Poreklo prezimena, selo Ralja (Sopot, Beograd)

12. avgust 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva varošice Ralja, gradska opština Sopot – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjaković „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Ralja

Položaj naselja.

Varošica Ralja je na ripanjskoj površi u koju se ovde svojim gornjim tokom usekla reka Ralja i napravila duboku dolinu.

Vode.

Glavniji izvori su u Donjoj Ralji: Skupa Voda i Veliko Polje. U Gornjoj Ralji se služe bunarskom vodom.

Zemlje.

Imanja su na mestima: Vlaško Brdo. Bezdan, Lunjevac, Goli Oglavak, Zoljina Jaruga, Grujinac – gde je današlje groblje, Gaglova, Kostadinova Jaruga, Klisura, Skupa Voda, Hajdučka Jaruga, Veliko Polje, Bakčina i Mezulana.

Tip naselja.

Varošica se deli na Gornju i Donju Ralju. Gornja Ralja je onaj deo sa obe strane druma, od železničke stanice idući državnim magacinima i Ropočevu, a Donja Ralja je od železničke stanice prema dolini reke Ralje i dalje na sever i severoistok. Gornja Ralja je pravo drumsko naselje, ušoreno naselje – i to je upravo varošica. Kuće su grupisane pored druma i oko železničke stanice. U Donjoj Ralji ima grupa kuća oko fabike cementa, sa kafanama i dućanima. Ima nekoliko kuća na mestu Liparu.

 

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Za vreme Turaka ovde je, na drumu za Beograd, bila samo jedna mehana u Donjoj Ralji. Docnije je, 1808. godine, podignuta nova kafana i to je osnova današnje Donje Ralje. Kada je proradila pruga, 4. septembra 1884. godine, u blizini stanice, gde su već bile podignute dve barake, počeli su se pojedinci naseljavati i tako je postala Gornja Ralja. U administrativnom pogledu Ralja je činila opštinu sa Parcanima. Godine 1923. proglašena je za varošicu a 1925 se administrativno odvojila od Parcana. Danas u Ralji ima oko 40 kuća.

Stanovništvo j mahom doseljeno iz najbližih sela.

Iz Parcana su došli:

Pantići, slave Aranđelovdan.

Radosavljevići, slave Nikoljdan.

Gajići, slave Aranđelovdan.

Mirkovići, slave Jovanjdan.

Nikolići, slave Aranđelovdan.

Spasojevići, slave Nikoljdan.

Iz Popovića su se doselili:

Mitrovići, slave Jovanjdan.

Rankovići, slave Nikoljdan.

Isailovići, slave Stevanjdan.

Marjanovići, slave Đurđic.

Rankovići, slave Jovanjdan.

Ivanovići, slave Jovanjdan.

Iz Ropočeva su:

Todorovići, slave Sv. Petku.

Trifunovići, slave Trifundan.

Iz Lisovića su:

Pavlovići, slave Sv. Petku.

Ristovići, slave Aranđelovdan.

Iz Amerića su došli:

Rankovići, slave Đurđic.

Iz Male Ivanče su došli:

Markovići, slave Đurđic.

Iz Bosne su se doselili:

Milovanovići, slave Mitrovdan.

Iz „preka“ su došli:

Mislenovići, slave Đurđevdan.

Svi oni stanuju u Gornjoj Ralji.

U Donjoj Ralji su:

Spasojevići, slave Nikoljdan.

Radosavljevići, slave Nikoljdan.

Lukići, slave Aranđelovdan.

Pantići, slave Aranđelovdan.

Ilići, slave Veliku Gospojinu.

Gajići, slave Aranđelovdan.

Maksimovići, slave Aranđelovdan.

Svi su se doselili iz Parcana.

Đuričići, slave Nikoljdan. Oni su se doselili iz Popovića.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Milodan

    Prilog rodu Pavlovići u Ralji. Izvod iz teksta Dugi Del – Surdulica:

    -Diminci, Sv. Petka. Osnivač roda deda Dimo doselio se oko sredine XIX veka iz Božice – mahala Carica kod Bosilegrada: Veselin, 48 godina – Tasa – Velin – Dimo, koji se doselio. Dimov brat Pavle iselio se u Ralju u Srbiji, gde danas postoji njegov rod. Dimo i Pavle su u Božici „ubili Turčine“ pa se iselili.
    ____________________________________________________

    I jedni i drugi slave Sv.Petku.