Poreklo prezimena, selo Kamendol (Grocka, Beograd)

Poreklo stanovništva sela Kamendol (po knjizi Kamendo), gradska opština Grocka – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Po položaju koje ima, Kamendol čini izuzetak od ostalih naselja u Smederevskom Podunavlju. Kroz selo protiče Kamendolski Potok, čiji je izvor kod seoskog groblja. Seoske kuće su u samoj dolini potoka; po stranama ih nema i tu su imanja. Selo se razvija niz potok, prema istoku.

Vode.

Pije se većinom izvorska voda. Izvori su: Krajinski Bunar, Seoski Bunar, Andrejića Bunar, Ajdučica i dr. Ima dosta izvora i u seoskom ataru.

Zemlje i šume.

Imanja su oko sela. Vinogradi su na Orlovom Brdu, Krajinskom Brdu, Trajinom Brdu, Suvarju i Tabli. Ispaše su u Trski, Makljašu, Velikim Njivama i Crnim Barama. Ziratna zemlja je u Orepku, Maloj Ravni, Madžarskoj Ravni, Debeljaku, Lipskom Lugu i Vučju. Najviše šuma ima u Mikulji, Crnoj Bari i Grujinom Groblju.

Ispaše su naročito dobre, zbog toga Kamendolci imaju najbolju stoku.

Tip sela.

Kamendol je naselje zbijenog tipa. Deli se na krajeve: Krajinsku Malu, Pesak, Ajdučicu, Suvar, Andrejića Kraj i Karićeve Kuće.

Ime selu.

Priča se, da su nekada, kada ovde nije bilo naselja, već guste šume, sreli na uskom putu dvoji svatovi, kod sadašnje kuće Milojka Petronijevića, pa kako nisu hteli jedni drugima da se sklone sa puta, pobiju se i izginu. Na mestu pogibije neko pobije kamen, i kako je kamen bio u dolu – dolini, to i selo dobije po tome ovo ime.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Po predanju, Kamendol je dobio prve stanovnike krajem 17. veka i prve kuće su bile oko izvorišta Kamendolskog Potoka, odakle se selo postepeno širilo na istok, niz potok.

U selu su ove porodice:

–Vidosavljevići (Brzaci), slave Nikoljdan. Praded Vidosavje došao iz Vasojevića u Studenicu, pa docnije ovde.

–Andrejići (Rašići), slave Andrijevdan. Starinom su iz Korita – između Peštera i Bihora. Neko vreme su bili u Studenici. Njihov praded Simasišao sa kaluđerima, koji su nosili ćivot Svetog Kralja i sa njima došao do manastira Rajinovca. Dalje nije mogao da ide, jer mu je žena bila bremenita. Kada su kaluđeri sa ćivotom krenulu dalje, on dođe u Kamendol, podigne kolibu i nastani se. U selu je zatekao Vidosavavljeviće, Gavransku familiju i Lipšiće.

–Đorđevići (Gavranska familija), slave Stevanjdan. Praded Đorđedošao sa Kosova. Najpre se naselili u blizini Grocke, na mestu Gavranu, po čemu su dobili nadimak.

–Lipšići (Nikolići, Petronijevići, Simići i Đorđevići), slave Nikoljdan. Nepoznatog porekla. Petronijevići se bili odselili u Malo Orašje pa se vratili.

–Karići (Pavlovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog porekla.

–Paunovići, slave Đurđic. Praded Paundošao iz okoline Vranja. Bio majstor i pravio vreće.

–Popovići, slave Lučindan. Pre 70 godina došli iz Majdana, takovski-rudnički okrug.

–Savići, slave Aranđelovdan. Starinom su iz Crne Gore.

–Novakovići, slave Malu Gospojinu. Deda došao iz Crne Gore.

–Lazići-Jovanovići (Livadari), slave Sv. Ćirila i Metodija. Deda Petardošao iz Božurnje, kragujevačka Jasenica.

–Đorđevići (Jovičini), slave Nikoljdan i Đurđic. Nepoznatog su porekla.

–Stevanovići (Dekići), slave Sv. Petku. Deda Deka se doselio iz Krajine.

–Pavlovići su rod Novakovićima, slave, kao i oni, Malu Gospojinu.

–Miladinovići (Kojići i Lelići), slave Đurđic. Deda čoveku od 67 godina došao iz Krajine, zovu ih „Krajincima“ i po tome je ceo kraj nazvan.

–Stojadinovići, slave Đurđic. „Vla Ilija“, njihov deda se doselio iz Banata.

–Jojići (Jovanovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.

–Đorđevići („Ere“), slave Markovdan. Starinom su iz Starog Vlaha.

–Jovanovići („Ere“), slave Đurđic. Starinom su iz Starog Vlaha.

–Petrovići, slave Petrovdan. Praded se doselio iz Krajine.

Selo ima jedno groblje.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.