Poreklo prezimena, selo Pružatovac (Mladenovac)

Poreklo stanovništva sela Pružatovac, gradska opština Mladenovac – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj naselja.

Pružatovac je drumsko naselje, sa grupisanim kućama duž seoskih puteva. Ne deli se na krajeve.

Vode.

Meštani se služe vodom sa đermova (bunara). U Selištu postoji jedna česma.

Zemlje.

Seoska imanja su na mestima: Vrovine, Gornja i Donja Ivovica, Velima i Mala Jablanica, Gaj, Jaruge, Obori, Brešće, Karabare, Vodice, Polje, Trmčine, Šumar, Zaboj i Cerje.

Starine u selu.

Južno od današnjeg naselja, bliže rečici Milatovici, u Selištu, i danas prilikom kopanja i oranja nalaze se delovi „od mačeva“, raznog oružja i konjske opreme. Po predanju ovde je bilo neko staro naselje.

-U dolini Jablanice je, pored puta koji vodi od Pružatovca za Međulužje, mesto Zemunice. Po pričanju starijih ljudi ovde su bile zemunice, u koje su se njihovi preci sklanjali i krili od Turaka.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Langer je na karti uneo naseljeno mesto Pruschatovaz u prvim desetinama 18. veka. U prvim desetinama 19. veka Pružatovac je pripadao Vićentijevoj knežini i imao je 1818. godine 14 a 1822. godine 16 kuća. Godine 1746. selo je pripadalo kosmajskom srezu i imalo je 31 kuću. Po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 169 kuća.

Za najstarije rodove smatraju se:

–Adamovići (Vojinovići, Petrovići, Nikolići, Dačići i Milenovići), slave Mratindan. O njihovom poreklu se ništa ne zna.

–Maksimovići (Brkići, Đokići, Stepanovići, Petrićevići, Petrovići, Mihailovići, Đurđevići, Milići, Mošići i Kojići), slave Nikoljdan. Preci Maksimovića, starac Ivani baba Jelena, došli su sa Kosova i prvo su stanovali na Selištu odakle su se docnije premestili na današnje mesto. U Selištu je do skoro bilo stabljika šljiva.

–Markovići, slave Nikoljdan. Praded Markodošao je ženi u kuću iz Nemenikuća („ukućanin“).

–Đorđevići (Gajići), slave Đurđic. Deda Gajadošao je iz Crnuća – takovski srez.

–Stojanovići, slave Nikoljdan. Deda starcu od 68 godina došao je „od Prizrena“, ovde služio i oženio se.

–Stalovići, slave Sv. Petku su Cigani-Romi, kovači, došli iz Kusatka (Jasenica).

–Vasići, slave Đurđic. Radovan, deda čoveku od 67 godina, došao je iz Amerića (Kosmaj).

–Dišići (Dimitrijevići), slave Đurđic, doselili su se iz Amerića.

–Radojičići, slave Đurđic, su se doselili iz Topole (Jasenica).

–Janići, slave Đurđevdan. Praded čoveku od 52 godine se doselio iz Ranilovića, od Marjanovića a prezime su dobili po baba Jani.

–Životići, slave Nikoljdan. Deda im se doselio iz Kovačevca (Jasenica).

–Kršljanski, slave Vidovdan. Došli su iz Nemenikuća, od Kršljanskih.

–Kostadinovići, slave Jovanjdan. Zovi ih „Vlasima“. Njihovi preci su bili kolari, zbog čega ih zovu i „Kolarevićima“.

–Andrejići, slave Sv. Vasilija – Novu Godinu. Oni su poreklom iz Bosute u Kačeru, gde imaju rođake.

–Aćimovići, slave Nikoljdan. Deda Aćadošao je iz Popovića (Kosmaj), bio je dobar junak i „tukao se sa Madžarima“.

–Lukići, slave Jovanjdan, poreklom su iz Bosne.

–Obradovići, slave Aranđelovdan. Preci su im došli od Sjenice.

–Grujičići, slave Mitrovdan. Došli su iz „preka“.

–Stejići, slave Nikoljdan. Došli su iz Trešnjevice u Jasenici.

–Živojinovići, slave Đurđic. Doselili su se iz Koraćice.

–Nikolići, slave Nikoljdan. Došli su pre 15 godina iz Zagrađa u Kačeru.

Nepoznatog porekla:

–Markovići, slave Đurđic.

–Jovanovići, slave Đurđevdan.

–Stojanovići, slave Alimpijevdan.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.