Poreklo stanovništva sela Dragoševac, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je na stavama reke Nadrljke i Dulenke, od kojih postaje Lugomir. Selo se pruža donekle duž ovih reka i pored Bele Grače (Gračanice), koja se sliva sa najvećeg visa Juhora – Vetrenje, pa se sa desne strane uliva u Nadrljku blizu njegovog sastava sa Dulenkom. U Dulenku se uliva, odmah ispod donjolukarske ili dragoševačke mehane, potok Lukar, koji izvire više istoimenog sela. Pored reka Gračanice i Nadrljke kuće su u strani a pored Dulenke ima nešto kuća i u ravnici. U Grači ima najviše kuća. Reke retko presušuju a potok redovno. Kada se izliju čine šetu selu i polju.
Vode i putevi.
Pije se najviše izvorska voda. Izvori se zovu: Kladenac, Izvorak i Buban. Ima nekoliko bunara.
Kroz jedan deo sela prolazi put Jagodina – Glavinci – Dragoševac, koji see ovde sastaje sa putem Jagodina – Šuljkovac – Dragoševac, pa odavde vodi za Belušiće i Trstenik.
Zemlje i šume.
Njive i livade su na mestima: Padina, Reka, Bojište, Dubelj, Rusalisko Groblje, Kosa, Lukar, Gumnište i Brestovac.
Pašnjaci, šume i njive su na mestima: Zbegovište, Dva Groba (brdo), Hajdučki Kladenac, Trnavački Zbeg, Jezernički Potok, Dubeljanski Potok. Šume su na mestima: Gaj, Vlahovica, Prodanovica, Lipak, Gorunjar, Bukov Potok, Osojak i Grača.
Tip sela.
U Grači i Nadrljki kuće su zbijenije (dolinskog tipa), dok su pored Dulenke ređe ili srednje zbijenosti (timočkog tipa). Selo se deli na Gornju Malu, Donju Malu i Peskan. Gornja Mala je pored Grače i Nadrljke. Donja Mala je pored Dulenke a Peskan u sredini sela. Mahale su razdvojene rekama.
Ime selu.
Po jednom predanju selo je dobilo ime po nekom Dragošu, koji se tu prvi zakućio. Po drugom predanju knez Lazar je prvim doseljenicima, koji su tu došli, rekao: Drago vi ovamo uz ovu reku, drago vi onamo uz onu reku – svuda je dobro samo valja da se radi. Po trećem predanju tako se zvalo napušteno doseljeničko selo.
Starine u selu.
Idući od Jagodine, sa desne strane puta, više sela, ima ostataka od neke stare crkve koja se zvala Cveti. Tu jo do nedavno bilo neko staro groblje i bunar. Za bunar se priča da su u njemu crkvena zvona. Po narodnmo predanju tu je nekada postojalo neko staro naselje koje se zvalo Bresnica, pa je odatle raseljeno, jer je bilo na udaru („na vidiku“) te su mu Turci dosađivali.
Na Gumništu se kod Stare Vodenice su stara groblja (bez „belega“), za koja narod priča da su ostala od vremena kneza Lazara.
Osim ovoga ima, samo po imenu mesta, jedno rimsko i jedno „rusalisko“ groblje, u kojima se prilikom kopanja nalaze razne starinske stvari i novac.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Po starincima izgleda da je ovo selo starijeg postanka.
Dragoševac ima 100 kuća, 9 rodova i 765 stanovnika.
Rodovi su:
Starinci:
–Pavlovići i Markovići, slave Đurđic i Đurđevdan.
–Đurđevići i Đorđevići, slave Sv. Petku.
–Đorđevići drugi, slave Stevanjdan.
–Moljojkovići, Manojlovići i Jevtići, slave Jovanjdan.
Doseljenici su:
–Vučkovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Toplice pre 150 godina. Ima ih u Poljni, Levač.
–Lukići i Nestorovići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili su se iz Toplica kada i Vučkovići.
–Markovići drugi, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Đunisa kod Kruševca pre 120 godina.
–Veselinovići, slave Sv. Mina, Mratindan. Doselili se iz okoline Vranja pre 100 i više godina.
–Radivojevići, slave Lazarevdan. Poreklom su iz Palikura u blizini Kavadara odakle su se doselili pre 100 godina. Bili su prvo u Stalaću, pa se otuda ovamo preselili.
Seoska slava je Bela Subota (po Trojicama) a zavetina Blagovesti, za opšte zdravlje.
Mrtve sahranjuju u dva groblja; jedno je u Gornjoj a drugo u Donjoj Mali, preko reke.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)