Poreklo prezimena, selo Kovanica (Ćuprija)

Poreklo stanovništva sela Kovanica, opština Ćuprija – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo je na stranama Kovaničkog Potoka, koji se uliva u Ivankovačku Reku.

Vode.

U selu se služe vodom sa izvora Vrela.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Zabrovo, Grabčina, Stevanov Vrh, Hajdučka Glavica, Hajdučki Kladenac, Straža, Dugačka Poljana, Vranji Kamen, Đula, Reka, Čuka, Potok, Pigljen, Vinogradi, Bara, Mokreš, Mosna, Garnik, Jelnjak, Lipa, Ornica, Kametnica, Vrh, Vuja Rupa, Plandište, Vojinovo Brdo, Deranovo Brdio i Ržanovo Brdo.

Podaci o selu.

U selu je oko 60 kuća i 4 roda.

Godine 1819. u selu je bilo 15 kuća i 18 poreskih glavaa 1870. godine bilo je 63 poreske glave.

Ime selu.

Po jednom predanju selo je dobilo ime po tome što su tu nekada kovani oklopi za junake a po drugoj legendi što je tu postojala rudarska kovnica ili kovanica. Ovo druge biće da je verovatnije.

Starine u selu.

Više sela u mestu zvanom Vrh nalaze se komadi od mačeva, strela, kopalja, buzdovana i drugog starinskog oružja.

U Klisuri se nalaze zidine, za koje se ne zna od čega su ti ostaci.

U mestu Đuli nalaze se mačevi, rudarske velike zemljane lampe, velike mamuze, uzengije i dr.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ne zna se tačno kada je selo nastalo. Predanje kaže da je selo premeštano. Najpre je bilo na južnoj strani, ka Bigrenici, u Selištu; otuda se povuklo dublje u klisuru ili zbog neprijatelja ili zbog vrelske pijaće vode, koja je po hladnoći i lakoći za piće odista jedintvena. Današnje stanovništvo je doseljeno, starinaca nema.

Rodovi su:

–Đorići, slave Jovanjdan, zimski i letnji. Došli su sa Kosova.

–Ranajci i Panići, slave Jovanjdan. Smatraju se da su rod Đorićima i došli su sa Kosova sa velikim buljucima ovaca.

–Dinići, Radojkovići i Radivojevići – slave Nikoljdan. Doselili su se sa Kosova pre 200 godina doteravši mnogo ovaca.

–Miladinovići, slave Đurđic i Đurđevdan. I oni su se doselili sa Kosova.

Seoska slava je Mali Spasovdan – prvi četvrtak po Vaznesenju a zavetina Sv. Jovan Glavosek (Usekovanje) – radi zdravlja ovaca.

IZVOR: Stanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.