Poreklo stanovništva sela Guberevac, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položj sela.
Guberevac je na ripanjskoj površi, koja je jako raščlanjena, zbog čega je selo razbijenog, gotovo starovlaškog tipa. Uz to su se i rodovi dele i odeljeni članovi odlaze na imanja.
Vode.
Glavniji izvori u selu su: Pruten, Točak, Bezdan i Dobrica.
Zemlje.
Delovi seoskog atara su: Gomilice, Vrbovac, Preki Gaj, Vrtače, Umka, Bojišta, Bodoljin, Navrci, Borovik, Mačije Rupe, Ravni Rit, Zlatara, Selica, Suvodol, Ornice, Glavčine, Lovenjak, Stublo, Poljane, Krušik i Buk.
Tip sela.
Selo je, kao što je već rečeno razbijenog, skoro starovlaškog tipa. Deli se na: Staro Selo, Glavicu, Dubrave, Rt, Reku, Ševarice i Todorovićski Kraj.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Guberevac je starije naselje. Langer je na karti zabeležio pod imenom Kubrowce Prve kuće su bile u „Starom Selu“ u čijoj je blizini današnje groblje. U blizini ovoga je i „Madžarsko Groblje“. Po predanju mnogi su napustili selo i bežali u Banat i Srem a zbog turskog zuluma i strogog guberevačkog bega. Neki rodovi su tamo ostali, neki su se vratili i danas u Banatu i Sremu imaju svoje rođake. Nekoliko rodova, koji su pobegli iz Guberevca, zadržao je „dobri beg ošljanski“ i naselio ih u Ošljane, odakle su se docnije preselili u Grbulju, današnju Staru Vinču i to su prvi doseljenici u Vinči. Guberevac se nalazio u sastavu Katićeve knežine i imao je 1818. godine 52 a 1822. godine 55 kuća. Godine 1846. godine pripadali je turijskom srezu i imao je 70 kuća a 1921. godine ovo selo je imalo 193 kuće.
Kao najstariji rodovi smatraju se:
–Bosankići (Miloševići), slave Nikoljdan.
–Nenadovići, slave Nikoljdan.
–Ćosići, slave Nikoljdan. Ćosići pričaju, da su njihovi stari bežali „preko“ i da imaju rođake u beogradskoj Vinči.
U stare rodove ubrajaju se i:
–Jakovljevići (Gavrići, Jeremići i Obradovići), slave Stevanjdan. Njihov predak Jakov„doselio od Užica“.
–Čupići (Milojevići), slave Lazarevdan. Ono su starinom iz Hercegovine a imaju rođake u beogradskoj Vinči i u Sremu.
Stari rodovi su i:
–Todorovići (Mijailovići, Nedeljkovići, Pavlovići, Gajići i Rankovići), slave Nikoljdan.
–Lazarevići (Ćurčići), slave Petrovdan. Oni vele da su iz „preka“.
–Tomići, slave Jovanjdan. Oni su takođe bežale „preko“, gde imaju rođake.
–Gačići (Jankovići, Ivankovići, Petrovići, Nedeljkovići i Nikolići), slave Nikoljdan. Koji su, kad su pošli „preko“, ostavili košnice u potoku Ljepojevcu i po povratku ih na istom mestu našli.
–Dražići (Ljubinkovići, Davidovići, Đurđevići i Markovići), slave Nikoljdan. Ne znaju za svoje poreklo. Bežali su „preko“. U Bežaniji kod Zemuna imaju rođake (Dražići).
–Savići (Nikodinovići, Trifunovići, Stojkovići i Spasojevići), slave Savindan. Praded Pavledošao iz okoline Šapca, gde je bio kapetan.
–Nikolići (Plačići), slave Nikoljdan. Deda im se doselio „na imanje“, došao iz rudničkog okruga.
–Petrovići, slave Aranđelovdan su iz Lipnja u Kačeru.
–Jankovići, slave Aranđelovdan. Njihovi stari su došli iz Božice, srez bosiljgradskki.
–Petrovići, slave Sv. Agatonija. Otac pobegao iz Bijelog Polja, gde je ubio Turčina na dan svoje slave. Zbog toga slave ovu slavu, ranije su slavili Đurđic, koji sada preslavljaju.
–Petrovići, slave Đurđevdan. Kuće su im u Reci. Došli su iz“Erske“.
Ne znaju svoje poreklo:
–Belkići, slave Pantelijevdan.
–Marjančići, slave Nikoljdan.
–Živkovići, slave Pantlijevdan.
–Spasojevići su Cigani-Romi, slave Novu Godinu – Sv. Vasilije.
IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)