Poreklo prezimena, selo Kalenovac (Jagodina)

13. oktobar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Kalenovac, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Kalenovac

Položaj sela.

Kalenovac j ispod samog Velikog Vrha, između potoka Kalenovčića i Vrela, na jednoj dosta strmoj strani okrenutoj više jugoistoku. Dolazi u red najviših sela ovog kraja – 410 metara nadmorske visine.

Vode.

Pije se izvorska voda. U seli ima i dva bunara. Izvori su: Vrelo, Bučina, Stevanov Izvor, Ljubomirov Izvor, Tanaskov Točak, Milosavljev Točak, Milojev Točak i još nekoliko manjih i bezimenih izvora.

Zemlje i šume.

Njive i senokosi su u mestima: Ornice, Bare, Gradinica (Gradenica), Krčevina, Batalija, Velika Njiva, Stari Vinogradi, Do’, Krušar i Pašnjaci. Njive i šume su u mestima: Čukara (brdo), Crkvina, Metaljka (brdo), Beli Izvor, Građa (Ograđa), Kosinjak (brdo), Šuplj Kamen, Pod Crni Vrh i Ispod Groblja. Šuma je u Velikom Vrhu a seoska utrina na Pavlovom Bregu.

Ime selu.

Po jednom predanju selo je dobilo ime po nekom gradiću, koji se zvao Kalenovac a nalazio se na Velikom Vrhu, odmah više sela. Po drugom predanju tako je nazvano zbog mnogih kalemova (okalamljenih voćki), pa se nekada zvalo Kalemovac. Po trećem dobilo je ime po kaluđerima, koji su tu nekada stanovali.

Starine u selu.

Ispod sela su ruševine od stare crkve, za koju se priča da je bila manastir. I danas od nje ima kamenja i opeka (cigala). Više sela, na Veliko Vrhu, ima ostataka gradića ili zamka.

Tip sela.

Selo se deli na Gornju, Srednju i Donju Malu, koje nisu podvojene a pružaju se prema položaju sela.

Kalenovac ima 51 kuću, 6 rodova i 207 stanovnika.

 

Poreklo stanovništva.

Rodovi su:

Aleksandrovići i Jarčevići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Vranja pre 150 godina kao prvi doseljenici. Stari Petar Jarac, otac Aleksandrov, nosio je veliku bradu, pa su ga po tome nazvali „Jarac“.

Panići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Vranja 10 godina posle Jarčevića, sa kojima se smatraju kao jedan rod. Ima ih u Gornjem Račniku i Poljni u Levču.

-Jankovići i Kulizići, slave Sv. Mina – Mratindan. Doselili su se pre 130 godina iz Dragoševca od roda Veselinovića, gde ih ima i danas.

Petrovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz timočkog kraja pre 130 godina.

Anđelkovići, slave Aranđelovdan. Rod su sa Petrovićima.

Milovanovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Gornjeg Štiplja pre sto godina a tamo iz okoline Niša.

Seoska slava je Prvi dan Trojica a zavetina je Nedelja pred Cveti, za zdravlje stoke.

Groblje je na severoistočnoj strani od sela, prema štipaljskoj mehani.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Borko

    Odakle se doselila porodica Milivojevic u selo kalenovac slavi slavu sv.arandjel