Poreklo prezimena, selo Miloševo (Jagodina)

Poreklo stanovništva sela Miloševo, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo je na poslednjem ogranku crnovrških kosa. Gornji i znatno veći deo sela je između Domuz-Potoka i rečice Grabovika. Donji deo sela je ispod brda, na ivici moravske ravnice, pored Carigradskog Druma, koji tuda prolazi i železničke pruge Beograd – Niš.

Vode.

Pije se više bunarska nego izvorska voda. Postoje dve česme; u Garnovcu i kod škole i tri izvora. Česme su iz „turskog vremena“.

Zemlje i šume.

Njive i senokosi su na mestima: Dedin Lug, Gorunjar, Kod Bare, Topoljar, Velike Livade, Ostrvo, Marisavljevica, Kupusine, Vinogradi (njive), Vučkova Valoga, Jama, Sedlareva Livada, Veljkovo Ostrvo, Kovanluk, Lovačko Polje, Piž (Piš) Bara i Bostanište. Šume pašnjaci i njive su izmešani na messtima: Miloševska Kosa, Glavica, Bivolja Bara, Janski Lipar, Vlaški Lipar (gde su nekada živeli strižilovci u zemunicama), Straža druga (brdo), Ludi Potok, Marinkov Potok i Vidina Bara. Šume su na mestima: Kozjača, Todorova Kosa, Miljina Strana, Garnovac, Domuz-Potok, Gaj, Zbegoviše, Glavašev Potok, Lakuš (Lakušić) i Sakina Strana.

Tip sela.

Selo je srednje zbijenosti, ali su kuće nešto gušće u ravnici, kraj Carigradskog Druma i potoka. Deli se na Gornju, Donju i Potočku Malu i Garnovac. Donja Mala se zove i Šiljegovačka Mala. Tu se počelo naseljavati od 1827. godine. Mahale su podvojene. Do pre 50 godina selo se zvalo Domuz-Potok po potoku istog imena.

Starine u selu.

U mestu zvanom Grobljište, u Potočkoj Mali, bila je razvalina od neke stare crkve pa je tu, na istom mestu, 1863. godine podignuta lepa crkva, posvećena proroku Jeremiji, 14 maja po n.k.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je starije, ali izgleda da su mu se stanovnici često menjali, pa zbog toga ima malo starinaca. Do 1881. godine podpadalo je pod srez lepenički. Dolazi u red najvećih i najbogatijih sela u ovome kraju. Naročito mnogo proizvodi i izvozi kukuruz, svinje i goveda.

Miloševo ima 395 kuća, 31 rod i 2037 stanovnika.

Rodovi su:

–Miljkovci, slave Nikoljdan. Doselili su se iz okoline Vranja pre 160 godina („za turskog zemana“). Smatraju se kao starinci ili prvi doseljenici.

–Stojanovići, slave Nikoljdan. Doseljeni iz nepoznatog kraja kada i Miljkovci.

–Jevtići, slave „Lisandar“, tj Aleksandar Nevski. Došli su iz Crne Gore među prvim doseljenicima. Od istog roda je i jedna kuća u selu Bagrdanu.

–Ćor-Jankovići, slave Jovanjdan. Doselili se sa Kosova pre 150 godina „kada je u selu bilo samo 10 kuća“.

–Dinići, slave Nikoljdan. Oni su došli iz Kruševačke Župe za vreme Kočine Krajine. Ima ih u Velikom Šiljegovcu.

–Ristići, Perkovci, Pelkovci i Osatrovci – slave Nikoljdan. Došli su iz Krivog Vira pre 150 godina.

–Šućići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Knjaževca kada i Perkovci.

–Radoševci i Radošinci, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Radošina u Resavi pre 130 godina.

–Milosavljevići, slave Jovanjdan. Došli iz kruševačke Župe pre 130 godina.

–Jovanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Kumanova pre 130 godina.

–Ivanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Srema kada i Jovanovići.

–Obrenovci, slave Veliku Gospojinu. Došli iz Velikog Izvora kod Zaječara pre 130 godina.

–Radosavljevići i Pavlovci, slave Mitrovdan. Doselili se iz okoline Kruševca pre 125 godina.

–Rutići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz Resave pre 120 godina. Misli se da su od „Vlaha“.

–Miljojkovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Timočke Krajine pre 120 godina.

–Ćirići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Resave pre sto i više godina a tamo iz okoline Niša.

–Božinovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselilili se iz okoline Kruševca pre sto godina.

–Popovići, slave Mitrovdan i Nikoljdan. Predak doseljen iz Resave pre sto godine prizetivši se u rod Pavlovaca.

–Miloševići i Miloševci, slave Sv. Petku, Doselili se iz Šiljegovca kod Kruševca pre sto i više godina.

–Vitići i Vitanovci, slave Đurđic i Alimpijevdan. Došli iz Vitanaca u Resavi pre 100 godina.

–Nikolići, slave Nikoljdan. Doselili se pre sto godina iz okoline Svrljiga preko Aleksinca, u čijoj su okolini jedno vreme živeli.

–Gavrilovići, Garvilovići i Gavrilovci – slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz Malog Izvora kod Boljevaca pre sto i više godina. Po poreklu su „Vlasi“. Naseljeni su u Garnovcu.

–Bogojevići i Cagići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Niša pre sto godina.

–Ganići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Niša kada i Cagići, sa kojima se smatraju da su jedan rod.

–Džambasovići, slave Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, kovači, doseljeni pre 80 godina iz Babove u Resavi.

Ne zna se odakle su i kada došli:

–Brkići, slave Jovanjdon.

–Tomići – slave Mratindan.

–Ilići – Lučindan.

–Arsići – Nikoljdan.

–Lazići – Sv. Simeon Mirotočivi.

–Vukojevići, Najdanovići i Mujići – slave Sv. Vasilije i Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, kovači.

Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina „Poljobranija“, 15 maja po n.k. za stoku i berićet.

Groblje je niže sela u strani, sa desne strane puta idući od Bagrdana.

IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.