Poreklo prezimena, selo Dubnica (Svilajnac)

Poreklo stanovništva sela Dubnica, opština Svilajnac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo je sa obe strane potoka Čeplinjaka, koji se spaja sa Vrbičkim Potokom i čine reku Beljavu.

Vode.

U selu su izvori: Lazinjak, Čeplinjak, Smrdljii Potok, Nešicki Kladenac, Vrelo Česma, Liparski Izvor i Popov Izvor.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Bulinjak, Kosica, Strmenjak, Stara Dubnica, Stanovište, Repušica, Kamenjak, Jelenjak, Tutinjak, Parlozi, Ornice, Panjevlje, Čibukovica, Krušar, Klenjar, Čeplinjak, Trnovak, Vrelo, Vrbica, Bučine, Kićevac, Kratki Potok, Izvor, Đula, Popov Potok, Lipar, Novine, Mečkovac, Golubinjak, Pavit, Lazinjak, Točak, Sadovi, Stolice, Kaluđerac i Toplik.

Tip sela.

Selo se deli na Gonju i Donju Malu i Izvor, koji je sasvim odvojen od sela.

U selu je oko 160 kuća 14 rodova.

Selo je imalo 1819. godine 35 kuća i 85 poreskih glava a 1870. godine imalo je 118 poreskih glava.

Starine u selu.

U Kaluđercu, kod groblja, postojala je crkva ili manastir, sa čijih je ruševina uziman kamen za današnju crkvu. Da je zaista ovde bio manastir svedoči i ime Manastirski Potok u blizini. Tu se nalaze stari novci.

U starom groblju ima na belezima zapisa iz 1725. Godina.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ne zna se pouzdano kada je selo zasnovano. Po predanju ono je prvi put bilo na mestu Stara Dubnica, pa se otuda pred Prvi Ustanak ovamo premestilo. To je učinjeno, kažu, zbog Turaka, pošto su tamo bili na većem udaru. Prilikom ovog premeštaja jedan deo stanovnika odselio se preko Morave, u Šumadiju.

U Gornjoj Mali su:

–Nešići su došli iz okoline Paraćina, slave Nikoljdan.

–Mutići, slave Aranđelovdan. Oni su starinci.

–Strahinovići, slave Mitrovdan. Oni su Vlasi sa Homolja.

–Topalci, slave Stevanjdan. Došli su iz Timočke Krajine.

–Govedarovići, slave Sv. Petku. Došli su iz Bele Reke u Timočkoj Krajini.

U Donjem Kraju su:

–Nojići, slave Sv. Petku. Došli su iz Bele Reke sa Govedarovićima iz Gornjeg Kraja sa kojima se smatraju za jedan rod.

–Jonovići, slave Sv. Petku. Oni su Vlasi iz Erdelja a došli su preko Homolja.

–Miljkovići i Gmitrovčići, slave Aranđelovdan. Poreklom su iz Timočke Krajine.

–Krajinci, slave Nikoljdan. I oni su iz Timočke Krajine.

–Mikići, slave Jovanjdan. Ne zna se njihovo poreklo.

U Izvoru su:

–Popovići, slave Vavedenje. Došli su iz Sedlara, pa su prvo živeli u Proštincu. Ovaj kraj je prvo naselio neki pop Filip Popović, rodom iz Sedlara, prvo je živeo u Proštincu zbog toga što mu je to bila sredokraća u parohiji, pa se ovamo doselio, kako bi bio u mestu gde mu je crkva.

–Ždreljani, slave Nikoljdan. Oni su Vlasi iz Ždrela kod Petrovca na Mlavi, doseljeni pre 25 godina.

Seoska slava je Presveta (Bela Subota po Trojicama) a zavetine su: Trifundan – za vinograde i Mali Velikdan (nedelja po Vaskrsu) – za zdravlje stoke.

IZVOR: Stanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.