Poreklo prezimena, selo Slatina (Vučitrn)

21. septembar 2014.

komentara: 22

Poreklo stanovništva sela Slatina, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Slatina Vucitrnska

Selo je na podnožju Kopaonika, na sastavcima Krive reke i Kiselog potoka.

Razbijenog je tipa. Deli se na Gornju ili Arnautsku, Krljegatsku, Donju i Kuladžijsku mahalu. Kuće u mahalama su zbijene sem nekoliko usamljenih kolonističkih kuća izvan Kuladžijske mahale. Udaljenja između mahala su 200-500 m.

Selo je na neki način postalo čiflik poturčenjaka Badivukovića iz Vučitrna. U njemu su bili čifčije i Srbi i Arbanasi.

Srpski rodovi:

Topličani (4 k., Sv. Nikola). Doseljeni iz Toplice, još kad su Arnauti naseljavali Toplicu”.

Zogović (2 k., Đurđevdan). Doseljen iz doline Ibra niže Zvečana posle Topličana.

Mitić (2 k., Đurđic) iz Bugarića (pod Zvečanom, sada Srbovac) kad i Zogovići.

Čubrci (11 k., Sv. Arhanđeo). Iz svoje starine Morače iselili se prvo u Metohiju (pećku nahiju), potom odatle u Krljegate (St. Kolašin), odakle su se u Slatinu preselili „na 12 godina pre uzimanja Toplice”. Tad su (1865) zatekli u selu 3-4 kuće Srba (Topličane, Zogoviće, Mitiće) i isto toliko Arbanasa.

Šetonjići (3 k., Sv. Petka). Doselili se iz sela Matice (iza Zvečana) posle Čubrka.

Arbanaški rod je – Latifović (2 k.), od fisa Beriša. Preseljen iz Cecilije pre Čubrka.

Kolonisti:

Petrovići (1 k.), – Tomaševići (3 k.) i – Miletići (1 k.). Doseljeni 1924. iz Crne Gore.

Biga (2 k.), doseljen 1926. iz Like.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (22)

Odgovorite

22 komentara

  1. JĐorđević

    Javite rezultate:)Šta tu ima da se ne sviđa.. Od istine se ne može pobeći…Slobodno napištite:)

  2. JĐorđević

    Mislim da znam na koje predanje mislite…Pričao mi je stric odavno.Meni je analogija neobična to što ni za 150 godina u Morači ni 150 godina u Slatini crkve gradili nisu.Takođe je zanimljiva fizionomija naših predaka,a verovatno i nas samih.Odudarali smo visinom i izgledom od Srba Kosovaca,ali mnogi Albanci nisu primećivali da smo Srbi…Obavezno javite rezultate !!!Veliki pozdrav.

  3. Marko Nikolić

    Ja sam potomak Maksima Janicijevica, ciji su potomci Maksimovici iz sela Djake kod Kursumlije. Ja sam 6-to koleno njegovog potomstva. Zeleo bih da stupimo u kontakt jer bih voleo da napravim potpuniji rodoslov svojih predaka i da saznam nesto vise ako je moguce.

  4. Rade Maksimovic

    Ja sam Maksimovic iz Djaka, potomak Maksimov. Posto procitah sve ove komentare vidim da se podaci kojima raspolazete dosta razlikuju, pa me zanima iz kojih su izvora dobijene i da li bi mogli nekako da uporedimo sve te izvore informacija kako bi dosli do sto tacnijih podataka. Sto se tice potomaka Maksimovih, moj otac ima kompletan rodoslov od Maksima na ovamo. Ja se secam kad sam bio mali da je deda pricao da smo doseljeni iz Krligate i da je njegov deda Maksim imao jos dva brata, Janicija u Pepeljevac i Todora u Slatinu kao i sestu jednu neznam kako se zvala, znam da je bila udata u Djurice mislim u Slatinu ali provericu. Deda je pricao da je jedan od tih Djurica dolazio u Djake za vreme rata i skrivao se i da je deda isao kod njih u lov na medvede.
    Ako neko ima i drugih informacija neka posalje na mejl ili neka objavi a ja cu podeliti ono sto znam. Moj mail je: [email protected]

  5. Nemanja

    Interesuje me poreklo Panovica.