Poreklo prezimena, selo Kolari (Smederevo)

31. avgust 2014.

komentara: 1

Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Kolarima
Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Kolarima

Poreklo stanovništva varošice Kolari, grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Kolari se nalaze na levoj obali Ralje, u njenoj prostranoj aluvijalnoj ravni, kojom ide drum i železnička pruga za Malu Krsnu.

Vode.

Varošica se služi vodom sa česme koja je ostala još od doba Rimljana, a nalazi se na sredini varošice. U Kolarištu, severoistočno od Kolara nalazi se još jedna česma.

Zemlje i šume.

Ziratno zemljište je oko varošice a livade u dolini Ralje. Vinogradi su u Parlozima. Šume je bilo u Šeškovcu i Jelendolu, sada je nema.

Tip naselja.

Kolari su mala palanka, drumsko naselje zbijenog tipa. Centar varošice je kod mezulane. Glavni deo varošice „Čaršija“ je duž druma koji je paralelan sa rekom Raljom; ovde su grupisane kuće, nekoliko kafana i dućana. Južno od ovog druma nema kuća, dok je severno od njega mnogo više, ovaj deo je naseljeniji i jedan njegov kraj zove se „Mala“.

Starine u naselju.

Tragovi od starina i starih naselja nalaze se u Diviču i kod „Vićine vodenice“. Pri trasiranju pruge nalazili su sitan srebrni novac, grobnice, cigle, staklo, čelenke od gvožđa i dr.

 

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Kolari su starije naselje; pominju se već u 16. veku. Putnici tog doba pominju Kolare kako kukavno selo, u kome stanuju sami Turci, ili kao malu varošicu naseljenu Srbima i Turcima. Početkom 18. veka u Kolarima je bilo 28 kuća, pominju se kao „šanac Kolari“ i imaju svoju crkvu i svog popa. Izgleda da je u ovo doba i docnije ovo naselje počelo da napreduje, i da je bilo naročito napredno posednjih godina 18. i početkom 19. veka. Od tada ono stalno opada, mnoge njegove familije iselile su se i naselile u susedna sela Suvodol i Landol. Sada su Kolari mala, neznatna varošica sa oko sto kuća.

U varošici su ove porodice:

Palojci (Paunovići, Nikolići i Stamenkovići), slave Alimpijevdan. Njihov praded se doselio pre Prvog Ustanka iz Palojca, vlasotinački-pirotski okrug.

Miljkovići (Neškovići), slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla.

Pajkići, slave Lazarevdan. Stara porodica nepoznatog porekla.

Gogići (Đorđevići), slave Sv. Tanasija. Deda Mitase doselio iz Goleša.

Popovići, slave Nikoljdan. Čukundeda Stojanbio prota u Nišu, gde je 1822. godine obešen. Njegov sin došao u Smederevo, zatim u Kolare. Starinom su iz Gradišta, dobrički-toplički okrug.

Torbarevići (Stefanovići), slave Aranđelovdan. Praded se doselio iz Stare Srbije. Po okolini je torbario i prodavao sitnice, pa se stalno nastanio u Kolarima.

Grujići, slave Jovanjdan. Stara porodica. Oni su potomci Vula Ilića – Kolarca. Od njih je i Sava Grujić, đeneral. Nepoznatog su porekla.

Uroševići, slave Nikoljdan. Rod su Marinkovićima (Živanovićima) u Landolu.

Đorđevići, slave Simeundan. Praded se doselio iz Jagodine u Smederevo, pa ovde. Imaju familiju u Mladenovcu.

Savići, slave Đurđic. Deda Tanasije došao od Niša, kupio imanje od Turaka i ovde se nastanio.

Mladenovići, slave Aranđelovdan. Starinom su iz Vlasotinaca.

Markovići, slave Andrijevdan. Doselili se iz okoline Niša.

Tanaskovići su rod Đorđevićima, slave, kao i oni, Simeundan.

Vujadinovići, slave Stevanjdan. Stara porodica nepoznatog porekla.

Đurići, slave Jovanjdan. Doselio se iz Bele Crkve, kafedžija.

Radojkovići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Selevca, od Radojkovića, opančar.

Trikići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Lozovika, opančar.

Antići, slave Nikoljdan. Doselio se iz Binovca, od Antića, trgovac.

Živanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Selevca, ćurčija.

Grozdanovići, slave Mratindan. Doselili se iz Bitolja.

Radisavljevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Drugovca.

Marinkovići (Došljaci), slave Nikoljdan. Deda Jovanse doselio iz Svilajnca.

Kostići, slave Tomindan. Doselili se iz Lipa.

Stanisavljevići, slave Aranđelovdan. Otac čoveku od 40 godina se doselio iz Stare Srbije.

Zdravkovići (Rekalije), slave Nikoljdan. Doselili se iz Stare Srbije.

Ilići, slave Aranđelovdan. Trgovac, doselio se pre 40 godina iz Baničine.

Milojkovići, slave Petrovdan. Doselili se iz Azanje.

Ilići, slave Malu Gospojinu. Doselili se 1847. godine iz Đinovića – Riječka Nahija u Jelenac, zatim pređu u Binovac pa u Kolare.

Stefanovići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 50 godina iz Konjevića, ljubićski-rudnički okrug.

Erčići (Pavlovići), slave Stevanjdan. Poreklom su iz Starog Vlaha.

Nikolići, slave Sv. Petku. Otac se doselio od Kumanova.

Anđelkovići, slave Mitrovdan. Poreklom su iz Makedonije.

Stevovići, slave Nikoljdan. Opančar, doselili se 1873. godine iz Družetića, požeški-užički okrug.

Jevtići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Selevca.

Milići, slave Đurđevdan, doselili se iz Drugovca.

Mirkovići, slave Nikoljdan, doselili se iz Drugovca.

Aćimovići, slave Đurđic, doselili se iz Mihajlovca.

Nešići, slave Nikoljdan, doselili se iz Šalinaca.

Danilovići, slave Nikoljdan – iz Beograda.

Petrovići, slave Nikoljljdan – iz Bugarske.

Jankovići, slave Nikoljdan – iz Saraoraca.

Stevanovići, slave Aranđelovdan – iz Austro-Ugarske.

Sivkovići, slave Mratindan – iz Austro–Ugraske.

Radosavljevići, slave Đurđic – iz Drugovca.

Radivojevići, slave Đurđic – iz Selevca.

Milanovići, slave Nikoljdan – iz Grocke.

Nikolići, slave Đurđic – iz Grocke.

Ranisavljevići, slave Đurđic – iz Austrije.

Milenkovići, slave Đurđic – iz Bagrdana.

Stanisavljevići, slave Đurđic – iz Smederevske Palanke.

Stojanovići, slave Nikoljdan – iz Rataja, vranjski okrug.

Miloševići, slave Aranđelovdan, deda se doselio iz Vlasotinaca.

Obradovići, slave Nikoljdan – iz Rataja, vranjski okrug.

Miloševići, slave Aranđelovdan – iz Drugovca (nejasno-nečitko).

Jankovići, slave Vavedenje – od Prilepa.

Putnikovići, slave Vavedenje – iz Dubravice.

Severno od varošice je groblje. U njemu se sahranjuju Landolci.

Napomena. Sve su familije prikazane u množini, jer se pretpostavlja da ih ima više i domaćinstvu. Zanimanje je prikazano u „jednini“, jer se podrazumeva da se time bavi „glava“ porodice.

 

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Bilja

    Vama ovde fale jos Dimitrijevici koji su tu jos od sredine 19 veka i Obradovici