Poreklo stanovništva, selo Radošin (Svilajnac)

6. decembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Radošin, opština Svilajnac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Manastir Radošin
Manastir Radošin

Položaj sela.

Selo je na stranama kose, koja se pruža u pravci istok-zapad i spušta se prema Velikoj Moravi ispod sela. Selo je, uglavnom, okrenuto jugu.

Vode.

Pije se izvorska i bunarska voda. Izvori su: Točurak, Sekulinac, Kladenac, Virovi u jaruzi i Stublina.

Zemlje i šume.

Privatnih šuma ima više sitnih nego krupnih (severno i južno od sela). Selo ima oko 20 hektara zajeničke zemlje. Delovi seoskog atara su: Selište, Vodice, Gornje i Donje Livade, Srednje Brdo, Smrdljivi Potok, Jazbine, Čukarka, Velika Čukara, Jovački Potok, Krušak, Golo Brdo, Zbegovište, Belo Kamenje, Šumarje, Sekulinački Potok, Rasada, Vojinovo Brdo, Sadovi, Branici, Krdžalijsko Blato, Pojište, Dolina, Parlozi, Crkvine, Osredak i Kolovozki Potok. Tip sela. Selo se deli na Manojlovicku i Dolinsku Malu. U selu je 115 kuća i 9 rodova.

Ime selu.

Po jednom predanju selo je dobilo ime po Radi, sestri Jakova, Zlatka, Tome, Tute i Miljka, koja je tu bila podigla manastir Radošin. Po drugom predanju prvi se u ovo selo doselio neki Radoš a njegov brat Rajko se naselio u Rajkinac.

Starine u selu.

U potoku Kolovozu, na južnoj strani sela, otkopana je pre nekoliko godina crkva, kojoj je temelj lepo očuvan, pa se čak poznaje i moleraj. Crkva je napravljena u obliku krsta. Dugačka je 20 a široka 10 metara, Još nije sva otkopana. Po jednom predanju to je bila zadužbina Visokog Stevana a po drugom nju je podigla Rada, sestra Miljkova, Zlatkova, Tomina, Jakovljeva i Tutina. U blizina je i zidina od grada a tu su odmah i dva stara groblja. Misli se da je ovo bio šesti moravski manastir u ovom kraju, koji je podigla pomenuta porodica. Kod ove crkvice kupi se veliki sabor na Veliku Gospojinu. Predanje veli, da su crku baš toga dana porušili Turci prilikom velikog sabora te da je tom prilikom silan svet izginuo.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Stari ljudi pričaju da se nekada ovo selo zvalo Klenje i da je bilo „s one“ (leve) strane Velike Morave pa se otuda ovamo premestilo zbog poplave. Biće da je tada staro Klenje spojeno sa današnjim Radošinom.

Rodovi su:

Markovčani, slave Nikoljdan. Došli su iz Markovca, preko Morave.

Zurčani, slave Nikoljdan. Oni su nepoznatog porekla. Stari su im svirali zurle, otuda ovo prezime.

Đorđetići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz „Arnauckog“.

Krstići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Vratarnice kod Knjaževca pre 150 godina. Doselila se četiri brata, pa je trojicu „ubila čuma“, te je samo Krsta ostao.

Vojinovići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.

Čivići, slave Savindan i Đurđevdan. Doselili su se iz Kreje kod Požarevca.

Pantelići, slave Đurđic i Đurđevdan. Stari Pantelija bio je za vreme Turaka i za vreme kneza Miloša kabadahija na četiri sela*.

*Iz ovog roda su bili braća Milovan i Milija. Milovan je bio bimbaša kod Sinđelića. Oba brata su učestvovala u boju na Kamenici, 1809. godine, pa je Milija poginuo a Milovan je, teško ranjen, donet na nosilima između dva konja da bi posle nekog vremena umro i sahranjen na radošinskom groblju.

Popovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Oni su starinci. Misli se da su sa Pantelićima nekada bili jedna kuća.

Manojlovići, slave Nikoljdan. Oni su doseljeni iz Timočke Krajine.

Seoska slava je Bela Subota (po Trojicama) a zavetine su Vidovdan – zbog zdravlja stoke; Aranđelovdan letnji – zbog čume i Bela Subota pred Bele Poklade.

IZVORStanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nebojša

    U Radošinu ima i Aksentijevića