Poreklo prezimena, selo Lugavčina (Smederevo)

2. septembar 2014.

komentara: 18

Poreklo stanovništva sela Lugavčina, grad Smederevo – podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Crkva Sv. Nikole u Lugavčini
Crkva Sv. Nikole u Lugavčini

Položaj sela.

Selo leži u dolini Morave. Seoske kuće su raspoređene između Jezave i desne strane Carigradskog Druma i samo jedan deo ciganskih kuća prelazi na levu stranu druma. U ataru Lugavčine Morava jako meandrira i na taj način oduzima ili dodaje zemlju ataru ovog sela.

Vode.

Pije se bunarska voda. Izvori su: Ladan Bunar i Lalića Izvor (kod crkve).

Zemlje i šume.

Ziratno zemljište i livade su izvan sela. Između Jezave i Morave; naročito su dobra imanja u Bisaku, Rusini, Đili i Kladama. Vinogradi su u Glogovcu i Kaštanskom Brdu. Šume nema, pored Morave su vrbaci.

Tip sela.

Lugavčina je naselje zbijenog tipa. Kuće su grupisane i ušorene pred seoskih puteva koji izlaze na Carigradski Drum, zatim na Jezavu ili vode za Osipaonicu. Jedna grupa ciganskih kuća izdvojena je i nalazi se, kao što je već rečeno, sa leve strane Carigradskog Druma. Selo se deli na: Sredinu Sela, Ključ (Ključku Malu) i Kulan (Kulansku Malu).

Postanak, ime sela i poreklo stanovništva.

Selo je zasnovano na Selištu, južnije od mesta gde se od Carigradskog Druma odvaja put za ovo selo. Tu je danas seosko groblje i tu su se naselili Josići, Dabići, Erčići, Sedlarci i još neke porodice. Kako je selo bilo pored druma, iz straha od Turaka, rasele se i nasele u lugovima oko same Jezave i zbog lugova i selo dobije to ime. Docnije su se, koliko se selo razvijalo, približavali opet Carigradskom Drumu.

U selu s u ove porodice:

Josići, slave Jovanjdan. Najstarija porodica u selu nepoznatog porekla.

Dabići, slave Aranđelovdan. Čukundedovi Damnjani Gmitardoselili su se sa Kosova: kuće su im bile najpre u Selištu odakle zbog Turaka pobegnu „u Lug i Jezavu“.

Stepići (Petrovići, Perići i Glišići), slave Jovanjdan. Starinom su sa Kosova. Najpre su bili u Selištu.

Erčići (Ilići, Jeremići, Maksimovići i Stokići), slave Tomindan. Njihov praded Petar Era došao je iz Mrčajevaca, ljubićski-rudnički okrug, gde imaju rođake. Turci su mu oteli sestru, zbog čega je ubio Turčina i morao bežati. Dođe u Selište, odakle pređe sa ostalima u Lug pored Jezave.

Sedlarci (Simići, Siminčići, Radojevići i Sedlarevići), slave Aranđelovdan. Preci su im iz Sedlara na Kosovu. Rod su Bisenićima u Goloboku.

Rudakovići, slave Alimpijevdan. Starinom su sa Kosova. U Osipaonici su im rod Jovičići.

Stojkovići, slave Đurđevdan. Tri brata su došla od Vlasotinaca. Jedan je ostao ovde, drugi u Kolarima dok je treći otišao „preko“.

Srejići, slave Đurđic. Praded Jovica doselio se iz Garaša, jasenički – kragujevački okrug.

Popovići (Tonići), slave Đurđic. Njihov predak, pop Jovan, došao „od Niševačko“.

Mašići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Mihajlovca.

Marjanovići (Markovići), slave Stevanjdan. Stari se doselili od Kruševca.

Cigani (sa raznim prezimenima) se dele u dve grupe. Prvu grupu čine koritari, koji stanuju preko Carigradskog Druma. Ranije su živeli u čergama u lugovima pored Morave, pa ih vlasti „sagnale“ u selo. Drugu grupu čine Cigani-Romi kovači, svirači i zemljoradnici, koji stanuju u selu.

Mihajlovići (Bucići), slave Jovanjdan. Nepoznatog porekla.

Ristići, slave Nikoljdan. Praded Rista došao iz Vrtogoša, pčinjski – vranjski okrug.

Petkovići („Bugari“), slave Sv. Petku. Doselili se „iz južnih krajeva“.

Janićijevići, slave Lučindan. Deda Janićijedošao iz Šumadije. Služio i bio pandur u selu.

Drenjakovići, slave Lazarevdan. Došli pre 60 godina iz Goloboka od Drenjakovića.

Marinkovići, slave Nikoljdan. Nepoznatog porekla.

Radivojevići su rod Sedlarcima. Slave, kao i oni, Aranđelovdan.

Kuzmanovići, slave Sv. Vrače. Nepoznatog porekla.

Spasići (Vasići), slave Đurđic. Poreklom su iz Poljane –Požarevac.

Petrovići, slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded Jovanse doselio iz Žagubice, homoljski – požarevački okrug.

Davidovići (Vlačići), slave Sv. Petku. Praded Nikolaje iz Bavaništa došao u Kaonu, zviški-požarevački okrug. Njegov sin Paun iz Kaone se preselio u Lugavčinu.

Paunovići, slave Nikoljdan. Poreklom su od Leskovca.

Andrejići, slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.

Glišići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Brzohoda, požarevački okrug.

Mitrovići (Kalafatovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.

Rakići (Miletići), slave Aranđelovdan. Doselili se sa Kosova.

Markovići, slave Nikoljdan i Aranđelovdan. Otac došao ženi u kuću (u Sedlarsku porodicu), slave očevu slavu – Nikoljdan i majčinu – Aranđelovdan.

Vlaovići, slave Sv. Petku. „Vlasi“.

Lazarevići – iz Lozovika***.

Miloševići – iz Lozovika***.

Nešići – iz Bugarske***.

Petrovići – iz Trna u Bugarskoj***.

Miljkovići – iz Leskovca***.

Radovanovići – iz Požarevca***.

Petrovići – iz Trnovče***.

Nikolići – iz Lučice, Požarevac***.

Mitići – iz Vranja***.

Jankovići – iz Trnovče***.

Đorđevići – iz Negotina***.

Mitići – iz Stare Srbije***.

Simići – iz Požarevca***.

Stevanovići – iz Osipaonice***.

Zlatanovići – iz Dobrače, Kumanovo***.

Mijatovići – iz Skobalja***.

Miletići – izu Goloboka***.

Miljkovići – iz Osipaonice***.

Petrovići – iz Straže, Trstenik***.

Stanimirovići – iz Austrije***.

Perići – iz Požarevca***.

Nikolići – iz Kojnice, Kumanovo***.

Pavlovići – iz Lozovika***.

Nenadovići – iz Lučice, Požarevac***.

Radulovići – iz Miloševca***.

Stokići – iz Lozovika***.

Miljkovići – iz Saraoraca***.

Milićevići – iz Južne Srbije***.

Hristići – iz Pisadora***.

Selo ima jedno groblje u Selištu.

 

*** Ne kaže se koju slavu slave.

 

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (18)

Odgovorite

18 komentara

  1. dragoljub

    Poštovani, moji preci poreklom su crnogorci živeli su u staroj Srbiji oko Kačanika zatim se sele u okolini Vranja a potom dolaze u Lugavčinu prezivali su se Živkovići a 1868 godine menjaju prezime u Petrović po ocu Petru Živkoviću..Slava je Sv.Jovan 20 januara.. Osim Borivoja Drobnjakovića rodoslov lugavčasna pisala je i učiteljica Jelisaveta Popović..U vreme kada je Borivoje Drobnjaković zapisivao ove podatke u selu su bile i mnoge druge porodice sa prezimenima kojih ovde nema.

  2. Moguće je Dragoljube. Ovde sam, doslovce, preneo što je pisao Borivoje Drobnjaković. Koliko je to tačno – odista ne znam.

  3. Novica Živković

    rođen sam u Lugavčini 1951g, otac Gvozden 1932g, deda Vladimir 1899g, pradeda Branko, čukundeda Živko. Moj deda Vladimir po svom punoletstvu menja prezime Kačarević u Živković. Slava sv.Nikola. MOŽETE LI MI REĆI NEŠTO VIŠE O MOM POREKLU – Molim odgovor.

  4. Miroslav

    Istoriju ovog sela su nekako krojili kako je ko hteo pa je tako i pisao… Ercici nisu dosli iz Mrcajevaca vec iz Uzica, Era je imao 5 sinova od kojih su nastali 5 perzimana: Stokici, Maksimovici, Radivojevici, Jeremici, Ilici. U Turskom popisu po osvanjanju Smedereva se ne spominju Josici i Sedlarci.

  5. dragoljub

    Poštovani gospodine Miroslave, uvažavam vaš komentar. Bilo bi dobro da svi Lugavčani napišu rodoslove svojih porodica. Saznanja bi bila potpunija o našim precima što svakako zaslužuju.. Za Novicu Živkovića pronašao sam podatak iz knjiga austrougarske da je Jelena Kačarević rođena u Lugavčini 1862. godine. Drugih podataka za sada nemam. S poštovanjem

  6. Vladan

    Zanima me kada je zavetina u selu? Seoska slava pozz veliki

  7. dragoljub

    Poštovani gospodine Vladane seoska slava u Lugavčini je Sveti Nikola 22. majaGore je i novoizgrađeni hram posvećen Svetom nikoli, Do sada selo od 4000 do 5000 stanovnika kalo su se nekada brojke smenjivale sada tek pravi crkvu inače imali smo zajedničku sa Osipaonicom koja je se nalazi na njihovom katastarskom područiju i posvećena je Svetom Arhangelu Gavrilu.

  8. dragoljub

    Poštovani gospodine Vladane seoska slava u Lugavčini je Sveti Nikola 22. maja. Gore je i novoizgrađeni hram posvećen Svetom Nikoli, Do sada selo od 4000 do 5000 stanovnika kalo su se nekada brojke smenjivale sada tek pravi crkvu inače imali smo zajedničku sa Osipaonicom koja je se nalazi na njihovom katastarskom područiju i posvećena je Svetom Arhangelu Gavrilu.

  9. dragoljub

    Ovde se ne pominje prezime Radojković. Radojkovići u Lugavčinu došli su preko Šumadije, potiču od plemena Cuce. Slave Svetog Arhangela Mihajla.

  10. dragoljub

    Poštovani, u Lugavčini je došla jedna porodica Đorđević iz Lozovika slave Svetog Stevana. Poreklom su od nekog Đorđa Petrovića.Doselili se u Lugavčinu posle popisa 1863. godine. Takođe jedna porodica Pavlović doselila se iz Miloševca. Slave Svetog Jovana, Svetog Arhangela Mihajla.