Poreklo prezimena, selo Lipnički Šor (Loznica)

14. maja 2014.

komentara: 2

Poreklo stanovnišva sela Lipnički Šor (po knjizi Šor), grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje iz 1903. godine. Iz knjige Vidosave Nikolić-Stojančević „Rađevina i Jadar“ u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

Selo Lipnički Šor je u oblasti Donjeg Jadra, okrug podrinjski, srez jadranski, opština grčnčarska.

Selo leži na ravnici sa desne strane puta koji vodi od Loznice prema Šapcu.

Selo je ušoreno i podeljeno na ma(ha)le.

Vode.

Selo nije pored potoka niti reke pa prema tome ništa ga ne plavi i ne zasipa.

Izvora u ovom selu nema osim u Drinjskom Polju pod nazivom Čelebinac. Kroz Polje protiče otoka drinska, koja se zove Starača a ona je staro korito Drine. U Staraču se uliva reka Žeravica. Kroz „Lug šoranski“ – utrinu, protiče potok Lipnica, koji izvire ispod grnčarskog groblja, nedaleko od krsta-raskrsnice, gde se ukrštaju putevi koji vode za Krupanj – preko Stolica, za Zavlaku – preko Nedeljice i Jarebice za Loznicu i Grnčaru.

Svaka kuća u Lipničkom Šoru ima svoj bunar, koji je dubok do dva hvata (4 metra) i samo se bunarska voda pije. Mineralnih i lekovitih voda u ovom selu nema.

Klima.

Klima je u ovom selu dosta oštra, jer je selo izloženo severnom vetru. Ovi vetrovi duvaju: Severni, Ustoka, Jug i Zapad. Kišu im donosi Jug i Jugoistočni vetar.

Zemlje i šume.

Selo ima dosta zemlje za obrađivanje, koja je u polju dok su u selu samo kućevni placevi, jer je selo ušoreno.

Najglavnija mesta, gde su njive, zovu se: Đubrine, Krivića Brdo, Krivića Ada – po nekom Turčinu Krivi, Donjevac, Adaški Suvar, Kurjačica, Krčevine, Orašje, Kućište – odakle su Ostrvljani doseljeni u Šor, Luke, Brzava, Jadrac, Gušino brdo i Tursko groblje. Sva su ova mesta su oko Lipničkog Šora i u Drinjskom Polju.

Selo ima zajedničke zemlje, koja je odmah do sela i zove se „Šoranski Lug“. Tu zajedničku zemlju ne izdaju pod kiriju, već rano s’proleća ne dozvoljavaju da ulazi stoka sve dok 1. maja, dok trava ne naraste da bi posle svaki meštanin puštao svoju stoku da se napasa sve do same jeseni. Za napasanje stoke meštani ništa nikome ne plaćaju.

Zajednička utrina sela Šora – „Šoranski Lug“, Lipnice „Lipnički Lug“ i sela Kozjaka nalazi se između pomenutih sela. I u Šoranskom i u Lipničkom Lugu bila je do pre 60 godina vrlo velika šuma i zbog iste se zove „Lug“, ali je šuma posečena i sada je samo polje i panjevi od posečenih grmova.

Zajednička je od turskog vremena.

Zajeničkih šuma nemaju, privatnih vrlo malo.

Zemlja je dobra i rodna i jednoj porodici bi trebalo oko 10 pluga da bi prema ovdašnjim prilikama mogla osrednje živeti.

Tip sela.

Selo je ušoreno i podeljeno na male – Adašku i Ostrovljane. Adašku su malu naselili stanovnici Adaškog Suvota ili Krivića Ade a Ostrovljani su iz Ostrova, koje je u Polju drinskom.

Male su rastavljene samo sokakom – putem.

Kuće su pored puta, ali nisu baš u pravilnom šoru poređane. Udaljenost kuća je od 5 do 50 metara a mala od male od 30 do 50 metara.

Zaseoka u ovom selu nema.

U Adaškoj mali ima 18 kuća, u Ostrovljanima 53 kuće – svega u selu 71 kuća.

Ime selu.

Ovo selo je dobilo ime zbog toga što su se okolni meštani dogovorili i naselili – ušorili na ovom mestu

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Ovo selo je novijeg doba. Na mestu gde je danas kafana i veći deo sela bilo je Tursko selo koje se zvalo Lipnica. Sadašnje selo Lipnica udaljeno je od sela Šora za pola sata (hoda), ali se i sada u selu Šoru mehana zove Lipnička i pored toga što nije u selu Lipnica.

Adaška mala:

Tešići su se doselili iz Borine – Rađevina, slave Jovanjdan.

Krstići, Aleksići, Đorđevići i Perići su jedan rod, misli se da su se doselili iz Bosne, slave Andrijevdan.

Bojići su iz Dvorske, slave Avramijevdan.

Antonići su iz Nedeljica, slave Đurđevdan.

Tansići (nije greška) su iz Tomnja – Rađevina, slave Lučindan.

Markovići i Marići, ne zna se odakle su doseljeni, slave Jovanjdan.

Gordanići i Milutinovići, nisu u srodstvu u obe male slave Jovanjdan.

Alimpići, ne zna se odakle su doseljeni, slave Đurđic.

Ostrovljani:

Markovići-Šljivovci su iz Šljivove u Rađevini, Nikoljdan.

Stanići su iz Dalmacije, Prorok Jeremija.

Tešići, Vasići, Đuričići i Grujići su svi iz Bosanske Krajine, Nikoljdan.

Popovići su iz Koviljače, Stepanjdan-Stevanjdan.

Rikanovići su iz Bosne, Tomindan.

Maletići su iz Bosne, Mratindan.

Veselinovići su iz Komirića – Rađevina, Stepanjdan-Stevanjdan.

Damnjanovići su iz Nikšića, sada u Crnoj Gori, Sv. Joakim i Ana.

Jovanovići su iz Korenite, Đurđic.

Prodanovići i Stevanovići su iz Bosne, Đurđevdan.

Švabići-Gajići su iz Srema – Austrije, Stepanjdan-Stevanjdan.

Novakovići su iz Borine, Đurđevdan.

Pavlovići su iz Tekeriša, Aranđelovdan.

Tomići i Jovići su iz Bosne – Krajine, Lazarevdan.

Stojakovići su iz Trbušnice, Nikoljdan.

Maksimovići su iz Kostajnika, Đurđevdan.

Vasići su iz Mionice – Kolubara, Đurđevdan.

Ilići su iz Carine-Azbukovica, Đurđevdan.

Savići su iz Bosanske Krajine, Pantelijevdan.

Nikolići su iz Bukovice – Azbukovica, Nikoljdan.

Ivanovići su iz Stava – Rađevina, Jovanjdan.

Stankovići su iz Kostajnika, Miholjdan.

Ančići su iz Krajine-Bosna, Lazarevdan.

Kneževići su iz Runjana, Nikoljdan.

Božići-Ostojići i Božići su od jedne familije, doseljeni iz Šurica, Jovanjdan.

Petrovići su iz Crne Gore, Nikoljdan.

Stakići su iz Tomnja-Rađevina, Đurđic.

Meštani koji ne znaju odakle su doseljeni:

Ilići drugi, slave Đurđic.

Trivunovići, slave Aranđelovdan.

Anćelići, slave Aranđelovdan.

Arsenovići, slave Đurđevdan.

Jovanovići, slave Šurševdan

Nikolići, slave Nokoljdan

Grujići, slave Đurđic.

Cvijići-Maksimovići, slave Lučindan.

Filipovići, slave Alimpijevdan.

12. maja 1903. godine, Draginac

Opisao Ljub. M. Šopalović, učitelj.

IZVOR: Vidosava Nikolić Stojančević – Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Dimitrije

    Poštovani, ja sam iz Lipničkog Šora, prezivam se Dragićević ali naša familija nije upisana ovde. da li imate još neke informacije o ovom naselju ili konkretno o Dragićevićima koji slave Đurđevdan u ovom kraju ili u Bosanskoj Krajini jer vodimo poreklo odatle?
    Hvala Vam unapred.

  2. Stefanović

    Za naseljeno mesto Šor (Loznica) nema podataka u familiji Stefanović (slavimo sv. Arhangela Mihaila) a u porodičnom stablu imamo podatke (ime i prezime najstarijih sa njihovim potomcima) od polovine 18-tog veka do danas.
    Stanujemo zajedno sa stanovnicima opisanim u gore navedenom tekstu u delu: Meštani koji ne znaju odakle su doseljeni.