Poreklo prezimena, selo Plemetina (Obilić)

19. septembar 2014.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Plemetina, opština Obilić (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Oskrnavljeno groblje u selu Plemetina
Oskrnavljeno groblje u selu Plemetina

Selo je u ravnici, u kutu između Sitnice i Laba, na 200 m istočno od Sitnice.

Zbijenog je tipa. Deli se na Donju mahalu (prema Sitnici) i Gornju mahalu (prema žel. pruzi). Još dalje prema pruzi, izdvojena od Gornje mahale za svega stotinu metara, pruža se mahala Bregadžije, nazvana tako po višem zemljištu no kod prednjih mahala. Nju su osnovali Arbanasi muhadžiri 1878, a to je i sada muhadžirska mahala.

U selu nema nikakvih starina, nema ni starinačkih rodova (sem jednog roda nepoznatog porekla), jer je selo u čifličkom sistemu bar od početka 19. veka. Gospodari čiflika su isprva bili neki Šeremetovići iz Peći, a docnije su kupovinom njegovi gospodari postali Arbanasi Šiškovići iz Vučitrna.

Rodovi:

Dicići (2 k., Sv. Petka), doseljenici nepoznatog porekla.

Nočići (6 k., Sv. Vrači). Doseljeni početkom 19. veka iz Bajčine u Labu. Pojasevi u 1934. od doseljenja: Filip, Petar, Dana, Stojko (70 godina). Oko 1905. od ovog roda su se iselile dve kuće u Toplicu u selo Prekodim.

Ivanovići (4 k., Sv. Nikola). Pretka im oko 1820. „propudija” gospodar sa čiflika u Novom Selu Mađunskom.

Maljoci (5 k., Sv. Petka). Preseljeni iz Leskovčića oko 1830. Dalja starina im je u Starom Kolašinu.

Kovačani (4 k., Sv. Vrači). Preseljeni iz Kovačice oko 1840.

Božići (2 k., Sv. Petka). Preseljeni iz Dragovca sredinom 19. veka.

Cigani pravoslavni:

Janićijević (1 k., Sv. Vasilije). Preseljen 1910. iz V. Alaša.

Cigani muslimani:

Kurtići (5 k.) i – Skenderović (5 k.). Davno su naseljeni u selu. Nadničari su.

Arbanasi muhadžiri:

Rašic (1 k.), od fisa Šalje, – Đemnic (8 k.), od fisa Sopa, bratstva Mavrića,

Bacalije (3 k.), od fisa Krasnića i – Planalije (6 k.), od fisa Tsača. Doseljeni 1878. kao muhadžiri iz Rašice, Đemnice, Bace i V. Plane u Toplici. Poslednji (Planalije) dalju starinu znaju u Đakovačkim Rekama („Vokši Đakovec”).

Kolonisti:

Anđelkovići (2 k.), – Popići (1 k.) i – Jovanović (1 k.). Doseljeni iz Župe Aleksandrovačke 1928, prvi iz Zleginje, a druga dva iz Stupanje.

Tripković (1 k.), doseljen 1920. kao autokolonista iz Brešničića u Toplici.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Pavle

    Želim da znam o prezimenu stanojevic naseljeni su odavno u plemetini

  2. Pavle

    U SELU PLEMETINA IMA PUNO STANOJEVICA ONI SU NASELJENI TU ODAVNO ALI NISU NAPISANI DA LI MOZETE DA NAPISETE O NJIMA HVALA U NAPRED.