Poreklo prezimena, selo Velika Ivanča (Mladenovac)

2. avgusta 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva Velika Ivanča. Gradska opština Mladenovac – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Kroz selo protiče reka Besna koja dolazi sa Kosmaja. Selo se deli na „Ovaj“ i „Onaj Kraj“. U dolini Besne su škola, crkva, Zemljoradnička i Zdravstvena Zadruga, mehane, dućani i nekoliko kuća.

Delovi seoska atara su: Vodice, Vranovac, Jasenje, Klenje, Krušik, Prževina, Turčić, Ćukovac, Bele Vode, Dobre Vode, Konopljište, Kupinovac, Karaula, Mramor, Mrčevica, Prokop, Nerezine, Sikiljevac, Velike Livade, Đeram, Kovačice, Leska, Lipar, Crveni Potok i Ravni Lug.

Tip sela.

Velika Ivanča je selo razbijenog tipa. U znatnom delu sele se pojedine porodice na svoja imanja, izvan sela, „u livade“. Odselilo se oko 80 porodica i njihovih kuća ima čak do Trnovog Brda, Čovke, Borišinca i preko potoka Slinčara.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

O starosti sela ne može se gotovo ništa pouzdano reći a i predanje o tome nije očuvano. Zna se da je za vreme Turaka u selu stanovao spahija i to u Reci, na mestu gde je danas kuća Nikolića. U blizini današnjeg groblja je Gumnište, gde se za vreme Turaka vrlo spahijsko žito. Velika Ivanča je ulazila u sastav Vićentijeve knežine i imala je 1818. godine 62 a 1822. godne 68 kuća. Godine 1846. selo je pripadalo kosmajskom srezu i imalo je 108 kuća, a 1921. godine 448 kuća.

Milanovići se smatraju za najstariji rod. Slave Aranđelovdan. Ni najstariji ljudi od Milanovića ne znaju ništa o svom poreklu.

Stari rod nepoznatog porekla su i:

Čojanovići (Milojevići, Paunovići, Ješići, Vujičići, Tošakovići i Miloševići), slave Alimpijevdan. Čojanovićima ih zovu zbog toga što su prvi poneli čojano (čohano) odelo.

Maksimovići (Šiljići), slave Aranđelovdan, ne znaju za svoje poreklo.

Stepići (Babići, Ristići, Pantelići, Markovići, Mitrovići, Jokići, Nikolići i Petrovići), slave Jovanjdan. Čovek od 87 godina ne zna odakle su starinom, priča da su za vreme Turaka „bežali u Nemačku“.

Terzići (Todorovići), slave Ignjatijevdan, su stari rod i ne znaju za svoje poreklo.

Marinkovići (Milojevići, Jankovići, Gačići, Miloševići, Uroševići, Jelenići, Ignjatovići, Radovanovići, Milosavljevići i Arsići), slave Gavrilovdan, 6. septembar po starom kalendaru. Svi vode poreklo od tri brata, koji su došli iz Bijelog Polja u Polimlju. Dva brata se nastane na levoj a treći na desnoj strani Besne.

Avramovići (Jankovići, Matejići, Radosavljevići, Pavlovići, Đorđevići, Simići, Jovanovići i Aleksići), slave Mitrovdan. Praded Avramje, pre Prvog Ustanka došao iz Bijelog Polja u Polimlju. Velemuge u Belom Polju (Gruža) su im rod.

Bugarčići (Jovanovići), slave Mitrovdan. Praded Jovanse doselio iz „Bugarske“.

Milovanovići (Mijailovići), slave Jovanjdan, doselili su se iz Drlupe gde su im rod Ljubičići.

Bogdanovići, slave Miholjdan. Za njih kažu da su „Bošnjaci“.

Jankovići (Pavlovići, Ilići, Nikolići, Despotovići, Nedići, Petrovići, Kostadinovići i Milovanovići), slave Markovdan. Njihovi stari su došli sa Kosova. U Azanji imaju rođake – Anđelkoviće.

Čumići, slave Tomindan. Deda čoveku od 70 godina došao iz Donje Trešnjevice (Jasenica) gde su im rod Čumići. Čumići su u Donju Trešnjevicu došli iz Čajetine – zlatiborski srez.

Mijailovići, slave Jovanjdan. Došli iz Ramića kod Gruže.

Pavlovići, su došli iz Koraćice, slave Nikoljdan.

Markovići su Cigani, kovači, ne kaže se koju slavu slave.

Nepoznatog porekla su:

Tošići;

Miloševići;

Petrovići;

Kostadinovići;

Uroševići;

Ivanovići i;

Živkovići, svi slave Đurđevdan.

Rankovići;

Milojičići;

Binići;

Jovanovići i;

Milojkovići, svi slave Nikoljdan.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.