Poreklo prezimena, selo Polom (Gornji Milanovac)

Poreklo stanovništva sela Polom, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Milenka Filipovića „Takovo“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo je u južnoj podgorini Rajca, po velikim kosama i stranama između izvornih krakova Velike Dičine i oko njih. U ovom selu se i sada mnoge kuće nalaze pored potoka, radi zaštite od vetra.

Vode.

Potoci su: Bašića Rijeka, Šiškovac, Despotovački Potok, Rajački Potok, Toplici, Kolenički Potok i dr. Izvori u selu su: Koleničko Vrelo, Toplici, Studena Česma, Kostića Česma, Despotovića Česma, Đurovića Česma i Studenac.

Zemlje i šume.

Njive, livade i zabrani su na mestima: Šukića Dolina, Suve Ornice, Panovica, Belo Kamenje, Kolenička Livada, Lučana Dolina, Ugarice, Klik, Grabovik, Grašac – brdo i potes, Veliki Stoviš, Brezje, Petlača, Luka, Jolska Strana, Jolovina, Draškića Brdo, Crni Vrh, Veliko Brdo, Vučja Kosa i dr.
Mesta u „planini“ nad selom: Dobro Brdo, Jaćimova Kosa, Vis, Dimitrijev Zabran, Rid, Viljujak, Rajac, Krstova Glavica, Konjski Tor, Vučje Trkalište, Dobro Polje, Ravna Rijeka, Šiljak i Stanovište. Selo je imalo prostranu selinu koju je uzela država. I danas ima dosta šume u seoskom ataru.

Tip sela.

Naselje je razbijenog tipa i deli se na zaseoke: Bubovac, Bubovački Potok, Draškiće, Šiškovac, Panjeve i Brezje. U selu je 118 domaćinstava a na planini 14 polomskih i jedna lozanjska „koliba“.
Groblje je na Ugarici, na kraju sela. Seoska „obetina“ je Beli Petak, prvi po Trojicama. „Porta“ je bila u „selu“ iznad kuća Miloševića.

Starine u selu.

Na Malom Brezju pod Rajcem ima mnogo šlaknje. Za groblje se tvrdi da je bilo „madžarsko“ I grobovi u donjem delu seoskog groblja zovu se „madžarskim“. Na njima su manji ili veći stubovi u preseku, četvrtasti sa urezanim običnim krstom ili krstom u krugu. Na potoku Kadinu Konaku na Rajcu, priča se, bilo je letovalište nekog kadije a na tom mestu su izoravani, pre nekih 50 godina, bakarni i srebrni novci.
Kod polomskih vodenica postoji kamen za koji se veruje da je na njemu ležao i odmarao se Sv. Sava i da su na kamenu ostali otisci njegovog tela i kurjačkih šapa. Kurjaci su bili njegovi kerovi. Tu u potoku je Savin Vir. Priča se da je Mako Kraljević bacao kamenje sa Vijuljka na Rid i obratno, i na Ridu pokazuju kamen, koji je on tobože bacio.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Opšte je predanje da su u selu ranije bile „pustaije“, na koje su se naseljavali ljudi od Užica i iz Bosne. Veruje se da po odlasku Madžara iz ovog sela u njemu niko nije živeo 20-30 godina. Ne može se utvrditi koji je rod prvi došao u selo.

Rodovi su:

–Vasilijevići, slave Nikoljdan. Oni su od „povrazice“ Vasilija, koji je bio knez u selu u tursko vreme. Vasilije i Petarsu bili deca od dva brata. Zajedničkog su porekla, tj. jedno „pleme“ su:
–Topalovići;
–Savčići;
–Nikolići;
–Miloševići i;
–Petrovići-Čelovići.
Od njih su i Jevtići-Lipljanci u Kačerskom selu Liplju. Verovatno su poreklom iz Starog Vlaha, od Javora a došli su u isto veme kad i „Kostići“*.
*Jedan od Ilića bio se „pobratimio“ sa jednim od Topalovića. Jednom su pošli zajedno da se tuku sa nekim. Nazdravili su jedan drugom. Pobratim Topalavić nazdravi Kosti (Iliću) praznom čuturom. Kosta reče njemu:
-Ti meni pobratime praznom, ja ću tebe punom“ – pa potegne pištolj i ubije ga. Poginuli, pre nego što je izdahnuo, ostavi u amanet da se njegovi ne uzimaju sa Kostićima (Ilićima). Po njegovoj udovici Savki potomstvo je nazvano Savčići. Dugo su ova dva roda bila u zavadi.
–Jolići ili Jolovići, Dmitrovići i Ristovići su jedan rod, slave Nikoljdan. Poreklom su iz Starog Vlaha. Ima ih kao Pavlovića u Boljkovcima. U Polom su došli iz Boljkovca (ili Liplja) u prvoj polovini 19. veka.
–Ivanovići, Damnjanovići (ili Tomići) i Petrovići su jedan rod, slave Nikoljdan. Nose nadimak Kolenike, jer im je jedan predak bio veoma visok. U Polom su došli posle 1804. godine braća Ivan, Damnjan i Petar sa ocem od Sjenice a daljim poreklom su verovatno iz Hercegoine; njihovi stričevi su otišli u Slavkovicu (Nikolići) ali i u Mačvu.
–Kostići (ili Ilići), Draškići (Draškovići) i Živkovići su jedan rod i slave Nikoljdan. Starinom su od Sjenice odakle su došli u Polom Jevrem, Draškoi N. Neki srodnici su im, prilikom seljenja, zaostali u Rajcu u Dragačevu. Predak Kostića bio je ovde neki glavar, dok je kadija sedeo na Rudniku. Draškići su novije vreme počeli da se zovu Draškovići, po ugledu na pok. Milorada Draškovića, ministra, koji je bio od njih. Draškića ima iseljenih u Topoli. Istaknut čovek među njima bio je 1815. godine Marko-Markelja Draškić, koji je učestvovao na sastanku u Takovu 1815. godine. Prema predanju, Markelja je po nagovoru kneza Miloša na Dublju ubio vojvodu Milića Drinčića. Draškiće i Živkoviće zovu Turcima, navodno stoga što su im preci ubili Turčina u starom zavičaju pa pobegli.
–Despotovići ili Džokići, slave Aranđelovdan. Zovu ih Starovlasima, jer su poreklom iz Starog Vlaha, iz sela Komarana, odakle im je predak Despot pobegao zbog toga je ubio Turčina. Njihov ogranak su Džokići u kačerskom Liplju a treba da su istog porekla i Džokovići u Majdanu, koji znaju da su poreklom iz Kolašina. Despotovići su dugo čuvali zemljani lonac donet iz Sjenice.
–Radovići, slave Aranđelovdan. Oni su noviji doseljenici iz Bosne, došli im dedovi. Bila su dva brata hajduci na Romaniji, kada nisu više mogli tamo da opstanu, oni pređu u Srbiju, pa se jedan naseli u Polomu a drugi u Slavkovici.
–Savići-Živanići su zajedničkog porekla sa Vaskovićima u Teočinu.
–Đurovići, slave Stevanjdan po imanju. Ded im došao iz Ozrena.
–Vuletići, slave Nikoljdan po imanju. Došao im otac iz Prijevora, oko 1895. godne, najpre je služio na više mesta, dog ga nije posinio Teovan Draškić.
–Čalukovići, slave Nikoljdan po imanju i rodu. Otac im došao iz Ljevaje „na imanje“ oko 1905. godine.
–Jelići, slave Nikoljdan po imanju. Otac im došao iz Bogdanice, prizetio se posle Prvog svetskog rata.
–Gačići, slave Nikoljdan po imanju. Došao je iz Loznja 1910. godine prizeivši se u Draškiće.
–Veskovići. Otac došao iz Teočina, oko 1925. godine „na miraz“ u Kostiće.

IZVOR: Milenko Filipović – Takovo. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.