije – a i sada – sa opštim imenom Šopali. Svi slave Đurđevdan. Došli su iz užičkog Kačera istog dana kada i predak Jovovića. Daljim poreklom su iz Crne Gore. Petrovića ima iseljenih u Ručićima a Glišovića u Grabovici.
-Novakovići, slave Nikoljdan. Dobrivoje Novaković, sada u Americi, došao je iz Ozrema svom ujaku kao posinak i ovde zasnovao porodicu.
-Mijatović M., slavi Nikoljdan. On je došao iz Gornjih Branetića babi u kuću i ostao ovde kao naslednik.
-Jevtovići, slave Đurđevdan po imanju. Otac im došao pre 60 godina iz Varaga „na imanje – u kuću“.
-Trnavci M. i I., slave Lučindan. Otac, odnosno ded, došao je pre 55 godina iz Gornjih Branetića ženi „u kuću“.
-Trnavac LJ. je došao pre Drugog svetskog rata kod tetka a posle se oženio od Drobnjaka i ostao u selu.
-Kalimančević, slavi Đurđic. On je došao 1918. godine iz Ugrinovaca „na miraz – ženi u kuću“.
-Čolići, slave Nikoljdan. Otac im je došao iz Ozrema pre 55 godina „ženi u kuću“.
-Pavlović, slavi Đurđic. Došao kod deda iz Donjih Banjana, pre 20 godina. Tamo je slavi Lazarevdan.
-Gačanović Milorad, stvarno Vujičić, slavi Stevanjdan. On je došao kao posinak iz Ozrema pre 17 godina.
-Kovačević je došao iz Teočina „na miraz“ u Drobnjake 1943. godine.
-Simović, slave Đurđevdan. On je došao iz Ručića „ženi u kuću“, takođe u Drobnjake, 1943. godine.
-Todorović je došao iz Reljinaca „na imanje“ u Glišoviće, 1947. godine.
IZVOR: Milenko Filipović – Takovo. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Milan Gačanović

    Gačinovići su Gačanovići. Ovo se odnosi na Takovski kraj.