Poreklo prezimena, selo Miloševac (Velika Plana)

Poreklo stanovništva sela Miloševac, opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo leži u prostranoj dolini Morave, od koje je udaljeno 3-4 kilometra. Kroz sredinu sela protiče Jezava, čije je korito gotovo uvek suvo. Morava, kada se izlije, plavi samo polja a vrlo retko krajnje seoske kuće.

Vode.

Izvora nema, dok đermova-bunara ima gotovo svaka kuća. Na vodu nailaze posle 3-4 metra kopanja. Đermovi su plitki i naročite vrste; nisu kao u zapadnijim selima.

Zemlje i šume.

Ziratne zemlje i livade su oko sela i vrlo plodne. Seje se kukuruz, zatim pšenica; manje ječam, ovas, konoplja, repica, detelina itd. Ima malo privatnih zabrana.

Tip sela.

Miloševac je drumsko, ušoreno naselje zbijenog tipa. Podeljeno je na tri kraja: Tabačinu, Miloševićsku i Bogdansku („Bugarsku“) Malu. Kuće su grupisane duž glavnog i sporednih seoskih puteva. U sredini je „pijaca“ gde su Narodni Dom, crkva, škola, mehane i dućani. Najnaseljenija je Tabačina. U novije vreme pojedine porodice sele se iz sela i odlaze na svoja imanja.

Starine u selu.

Istočno od sela, a na obali Bistričine je Selište. Ti je bilo, ne zna se kada, staro naselje. Po pričanju nailazili su na ljudske kosti, ugljevlje, delove posuđa, olučene cigle, novac i dr. Istočnije od Selišta, bliže Moravi, u „Ćelijama“ iskopana je časna trpeza, kameni svećnjak i srebrna zvezdica.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Priča se da se selo ranije zvalo Medoševac, i u blizini, na Moravi, bila je skela. Razna su predanja o postanku današnjeg imena. Promenu imena dovode u vezu sa knezom Lazarom i sa Turcima. Turci su odavde odselili neke porodice u okolinu Niša i oni novo mesto, gde su se naselili, nazovu Medoševac u srezu niškom, okrugu topličkom.

U selu su ove porodice:

–Ćirići, slave Sv. Joakim i Ana. Najstarija porodica nepoznatog porekla.

–Vitomirci, slave Lučindan. Njihovi preci doselili su se sa Kosova. Zatekli su veliku šumu u lugove te su morali krčiti.

–Stajkulci (Pavlićevići i Rankovići), slave Petrovdan. Poreklom su sa Kosova.

–Radanovići (Radovanovići), slave Sv. Vrače. Starinom su sa Kosova. Čukundeda Radovanratovao uz Karađorđa a 1813. godine su bežali „preko“ zbog čega ih zovu „Šokcima“.

–Jelići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Krnjeva u Radovanovića familiju. Primili njihovu slavu a ranije su slavili Alimpijevdan. Rod su Jelićima u Krnjevu.

–Pašići, slave Đurđevan. Praded Đorđedošao iz okoline Zaječara.

–Miloševići (Lukići, Markovići, Simići, Jovanovići i Živanovići), slave Đurđic. Iz okoline Debra su se doselili njihovi preci – braća Miloš, Milovan i Momir. Bili su majstori, gradili su crkvu u Rainovcu kosmajskom. Dopalo im se u Srbiji i odlučili da ostanu. Miloš dođe u Miloševac, Milovan i Krnjevo i od njega su tamo Živanovići a Momir pređe „preko“. Računaju da su šesto koleno od Miloša.

Pomenuli smo najstarije prodice. Docnije su se doseljavali:

–Novakovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Krajine. Stari su im govorili vlaški.

–Bogdanovići, slave Nikoljdan. Čukundeda Bogdanse doselio iz Nozrina kod Aleksinca gde imaju rođake – Božaniće. Bogdan se najpre nastani u Glibovcu, ali kako su tu „brda“ a on navikao da je pored Morave, pređe u Miloševac.

–Prugovci (Petrovići i Radovanovići), slave Đurđic. Doselili se iz Lučice kod Požarevca. Kuće su im na kraju sela.

–Resavci, slave Simeundan. Preci su se doselili iz Resave.

–Radulovići (Tomići), slave Aranđelovdan. „Vlaška familija“. Pobegli od Turaka iz Krajine. Govorili vlaški; njihove žene do pe 35-40 godina noslie istu nošnju kakva se nosi u vlaškim krajevima.

–Ćulići, slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla. Znaju da je od njihove porodice ostalo oko Ćuprije i Kamenice, niški-topčlički okrug.

–Rajkovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“. Stariji ljudi iz ove porodice do skoro su govorili vlaški.

–Momirovići (Žikići), slave Nikoljdan. Praded došao iz Sikole, krajinski okrug.

–Miloradovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“.

–Mihajlovići (Ćosići i Đurđevići), slave Nikoljdan. Doselili se iz Parunovca, rasinski okrug. Imaju rođake u Velikoj Plani, Miloševiće.

–Karabaši (Stankovići i Nikolići), slave Nikoljdan. „Vlasi“. Deda svirao karabe i zbog toga ih zovu „Karabašima“.

–Jovanučevići (Jovanovići i Stanojevići), slave Nikoljdan. „Vlasi“, doselili se iz Krajine.

–Marinkovići, slave Alimpijevdan. Njihov praded, raskaluđer Melentijedošao sa porodicom iz Sikole, krajinski okrug – za vreme vlade kneza Miloša.

–Stanojevići (Bužge) su rod sa Krajincima. Slave, kao i oni, Alimpijevdan.

–Raškovići, slave Aranđelovdan. „Vlasi“.

–Barani (Jovići i Milovanovići), slave Jovanjdan. Kada je knez Miloš grupisavao sela, rasterao ih iz Bara, danas kraj u Krnjevu, i naselio ovde. I danas imaju tamo groblje gde se neki sahranjuju.

–Grujići (Paunovići), slave Miholjdan. „Vlasi“. Govorili do skora vlaški.

–Lazarevići, slave Jovanjdan. „Vlasi“; do skoro im deca govorila vlaški, sada govore samo stariji.

–Vlačetovići (Kuzmanovići, Filipovići i Aćimovići), slave Stevanjdan. „Vlasi“.

–Đorići, slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.

–Dimitrijevići, slave Đurđic. Doselili se iz Velikog Orašja.

–Ilići, slave Đurđic. Doselili se iz Lozovika.

–Cigani-Romi (Simići, Gajići i Arapovići), svirači, džambasi, kovači. Govore srpski i siganski. Slave Nikoljdan i Sv. Petku. Oseća se njihov uticaj u ovom selu, dosta meštana govori ciganski.

–Ilići su iz Čumića.

–Milosavljevići su iz Trnovče***.

–Trifunovići su iz Lozovika***.

–Teodosijevići su iz Vršca***.

***Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.