Poreklo prezimena, selo Viteževo (Žabari)

7. novembar 2014.

komentara: 0

Vitezevo, crkvaPoreklo stanovništva sela Viteževo, opština Žabari – Braničevski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

Selo je na obema stranama potoka Vičaga koji se više sela uliva u Beljevu.

Vode.

Izvori su: Picanovicki Kladenac i Čikaonovicka Česma.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara: Dobrilovac, Bunjačko Polje, Bunjak, Bela Voda, Repušinsko Polje, Repušine, Konjušica (gde se nalaze tragovi starog naselja), Krušar, Obrštur (gde se nalaze tragovi starg naselja), Zli Potok, Leskovo, Kornjet (Drenjar), Beljevo, Jelenjak, Klin Potok, Selsko Polje, Starčevo Polje i Stupinsko Polje.

Tip sela.

Selo se deli na Donju Malu (gde su kuće najzbijenije), Krušar (odvojen od sela), Oderkovicku, Čikanovicku i Pušnjačku Malu.

U selu ima 282 kuće i 17 rodova.

Po haračkom spisku od 1819. godine u selu je bilo 35 kuća i 69 poreskig glava. Godine 1870. imalo je 211 poreskih glava.

Ime selu.

Po jednom predanju selo je dobilo ime po nekom vitezu, koji se bio odmetnuo od cara, pa se ovde sklonio. Kažu da je odatle i rodom bio. Po drugom predanju tu su se još za carskog vemena naselila tri viteza sa porodicama.

Starine u selu.

U Beloj Vodi nalaze se razni novci, velike opeke, velike mamuze, razne zemljane rbine, veliki bronzani ključevi, handžari, topuzi i dr. Tragovi starog naselja nađeni su u Obršteru i Konjušici.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Na danšnjem mestu selo je od pre 200 godina. Pre toga je bilo u Jelenjaku (Repušini) i zvalo se Jelenjak. Današnje ime selo je dobilo po rečenim vitezovima (ili vitezu), koji su napustili staro selo i ovde se nastanili. Ovamo su se pomestili zbog toga što su im Kušiljevčani hteli da im zauzmu ceo prostor na kome je današnje selo. I danas u Jelenjaku ima voćaka, koje su uzgajane dok je tamo bilo naselje.

Najstariji rodovi su: Oderkovići i Zajkerići. Ovi drugi su izumrli. Kažu da su bili izdajice i da ih je stigla narodna kletva. Matejići su se doselili posle prethodnih, koji su pri doseljenju dogonili dve ovce, jednu je pojeo vuk a od preostale su zapatili preko 100 brava.

U Donjoj Mali su:

Matejići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Zelene Bare (Balta – Verđe) pre 200 godina.

Bećarevići, slave Sv. Petku. Ne zna se njihovo poreklo.

U Oderkovickoj Mali su:

Oderkovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Rakinca kod Požarevca pre 250 godina.

Trujići, slave Aranđelovdan. Doselili su se i oni iz Rakinca i sa Oderkovićima se smatraju da su jedan rod.

U Čikanovickoj Mali su:

Čikanovići i Kurići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Jasenova pre 100 godina.

Kovačevići, slave Đurđic i Đurđvdan. Doselili su se iz Starog Adžibegovca (Starog Sela). Bili su Srbi pa se porumunili.

U Pušnjačkoj Mali su:

Pušnjaci, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Kušiljeva pre 150 godina, bili Srbi pa se porumunili. Misli se da su i oni došli sa Oderkovićima i Zajkerićima.

Piculani, slave Malu Gospojinu. Na zna se njihovo poreklo.

Pištoljdžići, slave Miholjdan. Došli su iz Jasenova.

U Krušaru su:

Tomići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Gladne.

Paucići i Robonići, slave Veliku Gospojinu. Ne zna se njihovo poreklo.

Savići, slave Nikoljdan. Doselili su se sa-iz Homolja.

Mitrovići, slave Aranđelovan. Ne zna se ništa o njihovom poreklu.

Lazići, slave Đurđic i Đurđevdan. Ne zna im se poreklo.

Oderkovickoj Mali žive i dve kuće Cigana-Roma:

Džagići, slave Đurđevdan. Ne zna se odakle su.

Lukarci, slave Sv. Vasilija – Novu Godinu. Doselili su se iz Lukara kod Jagodine.

Seoska slva je Đurđevdan a zavetine: Petrovdan, Spasovdan i Petak posle Belih Poklada.

 

IZVORStanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.