Poreklo stanovništva sela Glogovce, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u ravnici na 2 km jugoistočno od Lipljana, na Žegovačkoj Reci, čije korito prolazi sredinom sela.
Zbijenog je tipa. Deli se na dve mahale: Otud reke i Odovud reke. Nema odvojenih etničkih delova u selu, već su ciganske i arbanaške kuće pomešane.
Selo je staro i u njemu ima starih i pravoslavnih i poislamljenih i poarbanašenih ciganskih rodova. Selo je do prvog svetskog rata bilo čiflik Hadži Ali-bega iz Prištine.
Ciganski rodovi u pravoslavlju:
– Veljovići (8 k.), – Jankovići (5 k.), – Veličkovići (5 k.) i – Stajkovići (5 k.), svi starinci i svi sa slavom sv. Vasilija.
Ciganski rodovi poislamljeni i poarbanašeni:
– Jusufovići (2 k.) starinci. Na islam prešli početkom 19. veka. Pojasevi su im u 1932. od poislamljivanja bili: Selman, Jusuf, Memet, Malić (70 godina). Ušli su u fis Beriš.
– Ajdinović (1 k.), starinci. Poislamljeni kad i Jusufovići. Ušli su u fis Sop.
– Puškol (1 k.) i – Pljakovit (3 k.), starinci. Na islam prešli sredinom 19. veka. Pojasevi u 1932. od poislamljivanja: za Pljakovite: Šaban, Rahman, Tafa. I jedni i drugi su ušli u fis Krasnić.
Poarbanašeni Srbi:
– Danović (1 k.). Preseljen kao čifčija 1914. iz poislamljenog i poarbanašenog roda Spasića u Gumno-Selu.
Arbanaški rodovi:
– Tairović (4 k.), od fisa Elšana. Doseljeni iz Dulja u Podrimi oko 1820. Pojasevi u 1932. od doseljenja: Asan, Tair, Ali.
– Salijović (1 k.), od fisa Sopa. Preseljen kao čifčija 1914. iz Krajišta.
– Smailović (2 k.), od fisa Sopa. Preseljen kao čifčija 1914. iz V. Ribara.
– Ajredinovit (1 k.), od fisa Sopa. Preseljen 1914. za čifčiju iz Slivova (u Lugovu).
– Batalovit (3 k.), od fisa Gaša. Preseljen iz Mramora 1914. za čifčiju.
– Ašani (2 k.), od fisa Krasnića, Preseljeni 1914. za čifčije iz istoimenog roda u Gumno-Selu.
– Jašarovit (2 k.), od fisa Tsača. Preseljeni 1914. za čifčije iz D. Gadimlje.
– Veseljovići (2 k.), od fisa Krasnića. Preseljeni za čifčije 1917. iz Ariljače.
– Selimović (1 k.) i – Malićević (1 k.), od fisa Elšana, preseljeni 1925. iz Petrova, prvi za čifčiju, a drugi na ženino imanje.
– Ajrulaovit (1 k.), od fisa Sopa. Preseljen iz Varigovca za čifčiju 1926.
– Kržorek (1 k.), od fisa Krasnića. Doseljen za čifčiju 1922. iz Kržoreke u Drenici.
Kolonisti:
– Stefanović (1 k.), katolik srpskohrvatskog jezika. Preseljen 1924. iz varošice Janjeva.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
________________
DODATAK: Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. godine. Priredio saradnik foruma Poreklo Dragiša Gile Živković:
Selo GLOGOVCE, izveštaj učitelja Vukadina Popovića:
Ovo selo je imalo 10 srpskih domaćinstava i 30 albanskih, od kojih 20 starinaca, a 10 muhadžira iz 1878. godine. Srpska domaćinstva bila su potpune čifčije. Gospodar sela bio je Šerif-beg iz Prištine. Sa dobrim imovnim stanjem bila su samo 4 Srpska domaćinstva: Stanoja Radića i stanoja Velića, koja su imala po 11, odnosno 12 članova porodice i obrađivala begovu zemlju od 16, odnosno 20 dana oranja plugom, Jovan Veličković 13/5 i Mira Tonić 17/6.
Ostalih 6 domaćinstava su slabog imovnog stanja. Velići – Stojan 10 čeljadi, Traja 6 i Velja 10 obrađivali su čifluke od po 9, 10 i 7 dana oranja plugom. Toliko zemlje je obrađivao i Vasa Stanković sa 6 čeljadi, dok su Stojanović – Krsta sa 8 i Rista sa 7 čeljadi obrađivalizemlju od 4, odnosno 3 dana oranja. Zemlju na “četvrto” obrađivala su sva Srpska domaćinstva od 1892. godine, a do tad na “peto”, ali sa porezom. Dvorišta su bila agina, kuće i ostale zgrade čifčija. Najviše stoke 12 grla imao je Stanoje Radić. Po 10 grla imali su Velja Velić i Vasa Stanković. Stanoje Velić imao je 6, a Stojan 8 grla stoke. Jovan Veličković imao je 1 grlo, a Mira Tonić 5 grla. Stojkovići nisu imali stoke.
Komentari (0)