Poreklo prezimena, selo Đurinci (Sopot, Beograd)

1. avgust 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Đurinci, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Đurinci leže na kosama između potoka Kokorina i Velikog Luga, odnosno između železničke pruge koja ide dolinom Luga i druma Beograd – Kragujevac. Ima nešto kuća istočno od druma.

Tu je bila alija, koja se pominje u „Spisku svih alija nahije Beogradske“ pisane na staroslovenskom (op. Milodan) nalazeći se u godini 1834. Granica alije Đurinaca počinjala je „od strane Ropočeva, od Stanojeve njive putem na Bulinu Ravan, do na vrh Kokorina, niz potok Kokorin do Selišta na Đurinu njivu, po vrh Vreockog dola na Pavkovića njivu uz reku, opet, na Stanojevu njivu. Veličina sela je jeda sat hoda po dužini i pola sata hoda po širini.

Vode.

Glavniji su izvori u selu: Zminjak, Karličina, Duboka Jaruga i Stubline.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima: Vrelski Dol, Vukojevac, Bučije, Kokorin i Luka. Livade su na mestima Mandarine, Bunarić i Stubline a šume na Vukojevcu i Kokorinu.

U ovoj aliji nalazi se svega oraće zemlje 83 dana, zavate 12 dana, kosanice 84 kos. i vinograda 26 motika; ostalo je žirorodna gora, u lug zarasle zemlje nema. Zemlja je poglavito pitoma. Spahiji niko ništa nije plaćao osim desetka. Rečeno selo bez ove alije biti ne može, budući da je na istoj aliji naseljeno.

Tip sela.

Selo se deli na krajeve: Druminci (pored druma), Petkovića Kraj i Ciganske Kuće.

Selo je novijeg postanka. Na pomenutoj aliji naselo je selo „Đurinac“, koje se sastoji od 18 kuća i ono su zemlju zirati.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Kada su prvi doseljenici došli, zatekli su pustu aliju i najpre su se naselili u dolini potoka Karličine, odakle su se docnije premeštali i zauzeli današnje položaje. Đurinci su ulazili u sastav Vićentijeve knežine i imali su 1818. godine 10 a 1822. godine 13 kuća. Godine 1846. su pripadali kosmajskom srezu i imali 25 kuća. Godine 1921. godine selo je imalo 147 kuća.

Vojinovići su prvi ovamo došli, slave Jovanjdan. Doselio ih Vojin Jelić, otac starca Milijeod 83 godine, iz Mokre – belopalanački srez. Rod su im Pešići u Babama.

Petkovići (Petrovići) su došli posle Vojinovića, slave Nikoljdan. Pejča Pavlović, deda čoveku od 80 godina, „krenuo je od Pirota“. Kada je sa sinovima došao ovde nastanio se u potoku Karličini, gde načini kolibu. U Natalincima (Jasenica) imaju rodbinu.

Lazići, slave Đurđevdan. Njihov predak Laza Bancardošao je u isto vreme i iz istog kraja odakle i Petkovići. I njih i Petkoviće zovu „Bugarima“.

Pešići, slave Sv. Vrači. Predak Pešadošao je iz Trna.

Ćirići, slave Nikoljdan. Deda Ćiradošao je iz Mokre – belopalanački srez. Njegov unuk ima 60 godina.

Petrovići (Dimitrijevići), slave Nikoljdan. Njihov se predak naselio najpre u Rogaču, odakle je došao ovamo. U Rogaču je došao od Trna. Zbog toga što je živeo u Rogači zvali su ga „Rogački“.

Jovanovići, slave Nikoljdan. Jovan„Hajduk“ došao je iz „Bugarske“.

Markovići (Lukići i Milivojevići), slave Đurđevdan. Došli su pre 60 godina iz Dragačeva. Zovu ih „Erovima“.

Stanojevići („Vlasi“), slave Sv. Petku. Deda Stojadindošao iz Homolja.

Đurići, slave Nikoljdan. Kao kočetari došli od Leskovca.

Sibinovići, slave Alimpijevdan. Njihov predak, kao strugar, došao od Bitolja. Zvali su ga „Goga“.

Cigani:

Jankovići, Simići i Vasići, slave Nikoljdan, litija Đurđevdan. Došli su iz Maminca – preševski srez. Bili su čergari, pa kad im je naređeno da se moraju stalno nastaniti, ovi ostanu ovde a jedan deo ode u Vlašku. Najpre ih je bilo samo tri čerge u „Preseki“.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.