Poreklo prezimena, selo Modran (Bijeljina)

19. oktobar 2014.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Modran, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

OŠ "Meša Selimović" u selu Modran
OŠ “Meša Selimović” u selu Modran (foto: www.modran.com)

MODRAN ima 335 kuća. Delovi sela su: Gornji, Srednji i Donji Modran sa mahalama Bukova greda, Kozlučani i Lužani (Lugonje). Po narodnom predanju, selo je pre 100 godina imalo samo 17 kuća, te je najveći broj današnjih porodica doseljen pre 6—7 generacija.

Starosedeoci su:

Popadići, –Teofilovići zvani Tolovići i –Zarići (Nikoljdan), koji su potomci nekog popa (Popadići i njegova dva brata, Teofila(Teofilići) i Zarija(Zarići).

Stare porodice su i –Gajići (Jovanjdan) i –Milićići (»Cimijana« Joakim i Ana).

Mikanovići (Jovanjdan) doseljeni su iz Hercegovine (doselila su tri brata, Mikanu Modran, Perkou Glogovac i Andrijau Pučile).

Kajmakovići i –Avramovići (od njih su –Cvijetinovići i –Perišići — svi slave Jovanjdan) iz Pive su, staro zajedničko prezime je Vojinović. Doselila su četiri brata: dvojica su se naselila u Modranu, jedan u Balatunu (od njega su Škorići) i jedan u Kozluku.

Čubići (Jovanjdan) iz Korita su u Hercegovini, doselila su dva brata u Modran, jedan od njih Jefto, otišao je u Srbiju »kad se tamo ratovalo« (verovatno za vreme prvog srpskog ustanka).

Gligići (Đurđevdan) potomci su nekog Glige, koji je doselio iz Hercegovine sa četiri sina, Božoje ostao u Modranu, jedan je odselio u Batković i njegovih potomaka ima u Batkoviću i Crnjelovu, jedan je odselio u Ljeskovac, a jedan je na vašaru ubio »Turčina« i pobegao u Srbiju.

Milovići su doselili iz Hercegovine,

Matkovići (Jovanjdan), zovu ih Ere, doselili su iz okoline Nevesinja,

Trifkovići (Đurđevdan) iz Hercegovine su,

Mijatovići (Nikoljdan) iz Srbije su,

Trifkovići (Đurđevdan), druga porodica, iz Vitinaca su.

Marjanovići (Stjepanjdan) iz Suvog Polja,

Miljevići iz Obriježi,

Cvijetinovići (Jovanjdan) od Užica,

Ristići (Jovanjđan) iz »Brda« oko Priboja.

Stanovnici mahale Kozlučani naseljeni su u XIX veku preseljavanjem iz sela Kozluka u koji su se tada naselili muslimani doseljeni iz Srbije.

To su porodice:

Cvijetinovići (Aranđelovdan),

Todorovići (Jovanjdan),

Stevanovići (Jovanjdan),

Tanackovići (Đurđevdan),

Vasići (Jovanjdan) i

Ivanovići (Đurđevdan).

Nepoznatog porekla su:

Mladenovići (Nikoljdan),

Despotovići (Srđevdan),

Solakovići (Nikoljdan),

Krsmanovići (Jovanjdan),

Pantići (Jovanjdan),

Parađenovići (Jovanjdan),

Mitrovići, zvani Nestorovići (Đurđevdan),

Nastići (Srđevdan),

Stanići (Nikoljdan),

Vasiljevići (Stjepanjdan) i

Đurići (Đurđevdan).

Početkom XX veka bilo je u Modranu 12 kuća muslimana, koji su 1903. godine odselili u Janju.

»Molitva« je Spasovdan. U selu postoje dva stara aktivna groblja i jedno novo, osnovano oko 1950. godine.

 

IZVORRadmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Stevo Solakovic

    Jedna ispravka kod familije Solakovci. Krsna slava je Stjepanjdan, a ne Nikoljdan kako ste ovde naveli!

  2. ivana

    Gdje su Micici ?

  3. rade

    Todorovici u kozlucanima slave Stjepanjdan,a ne Jovanjdan.

  4. Bojan Solakovic

    Stevo je u pravu. Mi Solakovići koji iz Balatuna vučemo korjene svi slavimo slavu Svetog Stefana.