Poreklo prezimena, selo Končarevo (Jagodina)

Poreklo stanovništva sela Končarevo (po knjizi Praćina i zaselak Predor), grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Napomena: U tekstu se koriste stari nazivi.

Položaj sela i zaseoka.

Praćina je u moravskoj ravnici, do same leve obale Velike Morave; veći deo sela Praćine je pored moravske otoke (mlake) Crne Bare a zaselak Predor je na Moravinoj obali. Morava čini veliku štetu Predoru, jer ga stalno oronjava a više puta plavi i same kuće. Selo je udaljeno od puta Jagodina – Ćuprija 3 kilometra.

Vode.

Pije se bunarska voda a zimi i rečna voda u Predoru.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Staro Selo, Gaj, Selište, Pržak, Mali Rep, Veliki Rep, Dugačko Polje, Vrbak i Kruševica. Njive su na mestima: Prinovci i Stara Morava. Njive, livade i pašnjaci su na mestu Brestovo. Seoske zajedničke njive, koje se daju u zakup u korist sela, su u mestu Ibrinovcu. Seoske zajedničke utrine su Mergino Polje i Utrina. Zemlja je plodna ali je malo ima pa su seljaci primorani da je uzimaju u obradu „na pola“ ili „pod kiriju“ (zakup) od bogatih Jagodinaca, čija su imaanja odmah do atara ovog sela. Na isti način uzimaju od Jagodinaca imanja za obradu i seljaci sela Ribara.

Tip sela.

Selo je veće zbijenosti. Praćina se deli na Ćukavac ili Ćukovac i Leskovački Kraj. Treći deo sela ja zaselak Predor, koji je odvojen od sela ovećom barom zbog koje je veza između jednog i drugog kraja otežana, osobito zimi i za vreme poplava, kada je bara puna vode.

Ime selu.

Po jednom predanju selo je dobilo ime što je nekdada tu, kod Predora, bila skela na kojoj su majke i žene svoje drage u boj ispraćale.

Po drugom predanju ovde je po „zatokama“ (mlakama i barama) bilo mnog riba, koje su se u vodi „praćkale“.

Po trećem predanju bilo je tu neko veliko polje na kome su se čobani najviše „iz praćaka bacali“.

Po četvrtom predanju nekada su Turci sedeli u Predoru a Srbi u Praćini; spahija iz Predora tražio je od Srba maslo za jelo, a Srbi mu to redovno „praćali“ pa otuda ime Praćina. Najverovatnije narodno kazivanje, da ime dolazi od Predola, kako se ovaj naziv još i danas čuje u narodu.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ne zna se kada je selo postalo, ali se zna da je Predor starije naselje od današnje Praćine. Po predanju Praćina je nekada bila na desnoj strani Velike Morave, u mestu koje se danas zove šanac, pa se otuda preselila zbog Turaka na levu obalu Velike Morave, u mesto Selište. Kada je Morava i tu počela da ga plavi i oronjava, naselje se pomaklo više Predora. Kada su staru Praćinci došli na današnje mesto zatekli su lugove sa trnjacima, gloždacima i pavitnjacima.

Praćina sa Predorom ima 167 kuća, 16 rodova i 1300 stanovnika.

Rodovi u Predoru:

–Jevremovići i Trupalići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Vranja pre 180 godina i smatraju se kao prvi doseljenci.

–Markovići, Milovanovići i Bosići – slave Jovanjdan. Doselili su se iz timočke Crne Reke odmah za Trupalićima.

–Marinkovići i Milići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Pirota preko resave pre 160 godina.

–Radenkovići, slave Petrovdan. Doselili se iz okoline Leskovca ili iz Južne Srbije pre 160 godina.

Rodovi u Praćini:

–Rajići, Balaši i Madžarci – slave Mratindan-Mina. Doselili se „odnekle iz Madžarske“ (ili iz Srema) pre 160 godina. Bili su u Selištu.

–Milutinovići, Nickovići i Doridžani – slave Đurđic i Đurđevdan.. Doselili se „od Ohridskog Jezera“ pre 160 godina. I oni su bili u Selištu.

–Matići i Stepanovići, slave Nikoljdan. Došli su iz Strajinca kod Svrljiga pre 160 godina.

–Tomići, slave Aranđelovdan i Mratindan. Doselili se „odnekud od Resave“ pre 150 godina.

–Janoševići i Janoškovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz „Karavlaške“ (Rumunija) pre 150 godina.

–Lukići, save Sv. Atanasija. Doselili se iz okoline Gnjilana pre 150 godina.

–Filipovići, Vilići i Inojkići – slave Sv. Petku. Doselili su se iz Krivog Vira u Timoku pre 140 godina.

–Dobričići, slave Lučindan. Doselili se iz Kućana u Južnoj Srbiji pre 130 godina.

–Jovanovići, slave Sv. Petku. Došli su iz Crne Gore pre 130 godina.

–Veljkovići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Stepoša u okolini Kruševca pre 120 godina.

–Dobrosavljevići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Brestovca u Resavi pre sto godina.

–Novakovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Lozovika kod Smedereva pre 40 godina, predak se prizetio u rod Matića, Stepanovića. Od istog roda ima ih u smederevskom Lozoviku, Lapovu i Brzanu.

Seoska slava je Prvi dan Trojica a zavetine su: Sv. Jovan „Bogoprimac“, 20. januara po n.k. za zdravlje stoke i živine i Mladenci za zdravlje čeljadi.

Predorsko groblje je na istočnoj strani zaseoka a praćinsko u Merginom Polju, prema Gilju.

IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.