Poreklo stanovništva sela Ostrikovac, opština Ćuprija – Pomoravski okrug. Prem knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je između Gornjeg Jovca, Ramnova i Androvice. Više kuća ima u strani okrenutoj severoistoku, a manje u ravnici i pored železničke pruge Jagodina – Ćuprija. I ovo selo je na prelazu između dolinskih i brdskih sela.
Vode.
Kroz selo protiču Mitački Potok i Božinac koji čine Ostrikovački Potok. Pije se bunarska i izvorska voda. Glavniji su izvori: Jovandilski Kladenac (u potoku Božincu), Mitački Kladenac (u Mitačkom Potoku) i Ćosicki Kladenac.
Zemlje i šume.
Njive i livade su u ravnici na mestima: Potok, Prilep, Cernica, Ostrvo, Stare Njive i Crna Bara. Šume i pašnjaci su u stranama i o brdima na mestima: Ugljarica, Andrevica (Andrejevica), Gornje Brdo i Ravnica.
Tip sela.
Selo je timočkog tipa i deli se na Gornju u Donju Malu. Gornja Mala je u brdu i u strani a Donja Mala je u ravnici.
Ime selu.
Selo je dobilo ime po ostriku (vrsta trave) koja tu u izobilju raste.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Priča se da je ovo selo postalo od ramnovačkih pojata („trla“ i koliba), koje je posle raseljavanjem i naseljavanjem poraslo, umnožilo se i tako postalo selo. Po malom, neznatnom broju starinaca izgleda da je novijeg porekla.
Ostrikovac ima 70 kuća, 11 rodova i 400 stanovnika.
Rodovi starinci:
–Mitakovići, slave Đurđic i Alimpijevdan.
Doseljenici:
–Nikolići, slave Jovanjdan. Doselili se sa Kosova iz sela Kamenara pre 130 godina. Najpre su bili u Ramnovu, pa se ovde preselili zbog poplave. Zovu ih Burdeljcima zbog toga što su u prvo veme živeli u „burdeljima“ – zemunicama.
–Nikolići drugi, slave Vavedenje. Doselili se iz okoline Vranja pre 130 godina.
–Miladinovići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Majura, odakle je stari Miladindošao pre 120 godina, prizetivši se u ovom selu.
–Stojanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Leskovca pre sto i više godina..
–Stanojlovići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz okoline Leskovca pre sto i više godina.
–Stojanovići drugi (Jovandolci), slave Mitrovdan. Doselili se iz Toplice pre sto i više godina. Misli se da su arbanaškog porekla, ali se ne zna pouzdano.
–Milosavljevići i Musići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Toplice pre sto i više godina.
–Golubovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Ćupreije pre 80 godina.
–Miloševići, slave Nikoljdan. Predak se doselio iz okoline Vranja pre 80 godina, kao mutavdžija.
–Ljubisavljevići, slave Đurđic i Đurđevdan. Ne zna se njihovo poreklo.
Seoska slava je Drugi dan Trojica. Zavetine su: Zadušni ponedeljak, pred zimske zadušnice (za zdravlje čeljadi), Sv. Vartomolej za vinograde (da ih „hala“ ne ubije) i treći april po novom kalendaru za zdravlje stoke.
Groblje je na bregu više sela. Najstariji pisani nadgrobni „beleg“ je iz 1832. godine.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
20. jul 2016. u 00:17
Jovana
Da li se zna nesto o selu Andrevici, koje se 1930-ih godina nalazilo na Ostrikovackom brdu?
Srdacan pozdrav